DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Šum. list CVIII (1984) 209 UDK: 630*236 : 630*561.1 : 630*174.7 (Pinus silvestris L.) PRE2IVLJENJE I RAST BILJAKA OBIČNOG BORA (Pinus silvestris L.) RAZLIČITIH STAROSTI Stevo ORLIĆI SAŽETAK: U svrhu istraživanja utjecaja starosti i načina uzgoja sadnica običnog bora na preživljavanje i početni rast u kulturama 1971. g. osnovan je na području Šumarije Duga Resa pokus. Komparativno se prate 4 varijante: 2 + 0, 1 + 2, 2 + 1 i 2 + 2 godina stare biljke. U desetoj godini nakon osnivanja, najviši postotak preživljenja i dobar rast pokazuju sadnice 1 + 2. Nizak postotak preživljenja ali dobar rast imaju sadnice 2 + 2. Sadnice 2 + 1 imaju jako usporen rast i ne preporučaju se za praksu. 1. UVOD I PROBLEMATIKA2 U Šumarskom listu 10—12/77. (str. 436—440) objavljeni su prvi rezultati iz ovog pokusa, razdoblje 1971. — 1975. U tom radu je opisan problem i metoda rada, te definiran cilj istraživanja. Ovdje ćemo prikazati rezultate od pete do desete godine starosti pokusa, odnosno za razdoblje 1976—1980. Osnovno u metodi rada je slijedeće: Od sjemena običnog bora iste pro venijencije i istog uroda proizvedene su u rasadniku Instituta sadnice: 2 + 0 godina — 1. varijanta 1+ 2 godina — 2. varijanta 2 + 1 godina — 3. varijanta 2 + 2 godina — 4. varijanta. Od svake varijante sađene su sadnice I visinske klase. Pokus je osnovan u proljeće 1971. godine po metodi Latinskog kvadrata (4 varijante — 4 ponavljanja). Preživljenje, te visinski i debljinski rast su registrirani svake godine, na kraju vegetacijske sezone. Prikupljeni podaci su statistički obrađeni: analiza varijance, F test i Duncan test. 2. REZULTATI ISTRAŽIVANJA Srednje vrijednosti proučavanih karakteristika su prikazane u tablicama 1—3 i na grafikonima 1—3. 1 Mr Stevo Orlić, Šumarski Institut Jastrebarsko, Jastrebarsko 2 Ova istraživanja financira SIZ-IV i Opće udruženje šumarstva i drvne industrije SRH. 209 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 16 <-- 16 --> PDF |
2.1 Preživljenje Preživljavanje biljaka u pokusu nije se bitnije izmijenilo niti kod jedne varijante za posljednjih pet godina (1976. — 1980.). Ono je ostalo nepromijenjeno kod sadnica 2 + 2 (30,8%), a opalo je za 3,5% kod sadnica 2 + 1, Uzroci sušenja lijekom posljednjih pet godina su najčešće štete od divljači. To znači da su odnosi među varijantama u desetoj godini starosti pokusa (1980.) približno isti kao i u petoj godini (1976). Najslabije preživljenje imaju sadnice 2 + 2. Kod ostale tri1 varijante, preživljenje je znatno više. Najbolji rezultat imaju sadnice 1 + 2 (85,5%). Tab! ica 1 Preživljenje biljaka u god. )dina) Vi rijantE (g< 1976 1977. 1978. 1979. 1980. 1. (2 + 0) 73,3 72,8 72,5 72.5 72.3 2. (1 2) 87,8 86,3 86,3 86,3 85,5 + 3. (2 1) 82,3 82,3 82,3 82,0 87,8 + 4. (2 2) 30,8 30,8 30,8 30,8 30,8 + f n iivljaaja Vilinski rast Deblllnskl tast .i 2.2 Visinski rast Razvoj srednje visine tijekom posljednjih pet godina je prikazan u tablici 2 i na graf. 2. Relativni odnosi među varijantama su približno isti kao i krajem pete godine (1975). Najintenzivniji visinski rast imaju sadnice 2 + 2, a najslabiji 2 + 1 godina. Razlika između tih krajnjih vrijednosti se konstantno povećava u korist sadnica 2 + 2. Odnos srednje visine var. 3. i 4. krajem desete godine (1980.) je 1:2. Sadnice 1 + 2 i 2 + 0 su između spomenutih krajnosti. Njihove krivulje rasta imaju paralelan tok, a razlike u visini su minimalne. Vi |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 17 <-- 17 --> PDF |
