DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Sum. list CVHI (1984) 213 UDK: 630*95 : 630*56 (Abies alba L.) POSTOJANOST VREMENA PRIJELAZA JELE U VIŠIM JEDINICAMA PROSTORNE PODJELE Radovan KRIŽANEC* SAŽETAK. Upotrebom osam istovjetnih mjerenja provedenih lijekom 20 godina (1957—2.976) u Fakultetskoj šumi — gospodarskoj jedinici Belevine tretirajući je kao cjelinu, utvrđene su za jelu slijedeće karakteristike prosječnih vremena prijelaza po debljinskim stupnjevima: 1. Postojanost položaja, toka i oblika poligona frekvencija prosječnih vremena prijelaza po debljinskim stupnjevima u vidu istovjetne hiperbolične funkcije. 2. Stalno i pravilno skraćivanje prosječnih vremena prijelaza s porastom prsnog promjera i težnja k jednom minimumu, koji predstavlja optimum za tretirano stanište (optimalno vrijeme prijelaza). 3. Postojanost prosječnog vremena prijelaza (izraženog medijalnom svih individualnih vremena prijelaza) za gospodarsku jedinicu kao cjelinu istog boniteta. Navedene karakteristike svojstvene su i za veće uređajne razrede kao i tipove jelovih šuma istih osobitosti poput promatrane gogospodarske jedinice. Jednom utvrđene i provjerene mogu se koristiti pri aredajnim radovima narednih inventura bez ponovnog bušenja, ako se tretirane jedinice prostornog razdjeljenja nalaze u uravnoteženom stanju. OPĆENITO Za šumsku produkciju karakterističan je vrlo dug odnosno neprekidan proces proizvodnje drvne mase. U visokim regularnim šumama kontinuirano ponavlijani cjeloviti procesi proizvodnje od osnivanja do sječe pojedine sastojine na istoj šumskoj površini traju — ovisno o izabranom cilju gospodarenja — jedan, dva pa i tri ljudska vijeka. U visokim prebornim šumama na istoj šumskoj površini proces proizvodnje drvne mase traje neprekidno. Tijekom vremena mijenjaju se pokoljenja, društvene prilike, potrebe društva, uloga šume. ciljevi gospodarenja pa i kreatori oblikovanija sastojina ;— * Mr. Radovan Križanec, dipl. inž. šum., Katedra za uređivanje šuma Šumarskog fakulteta u Zagrebu, Šimunska c. 25. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 20 <-- 20 --> PDF |
šumarski stručnjaci, kojih je subjektivan utjecaj na proces proizvodnje značajan a često i presudan u realizaciji ciljeva gospodarenja. Da bi u dugom ili trajnom procesu proizvodnje drvne mase različiti subjektivni utjecaji uslijed stalnih promjena antropogenih faktora bili jednoobrazni, šume se uređuju i gospodarenje vodi određenim prostornim i vremenskim redom s jasno definiranim ciljevima gospodarenja. Faktor »prostor« je u oba oblika gospodarenja manje više jasno definiran, međutim faktor »vrijeme« nije. U visokim reguliranim šumama je dobro proučen i predstavlja okosnicu gospodarenja. U prebornim šumama je faktor »vrijeme« nedorečen. No i pored nepotpunog poznavanja, primjena tog faktora je u proučenom dijelu u uređivanju prebornim šumama neophodna. U ovom radu prikazat ćemo ulogu faktora »vrijeme« u gospodarenju jelovim prebornim šumama, tretiranjem vremena prijelaza za gospodarsku jedinicu kao cjelinu. UVOD U SR Hrvatskoj prirast drvne mase određuje se po vrstama drveća metodom izvrtaka pomoću Pressle r ov a svrdla. U prebornim šumama, kod obnove ili revizije uređajnih elaborata uzimaju se izvrtci, analizom određuje vrijeme prijelaza i potom po metodi »Tablice postotka prirasta« računa prirast drvne mase. Analizom izvrtaka određuju se individualna vremena prijelaza brojenjem godova na konstantnim dužinama izvrtaka (pola širine debljinskog stupnja) od kore, razvrstavaju u odgovarajuće debljimske stupnjeve prema prsnom promjeru bušenog stabla (12.5; 17,5; 22.5; itd. cm) i po debljinskim stupnjevima određuju