DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 14 <-- 14 --> PDF |
U NEKOLIKO REDAKA Novi način gnojenja. Švedski agronom Dr. Ingvar Wiberger je razvio novi način gnojenja elemenata u tragovima (željezom cinkom, magnezijem i si,). Navedeni elementi su zaliveni u specijalna stakla koje se u tlu raspada i oslobađa ove elemente. Količina dodavanja ovih elemenata mora biti prije toga utvrđena analitički i prema utvrđenim dokazima se računa s ponavljanjem svakih 10 godina. Foresta 82 — Finski velesajam šumarskih strojeva. U, blizini mjesta Tampere, drugog najvećeg finskog grada, oraniziralo je društvo Tampere Messe zajednički s vodećim finskim proizvođačima šumarskih strojeva velesajam. Strojevi i postrojenja su bili pokazivani na površini oko 50 ha i izloženi na 3 km dugoj trasi za prikazivanje. Bili su prikazivani strojevi za sječu i privlačenje drveta. Osim toga su bili u zamočvarenom zemljištu šumskih cjelina u mjestu Tampere prikazani u pogonu strojevi za dobivanje treseta. Uz velesajam je bk> organiziran 11. 6. međuna. narodni šumarski kongres. Glavne teme bile su tehnika sječe drveta, mehanizacija proreda, dobivanje energije iz drva. Štete od voluharice. U zimi 1981/82. voluharice su oštetile u Finskoj šumske sadnice na površini od 350 ha. Vidljiva šteta se pokazala u 220 šumskih sastojina, gdje je bilo uništeno 650.000 sadnica. Vrijednost šteta je veća od 1,4 milijuna finskih maraka. Prirodni parkovi i zaštićena područja u SR Njemačkoj zauzimaju oko petine površine njezina teritorija. Prema stanju iz godine 1978. to su: 62 prirodna parka površine 4.804 km´2 i 1291 zaštićenih područja površine 2074 km^, isto 1.8´°/« površine države. Daljnjih 2000 km-´ otpada pak na 11 prirodnih zaštićenih područja u primorskim obalnim područjima. Prirodni parkovi kao predjeli velikih površina su pogodni prije svega za rekreacione svrhe i ujedno> su zaštita ili u posebnim slučajevima i zaštićena područja. Status međunarodnih prirodnih parkova imaju tri prirodna parka SR Njemačke po međunarodnim ugovorima s Luxemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Zaštićena područja u SR Njemačkoj su sva do malih iznimaka javnosti pristupačna, i to prije svega zato, da bi se javnost ovdje upoznala s prirodopisnim i pokrajinskim osobitostima pojedinih područja. Osigurana su i financijska sredstva za otkup odabranih područja koja bi zasluživala zaštitarsku brigu. Striberg, jedno od poduzeća pridružene proizvodnje švedskih šuma. Švedske državne šume su zakupile 1974. godini poduzeće za prirodnu sredinu, poduzeće za t. zv. plavu i za zelenu sredinu. Plava sredina označuje aquakulturu s produkcijom riba. S gledišta rentabilteta je aquakultura bila u gubitku, pogotovo kad je kod riba došlo do bolesnih promjena. Striberg je prekinuo djelatnost usmjerenu na vodu i u cijelosti se posvećuje ozelenjavanju. Danas to poduzeće pridružene proizvodnje ima 80 namještenika i godišnji promet 27 miliona Švedskih kruna. Ima 5 područnih ureda u cijeloj Švedskoj i postrojenje za ugzajanje sadnica u Hilletu, gdje naručiocima pruža usluge kako kod osnivanja tako na području brige o zelenilu, uključivo sadnju odraslih stabala, poimence za državne i javne organizacije. Posljednja od akcije je bila stvaranje zelenila oko zgrade parlamenta. Djelatnost Striberga je usmjerena je i na akcije u inozemstvu. Ove godine dobilo je poduzeće Striberg narudžbu za kultiviranje pustinje u Sjedinjenim arapskim emiratima u vrijednosti od 23 ml. švedskih kruna. Striberg je jedan od vodećih firmi za ozelenjavanje u Evropi. Irska će izvoziti drvo. Irski narodni ekonomski i socijalni savjet je izdao iznenađujuću vijest o irskoj šumskoj politici. Iako je Irska danas uvoznik drva, u budućih 10 godina će ga izvoziti. To je iznenađujuća tvrdnja zato, što je u Irskoj pošumljeno pukih 5% površina zemljišta. Iako će Britanija i Evropa s nedostatkom 11,5 miliona ponude nasuprot veće potrošnje drva u 2000 godini osjećati manjak drva. Irska ćega imati višak od tri miliona m». (Unasylva 6´1982) Hr 208 |