DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Stanje šume utvrđeno mjerenjem u zadnjoj inventuri 1979/80. bilo je slijedeće : Vrste G V iv p drveća - i a mg/ha nv´/ha m3/ha % Jela 252 33.01 433 7,16 1,65 Bukva 160 5,41 48 0.96 2,00 Ukupno: 412 38,42 481 8,12 1,69 Struktura broja stabala je preborna s malom grbom u srednjim debljinskim stupnjevima. Prostorni raspored stabala ije grupimičan. Temeljnica i drvna zaliha veće su od optimalnih prema II normali Novog sistema (Jela 0,8: Bukva 0,2): Gopt = 35,5 m2/ha Vop, = 440 m3/ha Etat je jednak prosječnom 33 godišnjem etatu (1947—1979): Jela + Bukva = Ukupno 10.10 + 0,28 --- 10.3C ma/ha godišnje. Predviđenim etatom nešto većim od prirasta (1980—1989) svesti će se prevelika temeljnica i drvna zaliha na optimalne veličine. Fakultetska šuma — gospodarska jediiniica Belevine, jedan je od školskih objekata u kojem studenu šumarstva teoretska znanja stečena na fakultetu upotpunjuju praktičnam radom. Svaka generacija studenata, pod vodstvom nastavnika iz Uređivanja šuma. upoznaje se s praktičnom primjenom metode izvrtaka u jednoj od fakultetskih šuma. U gospodarskoj jedinici Belevine ta je nastava tijekom 20 godina (1957 — 1976) održana osam puta. Kod svih terenskih radova sudjelovali smo osobno, a poslije svake završene terenske nastave sve izvrtke ponovno analizirali sami, tako da danas raspolažemo s osam cjelovitih vjerodostojnih uzoraka iz godine 1957, 1959, 1960. 1968. 1970. 1971, 1972 i 1976. (Ovom prilikom ističemo nužnost arhiviranja terenskih i ostalih manuala mjerenja i obračuna, kojii u kontinuiranom procesu proizvodnje mogu vrlo korisno poslužiti pri narednim radovima, kao što je to slučaj s tretiranim nastavnim i pokusnim šumskim objektom — gospodarskom jedinicom Belevine). Izvrtci su u svira osam slučajeva dobiveni bušenjem stabala Pressle r o- v i m svrdlom na unaprijed definiranim i sa karte na teren prenijetim vizurnim pravcima okomitim na slojnice. Sa svakog stabla na vizurnom pravcu uzet je po jedan izvrtak s gornje strane stabla, na mjestu gdje je mjeren prsni promjer, kako se to radi na nagnutom terenu. Tako je izbjegnuta sistematska pogreška uzimanja izvrtaka s iste strane stabala, jer su padine terena podjednako okrenute na sve strane svjjetia. Izvrtci su uzimani po odjeliima a potom komunlirani za gospodarsku jedinicu kao cjelinu. Razlike u broju i dužini vizurnih pravaca na kojima su bušena stabla, rezultiraju različitim brojem izvrtaka u pojedinom uzorku. |