prosječna vremena prijelaza. S obzirom na izrazito asimetričnu distribuciju frekvencija individualnih vremena prijelaza usvojena je u praksi kao najpovoljniji srednjak — medijana (KLEPAC 1953). Srednjaci po debljinskim stupnjevima određuju se prema potrebi: za pojedinu sastojinu (odsjek), odjel, uređajni razred, tip šume, ili za gospodarsku jedinicu kao cjelinu, i koriste kod obračuna prirasta. PROBLEM Za obračun prirasta drvne mase u pojedinom odsjeku ili odjelu zbog velilikog varijabiliteti promatranog atributa (oko 50°/») potreban ije velik broj izvrtako (oko 150) da bi dobili zadovoljavajuće rezultate. U praksi se valjan rezultat o prirastu može postići i sa upola manjim brojem izvrtaka od navedenog za odsjek ili odjel, kad više jedinice prostornog razdjeljenja tretiramo kao cjeline (PARDE, 1961). Prosječna vremena prijelaza po debljinskim stupnjevima određena za navedene cjeline pokazuju istovjetnu zakonitost. Stalno se i dosta pravilno skraćuju s porastom prsnog promjera slijedeći tok hiperbolične funkcije. Francuski uređivači utvrdili su. da je tok hiperbolične funkcije za sve stojbine jedne šumske regije isti. U dobro gospodarenim prebornim šumama, krivulja prosječnih vremena prijelaza slijedeći tok hiperbolične funkcije teži k jednom optimumu. Taj opti |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 21 <-- 21 --> PDF |
mum je vrijeme prijelaza elitnih stabala najjačih dimenzija i smatra se konstantom, karakterističnom za određeni bonitet stojbine. Izrazita postojanost položaja, toka i oblika poligona frekvencija prosječnih vremena prijelaza iz nekoliko istovjetnih mjerenja u istoj gospodarskoj jedinici potakla nas je, da pokušamo odgovoriti na tri pitanja o zakonitostima prosječnih vremena prijelaza jele: 1. da li je krivulja prosječnih vremena prijelaza konstanta za gospodarsku jedinicu kao cjelinu? 2. da li je optimalno vrijeme prijelaza konstanta na određenom bonitetu, kad gospodarsku jedinicu tretiramo kao cjelinu? i 3. da li je prosječno vrijeme prijelaza za gospodarsku jedinicu kao cjelinu konstanta? OBJEKT I METODE RADA r Cjelokupni materijal sakupljen je u fakultetskoj šumi Zalesini — gospodarskoj jedinici Belevine. To je preborna šuma jele s rebračom (Blechno-abietetum, Horv. 50). Uređena je po »Novom sistemu uređivanja prebornih šuma D. Klepca«. Gospodari se u prebornom obliku grupirničnim načinom. Gospodarska jedinica Belevine nalazi se u SR Hrvatskoj u oblasti prebornih šuma Gorskog kotara, na području šumskog gospodarstva Delnice, fakultetske šumarije Zalesina. Prostire se između autoceste i želijezničke pruge Zagreb — Rijeka na udaljenosti oko 130 km od Zagreba i oko 55 km od Rijeke, na nadmorskoj visini od 720 do 870 metara na blago nagnutim padinama triju gorskih glavica. Od ukupne površine gospodarske jedinice Belevine otpada na: 1. Gospodarsku šumu ijele s rebračom (Blechno-abietetum, Horv. 50) 261,00 ha 2. Zaštitnu šumu bukve i jele (Abieti jagetum croaticum Horv. 50) 6,27 ha 3. Šumske ceste, elektrovodne prosjeke i drugo 8,27 ha Ukupno: 275,54 ha Prema podacima hidrometeorološke stanice Zalesina (za razdoblje 1951 — 1974) promatrana šuma nalazi se — prema Köppenovoj klasifikaciji u klimatskoj zoni C-klime i pripada tipu Cfsbx". Razvija se na glinenoj (silikatnoj) podlozi. Posebno podvlačimo položaj gospodarske ijedinice Belevine s obzirom na visinsku razliku najviše i najniže točke terena od samo 150 m. U tom visinskom pojasu podjednake potencijalne mogućnosti staništa utjecale su na to, da se cijela gospodarska jedinica nalazi na II bonitetu za jelu po lokalnim tablicama Šurić-Pranjić (1966) i predstavlja homogenu cjelinu, koja se u većim gospodarskim jedinicama može poistovjetiti s uređajnim razredom odnosno tipom šume jednog bonitetnog razreda. Sume gospodarske jedinice Belevine uređuju se kontinuirano već 90 godina, tj. od 1890/91. kad je sastavlijena prva Osnova gospodarenja. Danas raspolažemo podacima iz sedam inventura. