DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Iz ove konstatacije proizlazi, da su u uravnoteženoj gospodarskoj jedinici, uređajnom razredu ili tipu šume prosječna vremena prijelaza po debljanskim stupnjevima postojana i mogu se koristiti kao pokazatelj potencijalnih mogućnosti staništa određenog boniteta, odnosno, da je optimalno vrijeme prijelaza konstanta na određenom bonitetu — što je ujedno i odgovor na drugo pitanje. Na mogućnost primjene vremena prijelaza za bonitiiranje staništa ukazao je već VAJDA u disertaciji prije 50 godina. Nažalost ovo interesantno područje primjene vremena prijelaza još je uvijek u povojima, premda postoje objektivni uvjeti da se taj problem znanstveno istraži. 3. Prosječno vrijeme prijelaza za gospodarsku jedinicu kao cjelinu izraženo medijanom svih individualnih vremena prijelaza (Ts), pokazuje također određenu postojanost. Tijekom 20 godina — unatoč stalnih promjena strukture uzrokovanih provedenim prebomim sječama i prelaženjem stabala — Ts se zadržao na konstantnom iznosu od oko 15 godina. Prema tome. odgovor na treće pitanje je ovaj: u uravnoteženoj gospodarskoj jedinici, uređajnom razredu ili tipu šume prosječno vrijeme prijelaza za prostornu jedinicu kao cjelinu je konstanta i može se koristiti pri obračunu određenih uređajnih pokazatelija (npr. etata). Ono pokazuje koliko godina je prosječno potrebno, da sva stabla prijeđu iz jednog debljinskog stupnja u slijedeći viši. 4. U jedinicama prostornog razdjeljenja neuravnoteženih prebornih šuma jele, kao i u šumama jele gdje je biološka ravnoteža između dviju uzastopnih inventura iz bilo kojeg razloga očigledno poremećena, neophodno je novim bušenjem odrediti prosječna vremena prijelaza. Iz razlike položaja, oblika i toka poligona prosječnih vremena prijelaza prvobitnog i poremećenog stanja šume, mogu se utvrditi posljedice a katkada identificirati i uzroci nepovoljnog djelovanja biotičkih, abiotičkih pa i antropogenih faktora. Način i oblik promjene poligona frekvencija vremena prijelaza pomoći će nam pri izboru budućih svrsishodnih gospodarskih postupaka, primjenom kojih ćemo u jedinicama prostornog razdjeljenja poremećene biološke ravnoteže najracionalnijim putem ponovno uspostaviti uravnoteženo stanje. 5. Postojanost poligona frekvencija svojstvena je samo za prosječna vremena prijelaza uravnoteženih viših jedinica prostorne podjele šuma. Iako se u tim jedinicama preborne sječe provode svake godine, prosjeci po debljinskim stupnjevima ostaju manje više stalni i odražavaju samo potencijalne mogućnosti staništa odnosno prosječne uvjete razvoja. Utjecaj prebornih sječa ne dolazi toliko do izražaja da bi izazivao promjene prosječnih vremena prijelaza i fluktuacije poligona frekvencija cijele jedinice, jer se sječe provode samo na jednoj desetini površine (1 = 10 godina) i u tom opsegu utječu na promjene strukture i prostornih uvjeta razvoja. U nižim jedinicama (odjeli, odsjeci), utjecaj prebornih sječa na promjene strukture broja stabala i neposredne okoline preostalih rastućih stabala očigledan je i značajan. Redovne preborne sječe provode se na cijeloj površini niže jedinice prostorne podjele samo jednom u deset godina (1 = 10 godina), ali su zato deseterostruko ijačeg intenziteta od onog u pripadnoj višoj jedinici prostome podjele. Taj se utjecaj odražava u skokovitim promjenama položaja poligona |