DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 20 <-- 20 --> PDF |
šumarski stručnjaci, kojih je subjektivan utjecaj na proces proizvodnje značajan a često i presudan u realizaciji ciljeva gospodarenja. Da bi u dugom ili trajnom procesu proizvodnje drvne mase različiti subjektivni utjecaji uslijed stalnih promjena antropogenih faktora bili jednoobrazni, šume se uređuju i gospodarenje vodi određenim prostornim i vremenskim redom s jasno definiranim ciljevima gospodarenja. Faktor »prostor« je u oba oblika gospodarenja manje više jasno definiran, međutim faktor »vrijeme« nije. U visokim reguliranim šumama je dobro proučen i predstavlja okosnicu gospodarenja. U prebornim šumama je faktor »vrijeme« nedorečen. No i pored nepotpunog poznavanja, primjena tog faktora je u proučenom dijelu u uređivanju prebornim šumama neophodna. U ovom radu prikazat ćemo ulogu faktora »vrijeme« u gospodarenju jelovim prebornim šumama, tretiranjem vremena prijelaza za gospodarsku jedinicu kao cjelinu. UVOD U SR Hrvatskoj prirast drvne mase određuje se po vrstama drveća metodom izvrtaka pomoću Pressle r ov a svrdla. U prebornim šumama, kod obnove ili revizije uređajnih elaborata uzimaju se izvrtci, analizom određuje vrijeme prijelaza i potom po metodi »Tablice postotka prirasta« računa prirast drvne mase. Analizom izvrtaka određuju se individualna vremena prijelaza brojenjem godova na konstantnim dužinama izvrtaka (pola širine debljinskog stupnja) od kore, razvrstavaju u odgovarajuće debljimske stupnjeve prema prsnom promjeru bušenog stabla (12.5; 17,5; 22.5; itd. cm) i po debljinskim stupnjevima određuju prosječna vremena prijelaza. S obzirom na izrazito asimetričnu distribuciju frekvencija individualnih vremena prijelaza usvojena je u praksi kao najpovoljniji srednjak — medijana (KLEPAC 1953). Srednjaci po debljinskim stupnjevima određuju se prema potrebi: za pojedinu sastojinu (odsjek), odjel, uređajni razred, tip šume, ili za gospodarsku jedinicu kao cjelinu, i koriste kod obračuna prirasta. PROBLEM Za obračun prirasta drvne mase u pojedinom odsjeku ili odjelu zbog velilikog varijabiliteti promatranog atributa (oko 50°/») potreban ije velik broj izvrtako (oko 150) da bi dobili zadovoljavajuće rezultate. U praksi se valjan rezultat o prirastu može postići i sa upola manjim brojem izvrtaka od navedenog za odsjek ili odjel, kad više jedinice prostornog razdjeljenja tretiramo kao cjeline (PARDE, 1961). Prosječna vremena prijelaza po debljinskim stupnjevima određena za navedene cjeline pokazuju istovjetnu zakonitost. Stalno se i dosta pravilno skraćuju s porastom prsnog promjera slijedeći tok hiperbolične funkcije. Francuski uređivači utvrdili su. da je tok hiperbolične funkcije za sve stojbine jedne šumske regije isti. U dobro gospodarenim prebornim šumama, krivulja prosječnih vremena prijelaza slijedeći tok hiperbolične funkcije teži k jednom optimumu. Taj opti |