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Stanje šume utvrđeno mjerenjem u zadnjoj inventuri 1979/80. bilo je slijedeće : Vrste G V iv p drveća - i a mg/ha nv´/ha m3/ha % Jela 252 33.01 433 7,16 1,65 Bukva 160 5,41 48 0.96 2,00 Ukupno: 412 38,42 481 8,12 1,69 Struktura broja stabala je preborna s malom grbom u srednjim debljinskim stupnjevima. Prostorni raspored stabala ije grupimičan. Temeljnica i drvna zaliha veće su od optimalnih prema II normali Novog sistema (Jela 0,8: Bukva 0,2): Gopt = 35,5 m2/ha Vop, = 440 m3/ha Etat je jednak prosječnom 33 godišnjem etatu (1947—1979): Jela + Bukva = Ukupno 10.10 + 0,28 --- 10.3C ma/ha godišnje. Predviđenim etatom nešto većim od prirasta (1980—1989) svesti će se prevelika temeljnica i drvna zaliha na optimalne veličine. Fakultetska šuma — gospodarska jediiniica Belevine, jedan je od školskih objekata u kojem studenu šumarstva teoretska znanja stečena na fakultetu upotpunjuju praktičnam radom. Svaka generacija studenata, pod vodstvom nastavnika iz Uređivanja šuma. upoznaje se s praktičnom primjenom metode izvrtaka u jednoj od fakultetskih šuma. U gospodarskoj jedinici Belevine ta je nastava tijekom 20 godina (1957 — 1976) održana osam puta. Kod svih terenskih radova sudjelovali smo osobno, a poslije svake završene terenske nastave sve izvrtke ponovno analizirali sami, tako da danas raspolažemo s osam cjelovitih vjerodostojnih uzoraka iz godine 1957, 1959, 1960. 1968. 1970. 1971, 1972 i 1976. (Ovom prilikom ističemo nužnost arhiviranja terenskih i ostalih manuala mjerenja i obračuna, kojii u kontinuiranom procesu proizvodnje mogu vrlo korisno poslužiti pri narednim radovima, kao što je to slučaj s tretiranim nastavnim i pokusnim šumskim objektom — gospodarskom jedinicom Belevine). Izvrtci su u svira osam slučajeva dobiveni bušenjem stabala Pressle r o- v i m svrdlom na unaprijed definiranim i sa karte na teren prenijetim vizurnim pravcima okomitim na slojnice. Sa svakog stabla na vizurnom pravcu uzet je po jedan izvrtak s gornje strane stabla, na mjestu gdje je mjeren prsni promjer, kako se to radi na nagnutom terenu. Tako je izbjegnuta sistematska pogreška uzimanja izvrtaka s iste strane stabala, jer su padine terena podjednako okrenute na sve strane svjjetia. Izvrtci su uzimani po odjeliima a potom komunlirani za gospodarsku jedinicu kao cjelinu. Razlike u broju i dužini vizurnih pravaca na kojima su bušena stabla, rezultiraju različitim brojem izvrtaka u pojedinom uzorku. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 23 <-- 23 --> PDF |
U tabeli 1 doninet je terenski manual iz 1970. godine (kakav je upotrebljen kod svih osam mjerenja), iz kojeg se vidi distribuciija frekvencija promatranogatributa kao i postupak određivanja srednjaka. Tabela 1 GOSP. JED/N/CA BELEViNE VRSTA DRVEĆA: JELA ODJEL: ŠUMAR MJERENO DNE: 1970 PRSN/ PROM JER ( cm n n ils 17.S 22.S 27.6 3Zs 3Z5 42A 47.6 S2s 57.s\v2,s €>7.s 72.S 77,s 8Zs 87,5 i 4 1 1 1 4 5 1 1 li 1 1 i 5 6 III i 1 11 1 i! i 111 Ili 1 1 1 0 * 7 li ii 111 ii i 1 11 II si »»i 1 1 7 8 ti « 1 1 1 n Hl IH« if-i Hl ´i m ii 1 a ._ 9 1 111 li li! 1111 IRII «1 uni 15 1 1 i« i 1 9 VO 1 11 111 St H II i» Hl M KIM ;i* Iil *— ii! "»— 40 ;!) 44 11; iil mi IUI ni Hi «:i a us III |« 44 V2 111 111 H «Sil MIR mi «1« ii ii! Si IH 1 42 : « ti 1 11 1! 1 1 1 »i 1 «11 5 ~ is"""— ISI 1 — A3 m 4/; 1 11 H 1 1 in HHI B — SM — USItl — il 181 1 1 44 AS 1 ! 