DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 26 <-- 26 --> PDF |
izbrojena su duga prosječna vremena prijelaza. U ostalih pet slučajeva utvrđena su prosječna vremena prijelaza svojstvena za normalni razvotj stabala tih debljina. Detaljnim pregledom sakupljenog materijala po odjelima, utvrđeno je, da su duga prosječna vremena prijelaza karakteristika podstojnih stabala na dijelovima površine, gdje su temelijnica i drvna masa iznad normalne. Predvidivi etat, je nešto veći od dosadašnjeg .upravo zato. da se u tim dijelovima šume temeljnica i drvna masa svedu na optimalne veličine sječom nadstojnih stabala koja priječe normalni razvitak podstojnih stabala. U tim dijelovima sastojina svrsishodnim gospodarenjem inicirati ćemo skraćivanje vremena prijelaza. Iako se uz redovnu prebornu sječu (80% etata) svake godine na cijeloj površini gospodarske jedinice vrši i sanitarna sječa (20% etata) u kojoj se sijeku sva defektna stabla (bolesna, sušoi, izvale, prelomi) sa individualnim vremenima prijelaza duljim od prosječnih, desni diijelovi poligona frekvencija zadržavaju ustaljeni položaj, tok i oblik. Iz ove konstatacije proizlazi, da se na vremena prijelaza stabala debljih od 30 cm koja su oslobođena utjecaja okolnih stabala ne može određenim gospodarskim postupcima utjecati kao kod tanjih stabala, već ona ovise od potencijalnih mogućnosti staništa. Poligone frekvencija na si. 1 možemo prema utvrđenim razlikama podijeliti u dva dijela: na dio u kojem se gospodarenjem može pozitivno utjecati na skraćivanje vremena prijelaza i dio gdje se gospodarenjem te promjene ne mogu polučiti. Ako svaki dio promatramo zasebno tada možemo ustvrditi, da su lijevi dijelovi poligona frekvencitja prosječnih vremena prijelaza ustaljenog položaja, oblika i toka kod normalnog razvoja stabala tanjih od 30 cm prsnog promjera, a da mijenjaju položaj i postaju strmiji, pri nenormalnim uvjetima razvoija (potištenost), što je uglavnom posljedica nepovoljnog prostornog rasporeda stabala. Desni dijelovi poligona frekvencija prosječnih vremena prijelaza stabala debljih od 30 cm u prsnoj visini ustaljenog su položaja, oblika i toka bez obzira na intenzitet i način gospodarenja ako se šuma nalazi u uravnoteženom stanju ili nije daleko od tog stanja. Ova vremena prijelaza odraz su osobitosti tla i klime odnosno potencijalnih mogućnosti staništa. ZAKLJUČCI Na temelju saznanja stečenih proučavanjem sakupljenog materijala o vremenu prijelaza jele u gospodarskoj jedinici Belevine. možemo donijeti slijedeće zaključke: 1. Istovjetan položaj, tok i oblik poligona frekvencija prosječnih vremena prijelaza po debljinskim stupnjevima, potvrđuje predpostavku o postojanost prosječnih vremena prijelaza u vidu konstantne hiperbolične krivulje, kad uravnoteženu gospodarsku jedinicu tretiramo kao cjelinu. Svaka eventualna očigledna promjena toka i oblika poligona ukazuije na prisustvo izvjesnih neželjenih faktora, koji su negativno utjecali ili utječu na uravnoteženo stanje šume. 2. Prosječna vremena prijelaza stalno se i pravilno skraćuju s porastom prsnog promjera i zaustavljaju kod stabala u najjačem ijoš izmjerenom de |