DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 91     <-- 91 -->        PDF

ANTE SORIC
(1919 — 1983)


16. listopada preminuo je a 21. na zagrebačkom
Mirogoju pokopan je Ant e
S o r i ć, fotograf. A. Sorić rođen je 1919.
godine u Tugarima, u Poljanicama nedaleko
Omiša. Osnovno i srednje stručno
obrazovanje stekao je u svom rodnom
kraju i u Splitu, seli u Zagreb, usavršava
se u struci i nakon rata jedno vrijeme
radi kao novinski fotoreporter. 1949.
godine angažiran je u tadanjem Ministarstvu
šumarstva NR Hrvatske za osnivanje
i rad foto-laboratorija i od tada
neprekidno je do smrti vezan za šumarsku
i drvarsku struku. Kada se raznim
reorganizacijama u Ministarstvu, a kasnije
i u Institutu ukida radno mjesto
fotografa, osniva vlastitu radnju i u njoj
djeluje do umirovljenja 1981. godine.
Skromnu radionicu uređuje u Šumarskom
domu posvećuje se fototehničkim
radovima za industriju i trgovinu i druge
organizacije iz privrede, znanosti, školstva
i dr. Surađuje i s Televizijom Zagreb
(npr. izrada kulisa za »Velo misto«),
što sve dokazuje o visokoj stručnosti i
solidnosti rada A. Sorića. Svoju bogatu
fotodokumentaciju od oko 10 000 snimaka
poklonio je Savezu inžinjera i tehničara
šumarstva Hrvatske, kojemu je
bio i ostao stalni fotograf. Između 1957.
i 1970. godine na naslovnim stranicama
Šumarskog lista reproduciran je niz snimaka
A. Sorića kao što je i za »Povijest
šumarstva«, izdanu 1976. godine, pripremao
fotomaterijal za kliširanje.


Na posljednjem oproštaju, nad otvorenim
grobom, od A. Sorića oprostio se
toplim riječima predstavnik Foto sekcije
Udruženja obrtnika, a u ime Saveza
ITŠDI Hrvatske V. Živkovi ć sljedećim
govorom:


Sve nas je duboko potresla j razžalostila
vijest o iznenadnoj smrti druga
Ante Sorića našeg dragog prijatelja i dugogodišnjeg
suradnika mnogih naših šumarskih
privrednih organizacija, ustanova
i instituta. Nije bilo šumarskih organizacija
u Hrvatskoj koja nije poznavala
Antu Sorića, koja s njime nije surađivala,
koristila njegove usluge i pozivala
Antu Sorića da svojom kamerom
i blicom zabilježi toliko važnih događaja
s naših terena, objekata, pokusa i ispitivanja
koja smo vršili radi dokumentacije
koja nam je bila potrebna u bezbroj
situacija bilo privrednog, naučnog ili informativnog
karaktera.


Bio je uvijek prisutan na našim skupovima
i poznajemo ga kao vrijednog i
brzog, uvijek nasmješenog i glasnog suradnika
koji je na vrijeme i kvalitetno
obavljao svoje zadatke uvijek na zadovoljstvo
sviju nas.


193




ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 92     <-- 92 -->        PDF

Njegova profesionalna fotografska djelatnost
kroz gotovo čitav svoj radni Vijek
vezana je za šumarstvo i drvnu industriju.
Mi smo ga smatrali svojim jer je
svojim radom neposredno doprinosio našoj
struci. Drug Ante je bio voditelj laboratorija
u našem bivšem Ministarstvu
šumarstva a zatim dugi niz godina voditelj
foto službe Instituta za šumarska
istraživanja. Ogroman fotodokumentacioni
materijal kojeg je Ante Sorić snimio
čini jednu za naše svrhe vrijednu fototeku
kojom se služimo i kojom ćemo se i
u buduće služiti. Ona će nas uvijek potsjećati
na Antu i njegov predani rad.


Razne reorganizacije u našoj struci
dovele su do toga da je foto služba kao
organizacioni oblik unutar svojevremenog
ministarstva šumarstva prestala postojati
a na žalost i kao posebna tehnička
jedinica unutar Instituta. To je bila
posljedica više financijskih neprilika nego
stvarnih potreba na dokumentacionom
materijalu, koji je u svim prilikama u
našoj struci neophodan.


Drug Ante osniva svoj vlastiti foto
laboratorij u zgradi Šumarskog doma i
uvijek je pun narudžbi sa našeg terena i


oblasti. Svima je uvijek bio i nadalje
pri ruci i obavljao svoj posao kvalitetno
i na naše puno zadovoljstvo.


Prije 2 godine otišao je u zasluženu
mirovinu ali mu nije bilo dano da u
krugu svoje obitelji, djece i unučadi, proživi
bar kojih desetak godina. Ne! Morao
je otići prerano ne samo od svoje
obitelji nego i od nas, njegovih prijatelja
i bivših suradnika. Neminovno je posao,
koji je gotovo 80°/« obavljao u skučenoj
tamnoj komori s kemikalijama, učinio
svoje i naplatio svoj danak.