1 11 m III II UJU l II i Kl 1 U 1 AS ´ -46 1 1 Hl mi — Hl II sa »I III III I II 1 1 /te % A7 1 1» iil im lili — 1 Bi II ili 1 1 47 ! A6 5 1 1 I II 8 il Ml »Cl 1! 1 Ili i 46 49 1 ili 1 1! 1 11 iil Hl Ü 1 il 19 » 20 1 1 1 Him I« lili III iiil m i 1 20 , 2-1 Sli — ll i III lili 19 1 1 ´ 1 24 22 li III 1 III I II 1 1 22 * "" 23 1 lili 1 1 III I II III 1 II ´ II 1 23 24 1 — I II Ell IH 1 I II SI .ii li 1 1 24 25 1 III lili Iil 181 i» 1 25 26 1 i I III i il 1 26 27 a I II III I II 1 un III !l 1 27 28 I II 1 III I II il 1 1 1 I II 1 2d 29 1 I III 1 29 \ 30 N 1 III I II III II! 1 ZO — 3-4 1 1 I II III 111 i 34 32 1 I II 1 1 1 ´ I 32 33 I II 1 1 33 34 1 1 1 1 1 34 35 1 1 I 1 35 36 1 1 1 36 37 1 1 1 1 1 1 37 33 i 33 39 39 4o URI IM I II I HM mi 51 i 40 6 2 29 52 57 73 88 123 125 106 107 62 58 46 15 13 4 6 Os 30 24 18,5 21 20 16 17 14 14 14 12,5 13 10 10 13 8 Oa fi P Pr fir 217 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 24 <-- 24 --> PDF |
PROSJEČNO VRIJEME PRIJELAZA ld god 40 Gosp.jed.:BELEVINE Vrsta drveća JEL A 35 -+ 4 * — 1957 1959 30 ,-´\ I960 1966 1970 19 71 19 72 19 76 25 20 15 10 12,5 22,5 32,5 42,5 52,5 62,5 72,5 )2,5 den SI. 7 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 25 <-- 25 --> PDF |
REZULTATI I DISKUSIJA Prosječna vremena prijelaza po debljinskim stupnjevima prikazana su po uzorcima (godinama) brojčano u tabelici 2 i grafički na si. 1 Kod prvog mjerenja upotrebljen-i su debljinski stupnjevi sä sredinama (15, 20, 25 itd. cm), a kod ostalih sa sredinama (12,5; 17,5; 22,5 ltd. cm) jer je u međuvremenu usvojena taksacijska granica od 10 cm. Iako se uzorci međusobno razlikuju po broju izvrtaka izvađenih s različitih stabala u različito vrijeme, poligona frekvencije su im identični. Grafička slika pojave u svim je uzrocima istovjetna: s porastom prsnog promjera prosječena vremena prijelaza stalno se smanjuju (slika 1). Prosječno vrijeme prijelaza jele u fakultetskoj šumi — Gospodarskoj jedinici Belevine Tablica 2 Debljinski stupanj D cm 1957 1959 1960 1968 t — 1970 godina 1971 1972 1976 12,5 17,5 22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 27 19,5 21 19 16 13 17 13 13 28 21 22 18 16 16 14 15 1 4 30 3! 27 23,5 19,5 18 14 15 13 29,5 27 29 23 19 15 16 15 16,5 30 24 18,5 21 20 16 17 14 14 15 26 23 19 16,5 16 15 15 13 36 34 33 25 18 20 18 16 15 24 22 19,5 20 17 16 16 14 15 57,5 12,5 12,5 12,5 14 14 13 13 14 62,5 11 14 13 14 12,5 12,5 13 18 67,5 12 12 13 9 13 14 12 15 72,5 14,5 14 12 13 10 12 10 14 77,5 82,5 6 11 12 13 11 10 9,5 9.5 10 13 9 11 10 9 10 13,5 87,5 9 12,5 10,5 8 12 12 Broj izvrtaka 454 1255 1233 609 980 699 947 397 Desni dijelovi poligona frekvencija, kod stabala debljih od 30 cm u prsnoj visini, međusobno se u svim uzorcima pokrivaju. Lijevi dijelovi poligona frekvencija prosječnih vremena prijelaza, od taksacijske granice (10 cm) do prsnog promjera 30 cm, djelomično se razlikuju. Očekivane razlike odraz su nepovoljnog prostornog rasporeda izvjesnog broja podstojnih stabala, kojih normalni razvitak priječe krošnje nadstojnih matičnih stabala. Na dijelu površine, nadstojna su stabla prešla iz stadija zaštite podstojnih stabala u stadij potiskivanja (MOROZOV, 1940). Iz grafikona frekvencija prosječnih vremena prijelaza (slika 1) vidi se, da su u tri slučaja (1960, 1968. i 1970. god.) vizurni pravci položeni kroz dijelove površine sa potisnutim podstojinim stablima, a kao odraz te pojave |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 26 <-- 26 --> PDF |