sinski prirast je tijekom posljednjih pet godina (1976. — 1980.) u prosjeku nešto intenzivniji kod sve četiri varijante, u odnosu na prvo petogodišnje razdoblje (1971. — 1973.). Tablica 2 Varijanta Visina u godilni . . cm (godina) 1976. 1977. 1978. 1979. 1980. 1. (2 + 0) 153,9 175,8 207,5 246,0 290,9 2. (1 + 2) 155,8 181,0 214,7 251,6 295,6 3. (2 + 1) 114,5 132,9 159,2 192,3 232,5 4. (2 4- 2) 252,0 301,9 358,2 410,3 480,0 Na bazi podataka iz 1980. god. provedena je analiza varijiance i F test. Utvr dene razlike medu varijantama su visokosignifikantne (F računski 48,62 tablični 6,99). Duncan test je primijenjen za testiranije pojedinačnih razlika među varijantama. Varijanta 2 + 1 2 + 0 1 + 2 2 + 2 Srednja vis cm 232,5 290,9 295,6 480,0 Bilo koje dvije sredine nepodvučene crtkanom, odnosno punom linijom statistički su visokosignifikantno (nivo l0/o), odnosno signifikantno (nivo 5%) različite. 2.3 Debljinski rast Srednji prsni promjer je tijekom posljednjih pet godina (1976. — 1980) prikazan u tabl. 3 i na graf. 3. Relativni odnosi među varijantama su gotovo identični kao kod visine s tim, da su razlike među kraijinjim vrijednostima još izraženije. Odnos prsnog promjera var. 3. i 4. je u omjeru 1 : 2,5. Tablica 3 Vfl (g< rijanta idiina) 1976. Prsni 1977. promjer u 1978. godini . . . mm 1979. 1980. 1. (2 + 0) 16,1 23,7 30,3 40,8 49,5 2. 3. 4. (1 + (2 + (2 + 2) 1) 2) 16,8 11,8 34,3 25,2 18,1 52,3 31,5 22,1 64,0 42,7 30,6 79,3 50,6 36,6 93,5 F test je pokazao da su nađene razlike u prsnom promjeru među varijantama visokosignifikantne (F računski 72,67, tablični 6,99). Duncan test je pokazao da registrirana razlika nije bila visokosignifikantna jedino između sadnica 2 + 1 i 2 + 0. odnosno signifikantna između sadnica 2 + 0 i 1 + 2. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Varijanta: 2 4 1 2 + 0 1+2 2 + 2 Srednji pr. pr. 36,6 49,5 50,6 93,2 3. ZAKLJUČCI Zaključci iz petogodišnjeg razdoblja (1971. — 1975.) gotovo u potpunosti vrijede i za desetogodišnje razdoblje (1976. — 1980.). — Sadnice 1+ 2 godina u cjelini pokazuju najbolji uspjeh; visok postotak preživljenja i dobar visinski rast. — Sadnice 2 + 0 godina imaiju niži postotak preživljenja, zahtijevaju intenzivniju njegu, a visinski rast im je podjednak kao kod sadnica 1+2 . — Sadnice 2 + 2 godina imaju nizak postotak preživljenja, ali intenzivan visinski rast u prvim godinama iza sadnje. One su pogodne za očetinjavanje degradiranih sastojina listača i pošumljavanje jako zakorovljenih terena. Manipulacija s tim sadnim materijalom treba biti vrlo pažljiva. — Sadnice 2 + 1 godina imale su snažan šok nakon presadnje, koji se osjeća i u desetoj godini iza sadnje. Ova varijanta se ne preporuča za rad u praksi. LITERATURA 1. Borisenko , N. P. (1970): The use of large planting stock of Scots Pine in plantatins, Fores1 ry Abstract 1971. 2. C arm e an, W. H, (1971); Large, well balanced stock and control of grass competition needed for Red Pine plantings on sandy soils, Forestry Abstract 1971. 3. O r 1 i ć, S. (1977): Preživljenje i visinski prirast biljaka običnog bora (Pinus silvestris L.) različitih starosti, Šumarski list 10—12. 4. Rä säen, P. N., Hil turnen, N. (1971): The effect of differences in Scots Pine nursery stock on the field survival and growth. Forestry Abstrakt 1971. 5. Snow, E. A. (1980): Status of White Pine of planting stock test, Separat Survival and Increment of Scotch Pine (Pinus silvestris L.) Plants of Different Ages Summary In 1971 an experiment was laid out in the area of the Forest Office of Duga Resa wiht the aim of investigating the age and the method of cultivating Scotch Pine plan´s (Pinus silvestris L.) with regard to their survival and initial increment in plantations. 4 variants were compatively followed: 2 + 0, 1 + 2, 2 + 1 and 2 + 2 years old plants. In the tenth year after planting the highest percentage of survival and good increment was displayed in 2 + 2 plants. Plants 2 + 1 had a very much slowed increment and are not recommended to be applied in practice. Tabular presentation shows: percentage of plant survival (Table 1), height in cm (Table 2) and diameter at 1.30 m in mm (Table 3) for individual variants and years of measuring. The first report on this experiment, for the period from 1971 up to 1975 was published in the Šumarski list 1977, page 436 — 440. |