DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 112 <-- 112 --> PDF |
osnivanju Sekcije za pošumljavanje i melioraciju krša pređe u tu Sekciju. Kada je 1948. godine osnovana Sekcija za pošumljavanje i melioraciju krša u Zadru Dobrić prelazi u Zadar, gdje radi do 1951. godine kada zbog bolesti odlazi u invalidsku mirovinu. Iako je u zadarskoj Sekciji djelovao relativno kratko vrijeme, pošum.. Ijavanjem zahvatio je bližu 500 ha (da je bilo sredstava bi i više, kako je sam govorio) kako je o tome već pisano u Šumarskom listu.** Nakon što mu se zdravstveno stanje popravilo, reaktivira se 1956. kao šumarski inspektor tadanjeg Narodnog odbora kotara Zadar na kojoj dužnosti ostaje do navršetka punog radnog staža za starosnu mirovinu. Inž. Dobrić ne miruje ni kao umirovljenik, nego u zadarskom Povijesnom arhivu traga za dokumentima, posebno iz doba mletačke administracije, u kojima je riječ o šumarstvu. Tako je za neke institucije u Splitu i Zagrebu posebno obradio 75 dokumenata (koji su bili pisani, razumljivo, na staroj talijanštini). Nije se isključio ni iz rada na pošumljavanju krša jer je svojim iskustvom nesebično savjetima pomagao mladim stručnijacima, kako je zapisao B. Tkalčić. Nadgrobni govor »starom, dobrom šjor Anti-Toniju, koji nas je tako nenadano i tiho ostavio« održao je Ing. Branko T k a 1 č i ć, direktor Šum. gospodarstva Zadar u mirovini. U govoru evocirao je pokojnikov rad, pionirski doprinos ozeljenjavanju krša, kako zadarskog područja tako i cijele Dalmacije, u njegovom dugom i plodnom šumarskom životu, naglasio njegovo drugarstvo i nastojanje da mlade što više nauči i da im poda motive i potakne želju za nastavak njegovog rada na podizanju šuma u ovom dijelu naše domovine. Inž. Ante Dobrić časno je 21. siječnja 1984. godine u Zadru završio svoj život ostavivši u šumskim kulturama podignutim njegovom brigom, da spomenemo samo jednu — onu duž ceste Zadar — Nin, trajan spomenik! O. Piškorić BILI SU STUDENTI ŠUMARSKOG FAKULTETA U ZAGREBU U jesen 1982. godine (28. listopada) umro je Prof. dr Amer Krivec, a u 1983. godini dipl. inž. Branko Korber i dipl. inž. Slobodan Rajić, slovenski šumari, koji su šumarstvo studirali na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Ame r Krive c rođen je 22. 04. 1928. godine u Velom Ižu, gimnaziju je završio u Ljubljani a na Šumarskom fakultetu diplomirao 1952. godine. U šumarskoj operativi, u Šumskim gospodarstvima Celje i Postojna, radi do 1964. godine kada kao predavač, prelazi na Biotehnički fakultet — Šumarski odsjek u Ljubljani. Dok_ torirao je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu 1966. godine i iste godine izabran je za docenta a 1977, godine izabran je za redovnog profesora na istom Fakultetu. Područje njegovog rada bilo je suvremena tehnologija (mehanizacija) šumske proizvodnje i njen utjecaj na šumu. Kao redovni profesor predavao je transport drva i organizacija rada u šumarskoj proizvodnji. Prof. Krivec bio je i stalni suradnik Instituta za gozdarstvo in lesno gospodarstvo Slovenije. Kao znanstvenik i pisac objavio je 6 samostalnih publikacija i preko 40 stručnih i naučnih studija, članaka i referata od kojih neke i u Šumarskom listu (1962, 1963, 1976). Prof. Krivec bio je zapažen i u inozemstvu, pa je tako bečki mjesečnik »Allgemeine Forstzeitung«, u br. 1/1983), zabilježio njegovu smrt naglasivši, da je »s Au ** B. Tkalčić : 85-godišnjica Ing. Ante Dobrića. Šum. list, CHI (1979), br. 11 — 12. |