izbrojena su duga prosječna vremena prijelaza. U ostalih pet slučajeva utvrđena su prosječna vremena prijelaza svojstvena za normalni razvotj stabala tih debljina. Detaljnim pregledom sakupljenog materijala po odjelima, utvrđeno je, da su duga prosječna vremena prijelaza karakteristika podstojnih stabala na dijelovima površine, gdje su temelijnica i drvna masa iznad normalne. Predvidivi etat, je nešto veći od dosadašnjeg .upravo zato. da se u tim dijelovima šume temeljnica i drvna masa svedu na optimalne veličine sječom nadstojnih stabala koja priječe normalni razvitak podstojnih stabala. U tim dijelovima sastojina svrsishodnim gospodarenjem inicirati ćemo skraćivanje vremena prijelaza. Iako se uz redovnu prebornu sječu (80% etata) svake godine na cijeloj površini gospodarske jedinice vrši i sanitarna sječa (20% etata) u kojoj se sijeku sva defektna stabla (bolesna, sušoi, izvale, prelomi) sa individualnim vremenima prijelaza duljim od prosječnih, desni diijelovi poligona frekvencija zadržavaju ustaljeni položaj, tok i oblik. Iz ove konstatacije proizlazi, da se na vremena prijelaza stabala debljih od 30 cm koja su oslobođena utjecaja okolnih stabala ne može određenim gospodarskim postupcima utjecati kao kod tanjih stabala, već ona ovise od potencijalnih mogućnosti staništa. Poligone frekvencija na si. 1 možemo prema utvrđenim razlikama podijeliti u dva dijela: na dio u kojem se gospodarenjem može pozitivno utjecati na skraćivanje vremena prijelaza i dio gdje se gospodarenjem te promjene ne mogu polučiti. Ako svaki dio promatramo zasebno tada možemo ustvrditi, da su lijevi dijelovi poligona frekvencitja prosječnih vremena prijelaza ustaljenog položaja, oblika i toka kod normalnog razvoja stabala tanjih od 30 cm prsnog promjera, a da mijenjaju položaj i postaju strmiji, pri nenormalnim uvjetima razvoija (potištenost), što je uglavnom posljedica nepovoljnog prostornog rasporeda stabala. Desni dijelovi poligona frekvencija prosječnih vremena prijelaza stabala debljih od 30 cm u prsnoj visini ustaljenog su položaja, oblika i toka bez obzira na intenzitet i način gospodarenja ako se šuma nalazi u uravnoteženom stanju ili nije daleko od tog stanja. Ova vremena prijelaza odraz su osobitosti tla i klime odnosno potencijalnih mogućnosti staništa. ZAKLJUČCI Na temelju saznanja stečenih proučavanjem sakupljenog materijala o vremenu prijelaza jele u gospodarskoj jedinici Belevine. možemo donijeti slijedeće zaključke: 1. Istovjetan položaj, tok i oblik poligona frekvencija prosječnih vremena prijelaza po debljinskim stupnjevima, potvrđuje predpostavku o postojanost prosječnih vremena prijelaza u vidu konstantne hiperbolične krivulje, kad uravnoteženu gospodarsku jedinicu tretiramo kao cjelinu. Svaka eventualna očigledna promjena toka i oblika poligona ukazuije na prisustvo izvjesnih neželjenih faktora, koji su negativno utjecali ili utječu na uravnoteženo stanje šume. 2. Prosječna vremena prijelaza stalno se i pravilno skraćuju s porastom prsnog promjera i zaustavljaju kod stabala u najjačem ijoš izmjerenom de |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 27 <-- 27 --> PDF |
bljinskom stupnju na minimalnom konstantnom iznosu, kojeg zovemo optimalno vrijeme prijelaza. U gospodarskoj jedinici Belevine na drugom bonitetu za jelu po tarifama Surjć-Pranjić (1986), ta konstanta odnosno optimum vremena prijelaza iznosi Topt = 10,5 godina, 3. Stalan položaj, tok i oblik poligona frekvencija, naročito kod stabala debljih od 30 cm, kod kojih gospodarskim postupcima ne možemo utjecati: na skraćenja vremena prijelaza, u praksi se može koristiti kao indikator potencijalnih moguća sli staništa određenog boniteta. 4. Prosječno vrijeme prijelaza za uravnoteženu gospodarsku jedinicu kao cjelinu, određeno kao medijana svih individualnih vremena prijelaza (TV) postojano je i može se smatrali konstantom. U gospodarskoj jedinici Belevine TV = 15 godina. 