Druže Ante opraštam se od Tebe u
ime Saveza inžinjera i tehničara šumarstva
i drvne industrije Hrvatske, opraštam
se i kao Tvoj bivši rukovodilac u
Institutu za šumarska istraživanja u Zagrebu.
Tvojoj supruzi, djeci i unučadi
izražavam najdublju sućut, a Tebi, druže
Ante, hvala na doprinosu kojeg si dao
šumarstvu i


NEKA TI JE LAHKA ZEMLJA
U KOJU ĆEŠ BITI POLOŽEN!


Vjlim Živković,
dipl. inž. šum.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 93     <-- 93 -->        PDF

UPUTE SURADNICIMA ŠUMARSKOG LISTA


Šumarski list objavljuje izvorne stručne i znanstvene članke iz područja šumarstva,
drvne industrije i zaštite prirode, prikaze stručnih predavanja i društvenih
zbivanja (savjetovanja, kongresa, proslava i dr.) te prikaze domaće i strane
stručne literature i časopisa. Objavljuje nadalje, sve ono što se odnosi na
stručna zbivanja u nas d u svijetu, podatke i crtice tiz prošlosti šumarstva i drvne
industrije te napise o radu terenskih društava.


Radovi i članci koje pišu stručnjaci iz privrede imaju prednost.


Doktorske i magistarske radnje objavljujemo^ samo ako su pisane u sažetom
obliku te, zajedno s prilozima, mogu zauzeti najviše 8 stranica Šumarskog lista.


Posebno pozivam o stručnjake iz prakse da pišu i iznose svoja iskustva,
kako uspješnih tako i neuspješnih stručnih zahvata, jer to predstavlja neprocjenjivu
vrijednost za našu struku. Veličina rukopisa ne bi trebala prelaziti 10 stranica
Šumarskog lista, odnosno oko 15 stranica pisanih strojem s proredom. Ako
rad ima priloge (fotografije, crteže, grafikone tušem ili strojem pisane tabele)
tada je potrebno za svaku stranicu priloga umanjiti rukopis za 1,5 stranicu.


Radove pišite jasno i sažeto. Izbjegavajte opširne uvode, izlaganja i napomene.
Rukopis treba biti napisan pisaćim strojem s proredom i to tako, da redovi
budu s lijeve strane uvučeni za 3,5 cm od ruba papira. Uz svaki članak treba
priložiti i sažetak i to za hrvatski tekst 1/2 strandce, a za strani jezik može
biti i do 1 stranice. U koliko se za sažetak koristi zaključak članka treba ga posebno
napisati. Sažeci se u pravilu prevode na engleski jezik. U koliko prijevod
ne dostavi autor, prevodi ga Uredništvo. U sažetku na početku članka autor treba
iznijeti problematiku i rezultate istraživanja te njihovu primjenu u praksi..


Popis korišćene literature treba sastaviti abecednim iredosljedom na kraju članka
i to: prezime i početno slovo imena autora, u zagradi godina objavljene knjige ili časopisa,
naslov knjige ili časopisa (kod ovoga i br. stranice). Fotografije, crteži, grafikoni
i si. moraju biti jasni i uredna, jer se samo takvi mogu kliširati. Fotografije neka
budu većeg formata (najmanje 10 X 15 cm), komtrastne i na papiru visokog sjaja.
Kod tabela, grafikona, crteža treba voditi računa, da je najpovoljniji omjer stranica
1:1,5. Legendu treba po mogućnosti ucrtati u sam crtež. Original može biti i većeg
formata od tiskanog, a to je i bolje, jer se smanjenjem postiže bolja reprodukcija.
Crteži i si. moraju biti rađeni tušem, a tabele mogu i pisaćim strojem, ali s crnom
i neistrošenom vrpcom. Papir: paus, crtaći i gusti pisaći.


Rukopise dostavljati u dva primjerka od kojih jedan treba biti original.


Objavljeni radovi se plaćaju!


Autori koji žele posebne otiske — separate svojih članaka trebaju ih naručiti
istodobno sa slanjem rukoipisa. Separati se POSEBNO NAPLAĆUJU po
stvarnoj tiskarskoj cijeni, a trošak separata se ne može odbiti od autorskog honorara.
Najmanje se može naručiti 30 separata.


Molimo autore da uz rukopis dostave broj i naziv svojega žiro računa kao i broj
bankovnog računa Općine u kojoj autor stalno boravi na koji se uplaćuje porez od
autorskih honorara.


UREDNIŠTVO »ŠUMARSKOG LISTA«


Zagreb, Trg Mažuranića 11


Telefon: 444-206




ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 94     <-- 94 -->        PDF

PRETPLATNE CIJENE ŠUMARSKOG LISTA U 1984 GODINI


Izvršni odbor Predsjedništva SITŠDI Hrvatske na 11. sjednici ođržanoj
24. travnja 1984. godine utvrdio je sljedeće godišnje pretplatne
cijene Šumarskog lista:


za ustanove i radne organizacije 4 000— din,
za pojedince u radnom odnosu 500,— din,
za đake, studente i umirovljenike 300 — din,
za inozemstvo 5 000 — din.