DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 83 <-- 83 --> PDF |
dok su vrste iz Sjeverne Amerike zastupljene samo s 27 % od ukupno introduciranih vrsta. Dalje je opisano horizontalno i vertikalno rasprostranjenje egzota u Slovačkoj. S obzirom na potencijal genskog bogatstva egzota u Slovačkoj kao i s biološkog stajališta prikazana su područja gdje postoje najpovoljniji uvjeti za rasadničarsku trsku proizvodnju ukradrvenastih biljaka. Introducirane drvenaste vrste zauzimaju u Slovačkoj oko 63.000 ha. Od egzota dosta su istražene i podesne za šumarstvo Slovačke slijedeće vrste: Pinus nigra Am., P. strobus L., Pseudotsuga menziesii Franco, Populus x canadensis Moench, Castanea sativa Mill., Acer negundo L., Juglans nigra L. i Robinia pseudoacacia L. U slijedećem poglavlju prikazana je upotreba egzota za ozelenjavanje urbanih sredina. Na osnovi analize u 71 gradu u Slovačkoj, autor je došao do zaključka da se zelene površine u urbanim sredinama moraju povećati od 19,2 % na 24,5 % od ukupne urbane površine. Interesantno je napomenuti da je relativno malo korišćenje postojećih egzota, tako npr. u Bratislavi se koristi samo 28 % dok u Pragu samo 20 % od ukupnog broja postojećih taksona u Slovačkoj. Dalje je autor prikazao problem zelenih pojaseva oko industrijskih konglomeracija. Industrijska polucija i njezin utjecaj na vegetaciju u Slovačkoj opisani su u obliku osnovne informacije za podizanje zelenih površina u takvim uvjetima. Klimatsko zoniranje drvenastih egzota je dato za cijelu Slovačku. Kod toga su rajonizirane samo one vrste koje su potpuno ili barem djelomično testirane. Date su karakteristike za 635 vrsta od kojih se preporučuje 628 za uzgoj u toplijem klimatu, dok se u umjerenom klimatu preporučuje 387 a u hladnom klimatu samo 80 vrsta. Drugi svezak obuhvaća razne karte, nekoliko tabela i tekstualni dio objašnjenja. Format ovog sveska je 45x32 cm. Ukupno je dato 338 karata od kojih na 302 su prikazane pojedine vrste tj. lokaliteti pridolaska u Slovačkoj. U ostalih 36 karata, većinom Slovačke (manjim dijelom ČSSR-a), prikazani su podaci o materiji koja se obrađuje u ovom opširnom djelu. Od svih karata navesti ćemo samo neke kako bi se dobio uvid u veličinu obrađene materije i u minuciznost obrade. Osim toga iz naslova karata (materije koja je na karti prikazana) može se zaključiti o korisnosti upotrebe tih karata. Naslov nekih karata je slijedeći: geomorfološka karta, tla Slovačke, klimatske zone, fitogeografska razdioba, potencijalna prirodna vegetacija, prijedlog kategorizacije važnijih parkova i vrtova sa stajališta zaštite krirode, učestalost pridolaska evropske, azijske i sjeverno-američke dendroflore u Slovačkoj, potencijalni genski izvoriegzota u Slovačkoj i karta zagađenosti zraka. U formi tabela dat je prikaz učestalosti kultiviranih drvenastih biljaka i sažete ekološke karakteristike lokaliteta pridolaska u Slovačkoj. Na kraju ovog prikaza želim istaknuti da ovo djelo ima veliku vrijednost ne samo za Slovačku već i šire, jer se rezultati komparativno mogu koristiti i za druga područja izvan ČSSR-a, a osim toga ovaj rad predstavlja i putokaz za slična istraživanja u drugim područjima svijeta. Za nas je ovo djelo od posebnog interesa- jer drvenaste egzote, koje kod nas dolaze, nisu ovako detaljno obrađena, a osim toga u našoj zemlji, s obzirom na klimatske i druge ekološke prilike, postoji velika mogućnost uzgoja mnogih alohtonih vrsta i kultivara. Zbog toga posebno preporučam ovaj vrijedan rad našim šumarskim i hortikulturnim stručnjacima. Prof. Mirko Vidaković 185 |