5. U većim i heterogenim gospodarskim jedinicama od tretirane, navedene zakonitosti svojstvene su za uređajne razrede jele ili odgovarajuće tipove šuma jele. s kojima se gospodari u prebornom obliku. 6. U promatranim jedinicama prostornog razdijeljenja postojanost prosječnih vremena prijelaza može se koristiti kao vjerodostojan pokazatelj stanja šume. potencijalnih mogućnosti staništa i ekološkobiološke uravnoteženosti. S obzirom na jednostavnost određivanja, primjene i interpretacije, prosječna vremena prijelaza bi u navedenom smislu trebala zauzeti odgovaraijuće mjesto ne samo pri uređivanju već i u praktičnoj primjeni pri gospodarenju prebornim šumama. PRIMJENA U PRAKSI 1. Kad jednom raspolažemo s vjerodostojnim podacima o prosječnim vremenima prijelaza po debljinskim stupnjevima za gospodarsku Ijedinicu poput promatrane, za istovjetan uređajni -razred ili za odgovarajući tip šume, koje tretiramo kao samostalne homogene uravnotežene cjeline, prosječna vremena prijelaza možemo — s obzirom na postojanost položaja, oblika i toka po debljinskim stupnjevima — upotrijebiti! pri obračunu prirasta drvne mase za te cjeline i kod narednim inventura bez ponovnog uzimanja izvrtaka. Navedena primjena proizlazi iz konstatacije uravnotežene preborne šume koja je uvijek slična sama sebi. Primjena je moguća u višim jedinicama prostornog razd.jeljenija preborndh šuma jele koje se nalaze u uravnoteženom ili približno uravnoteženom stanju. Iz iznijetog proizlazi odgovor na prvo pitanje: krivulja prosječnih vremena prijelaza po debljinskim stupnjevima je konstanta za gospodarsku jedinicu, uređajni razred ili tip šume kao cjelinu, kad se nalaze u uravnoteženom stanju. 2. Postojanost položaja, oblika i toka poligona frekvencija prosječnih vremena prijelaza iz osam istovjetnih mjerenja provedenih u gospodarskoj jedinici Belevine gdje se kroz promatranih 20 godina (1957 — 1976) vođeno vrlo intenzivno gospodarenje, potvrdila je poznatu činjenicu, da se u uravnoteženim šumama jele ne može samo — ma kako stručno vođenim — prebornim sječama povećati prirast bez unošenja u kompleks klima-tlo-vegetacija, energije izvana. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Iz ove konstatacije proizlazi, da su u uravnoteženoj gospodarskoj jedinici, uređajnom razredu ili tipu šume prosječna vremena prijelaza po debljanskim stupnjevima postojana i mogu se koristiti kao pokazatelj potencijalnih mogućnosti staništa određenog boniteta, odnosno, da je optimalno vrijeme prijelaza konstanta na određenom bonitetu — što je ujedno i odgovor na drugo pitanje. Na mogućnost primjene vremena prijelaza za bonitiiranje staništa ukazao je već VAJDA u disertaciji prije 50 godina. Nažalost ovo interesantno područje primjene vremena prijelaza još je uvijek u povojima, premda postoje objektivni uvjeti da se taj problem znanstveno istraži. 3. Prosječno vrijeme prijelaza za gospodarsku jedinicu kao cjelinu izraženo medijanom svih individualnih vremena prijelaza (Ts), pokazuje također određenu postojanost. Tijekom 20 godina — unatoč stalnih promjena strukture uzrokovanih provedenim prebomim sječama i prelaženjem stabala — Ts se zadržao na konstantnom iznosu od oko 15 godina. Prema tome. odgovor na treće pitanje je ovaj: u uravnoteženoj gospodarskoj jedinici, uređajnom razredu ili tipu šume prosječno vrijeme prijelaza za prostornu jedinicu kao cjelinu je konstanta i može se koristiti pri obračunu određenih uređajnih pokazatelija (npr. etata). Ono pokazuje koliko godina je prosječno potrebno, da sva stabla prijeđu iz