DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 26     <-- 26 -->        PDF

izbrojena su duga prosječna vremena prijelaza. U ostalih pet slučajeva utvrđena
su prosječna vremena prijelaza svojstvena za normalni razvotj stabala
tih debljina.


Detaljnim pregledom sakupljenog materijala po odjelima, utvrđeno je,
da su duga prosječna vremena prijelaza karakteristika podstojnih stabala na
dijelovima površine, gdje su temelijnica i drvna masa iznad normalne. Predvidivi
etat, je nešto veći od dosadašnjeg .upravo zato. da se u tim dijelovima
šume temeljnica i drvna masa svedu na optimalne veličine sječom nadstojnih
stabala koja priječe normalni razvitak podstojnih stabala. U tim dijelovima
sastojina svrsishodnim gospodarenjem inicirati ćemo skraćivanje vremena prijelaza.


Iako se uz redovnu prebornu sječu (80% etata) svake godine na cijeloj
površini gospodarske jedinice vrši i sanitarna sječa (20% etata) u kojoj se
sijeku sva defektna stabla (bolesna, sušoi, izvale, prelomi) sa individualnim
vremenima prijelaza duljim od prosječnih, desni diijelovi poligona frekvencija
zadržavaju ustaljeni položaj, tok i oblik. Iz ove konstatacije proizlazi, da se
na vremena prijelaza stabala debljih od 30 cm koja su oslobođena utjecaja
okolnih stabala ne može određenim gospodarskim postupcima utjecati kao
kod tanjih stabala, već ona ovise od potencijalnih mogućnosti staništa.


Poligone frekvencija na si. 1 možemo prema utvrđenim razlikama podijeliti
u dva dijela: na dio u kojem se gospodarenjem može pozitivno utjecati
na skraćivanje vremena prijelaza i dio gdje se gospodarenjem te promjene
ne mogu polučiti. Ako svaki dio promatramo zasebno tada možemo
ustvrditi, da su lijevi dijelovi poligona frekvencitja prosječnih vremena prijelaza
ustaljenog položaja, oblika i toka kod normalnog razvoja stabala tanjih
od 30 cm prsnog promjera, a da mijenjaju položaj i postaju strmiji, pri nenormalnim
uvjetima razvoija (potištenost), što je uglavnom posljedica nepovoljnog
prostornog rasporeda stabala.


Desni dijelovi poligona frekvencija prosječnih vremena prijelaza stabala
debljih od 30 cm u prsnoj visini ustaljenog su položaja, oblika i toka bez obzira
na intenzitet i način gospodarenja ako se šuma nalazi u uravnoteženom
stanju ili nije daleko od tog stanja. Ova vremena prijelaza odraz su osobitosti
tla i klime odnosno potencijalnih mogućnosti staništa.


ZAKLJUČCI


Na temelju saznanja stečenih proučavanjem sakupljenog materijala o vremenu
prijelaza jele u gospodarskoj jedinici Belevine. možemo donijeti slijedeće
zaključke:


1. Istovjetan položaj, tok i oblik poligona frekvencija prosječnih vremena
prijelaza po debljinskim stupnjevima, potvrđuje predpostavku o postojanost
prosječnih vremena prijelaza u vidu konstantne hiperbolične krivulje,
kad uravnoteženu gospodarsku jedinicu tretiramo kao cjelinu. Svaka eventualna
očigledna promjena toka i oblika poligona ukazuije na prisustvo izvjesnih
neželjenih faktora, koji su negativno utjecali ili utječu na uravnoteženo
stanje šume.
2. Prosječna vremena prijelaza stalno se i pravilno skraćuju s porastom
prsnog promjera i zaustavljaju kod stabala u najjačem ijoš izmjerenom de