jednog debljinskog stupnja u slijedeći viši. 4. U jedinicama prostornog razdjeljenja neuravnoteženih prebornih šuma jele, kao i u šumama jele gdje je biološka ravnoteža između dviju uzastopnih inventura iz bilo kojeg razloga očigledno poremećena, neophodno je novim bušenjem odrediti prosječna vremena prijelaza. Iz razlike položaja, oblika i toka poligona prosječnih vremena prijelaza prvobitnog i poremećenog stanja šume, mogu se utvrditi posljedice a katkada identificirati i uzroci nepovoljnog djelovanja biotičkih, abiotičkih pa i antropogenih faktora. Način i oblik promjene poligona frekvencija vremena prijelaza pomoći će nam pri izboru budućih svrsishodnih gospodarskih postupaka, primjenom kojih ćemo u jedinicama prostornog razdjeljenja poremećene biološke ravnoteže najracionalnijim putem ponovno uspostaviti uravnoteženo stanje. 5. Postojanost poligona frekvencija svojstvena je samo za prosječna vremena prijelaza uravnoteženih viših jedinica prostorne podjele šuma. Iako se u tim jedinicama preborne sječe provode svake godine, prosjeci po debljinskim stupnjevima ostaju manje više stalni i odražavaju samo potencijalne mogućnosti staništa odnosno prosječne uvjete razvoja. Utjecaj prebornih sječa ne dolazi toliko do izražaja da bi izazivao promjene prosječnih vremena prijelaza i fluktuacije poligona frekvencija cijele jedinice, jer se sječe provode samo na jednoj desetini površine (1 = 10 godina) i u tom opsegu utječu na promjene strukture i prostornih uvjeta razvoja. U nižim jedinicama (odjeli, odsjeci), utjecaj prebornih sječa na promjene strukture broja stabala i neposredne okoline preostalih rastućih stabala očigledan je i značajan. Redovne preborne sječe provode se na cijeloj površini niže jedinice prostorne podjele samo jednom u deset godina (1 = 10 godina), ali su zato deseterostruko ijačeg intenziteta od onog u pripadnoj višoj jedinici prostome podjele. Taj se utjecaj odražava u skokovitim promjenama položaja poligona |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 29 <-- 29 --> PDF |
frekvencija vremena Istovremeno s tim promjenama koleba i prosječno vrijeme prijelaza za sastojinu (odjel, odsjek) kao cjelinu (Ts). Međutim, poligoni frekvencija nižih jedimita prostorne podjele zadržavaju tok i oblik poligona frekvencija identična onom u pripadnoj višoj jedinici i teže s istom optimalnom vremenu prijelaza svojstvenom za određeni bonitet. To je jedina od utvrđenih konstanti primjenljiva i u nižim jedinicama prostorne podjele. 6. Postojanost kao i nestalnost položaja, oblika i toka poligona frekvencija prosječnih vremena prijelaza može se za bilo koju homogenu višu (jedinicu prostorne podjele utvrditi već nakon dva ili tri uzastopna .mjerenja. Kad utvrdimo da su poligoni frekvencija postojani, to će reći da je tretirana viša jedinica prostorne podjele uravnotežena i1 da se u njoj mogu razmatrane konstante za vremena prijelaza primjenjivati pri budućim taksacijskim i uređajnim radovima. Kod očiglednih fluktuaoija poligona frekvencija nužno je provesti detaljnu analizu cjelokupnog stanja više jedinice i prema potrebi propisati odgovarajući posebni postupak u gospodarenju, sa svrhom uspostavljanja uravnoteženog stanja. Primjenom utvrđenih konstanti pri uređajnim radovima racionalizirat će se skupi terenski i kancelarijski radovi kod izrade Osnova gospodarenja, a oštećivanje stabala bušenjem svesti na najnužniju mjeru. Osim toga, tako će se ne samo sačuvati dragocjene informacije budućim generacijama stručnjaka, već i u svako doba moći dati dovoljno sigurne globalne podatke o prirastu jele u tretiranim jedinicama. Od navedene primjene konstanti odstupit ćemo ifcnimno i u slučajevima, kad se u kojoj nižoj jedinici utvrde izraziti poremećaji sastojinskih odnosa. Takvu jedinicu izdvojiti ćemo iz više cjeline i tretirati posebno radi pravovremenog otkrivanja i saniranja uzroka i posljedica poremećene biološke ravnoteže. Praktična primjena rezultata ove radnje regionalnog je karaktera i ograničena je na preborne šume jele Gorskog kotara na silikatu, dok se ne istraže mogućnosti primljena na ostalim površinama i drugim regijama, kako za jelu tako i za ostale gospodarski važne vrste drveća. LITERATURA Cestar , D.: Prilog diskusiji o primjeni tipologije u suvremenom uređivanju šuma, Sum. list, 5—6, Zagreb 1967. Kl ep a c, D.: Vrijeme prijelaza (Temps de passage), Šum. list, Zagreb 1953. str 37—50. K 1 e p a c, D.: O šumskoj proizvodnji u fakultetskoj šumi Zalesini (La production dans la foret de Zalesina), Glasnik za šumske pokuse, Zagreb 1953, str. 181— —238. Klepac , D.: Frekvencija vremena prijelaza (Frequence des temps de passage), Sum. list, Zagreb 1955, str. 3—16. Klepac , D.: Novi sistem uređivanja prebornih šuma, Polj. šum. Komora NRH, Zagreb 1961. Klepac , D.: Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina. Nakladni zavod Znanje, Zagreb 1963. Križan e c, R.: Različite mogućnosti izravnavanja debljinskog prirasta jele u acidofilnoj biljnoj zajednici, (Magistarska radnja), Zagreb 1976. Križan e c, R.: Osnova gospodarenja za gospodarsku jedinicu »Belevine«, Zagreb 1980. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Križa nee, R.: Beständigkeit des Frequenzpolygons der Einwachszeit für die Wirtschaftseinheit als Ganzes. IUFRO Symposium, Gruppe S 4.04, Luxembourg 1982. M i 1 e t i ć, Z.: Osnovi uređivanja prebinne šume. Knjiga I. Beograd 1950. Mo r o zo v, G. F.: Nauka o šumi, Zemun 1940. Par d e, J.: Dendrometrie, 1961. Vajda , Z.: Studija o prirodnom rasprostranjenju i rastu smreke u Gorskom ko taru, Sum. list. Zagreb 1933. PRIVILNIK O NAČINU IZRADE SUMSKOGOSPODARSKIH OSNOVA PODRUČJA. OSNOVA GOSPODARENJA GOSPODARSKIM JEDINICAMA I PROGRAMA ZA GOSPODARENJE ŠUMAMA. Narodne novine br. 19/1981. SUMARSKO-TEHNICKI PRIRUČNIK, Zagreb 1966. Beständigkeit der Einwaschszeiten für die Tanne in den höheren Einheiten der Raumverteilung Zusammenfassung Durch die Vergleichung von acht derselben Messungen, die im Laufe von 20 Jahren (von 1957 bis 1976) in der Fakultätswald die Wirtschaftseinheit Belevine — durchgeführt wurden, sind folgende charakteristische Einzelheiten über die durchschnittlichen Einwachzeiten der Tannen festgestellt worden: 1» Beständigkeit der Lage, des Laufes und der Form von Frequenzpolygone der durschschnittlichen Einwachszeiten nach Durchmesserstufen in der Form einer gleichmässigen hyperbolischen Kurve, besonders für die Baume deren Brusthöhendurchmesser mehr als 30 cm beträgt. 2. Die durschschnittlichen Einwachszeiten werden standing und regelmässig mit der Vergrösserung des Brusthöhen durchmessers kürzer, und nach einem Minimum streben, das ein Optimum für die behandelden Standorte derstellt. (Optimale Einwachszeit). 3. Die beständigen durchschnittlichen Einwachszeiten können in der Praxis als ein Indikator für die potentiellen Möglichkeiten des Standortes bestimmer Bonitäten genützt werden. 4. Die Arbeiten können schnell und bielig durchgeführt werden, und die Zahl der, durch Bohrungen in ihrem wertesten Teilen beschädigten Stämme, wurde auf ein Minimum herabgesetzt, weil man — wegen der Beständigkeit der Frequenzpolygons — die einmal schon bestimmten Einwachszeiten, ohne neue Bohrungen, auch bei zukünftigen Forsteinrichtungsarbeiten benutzen könnte, was natürlich nur für gleichgeweichtige Bestände in Bentracht kommt. |