DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 82 <-- 82 --> PDF |
František Benčat: ATLAS RAŠIRENIJA EGZOTA DRVENASTOG BILJA U SLOVAČKOJ I RAJONIZACIJA NJIHOVOG UZGOJA Izd. Vydavatelstvo Slovenskej Akademie Vied, Bratislava, 1982 Ovaj rad obuhvaćen je u dva sveska. Prvi svezak predstavlja tekstualni dio i napisan je na 366 str. Knjiga je formata 21 x 29,5 cm, a tehnika tiskanja je offset. Sadržaj je slijedeći: uvod, način rada, karakteristike prirodnih uvjeta Slovačke s posebnim osvrtom na glavna područja pridolaska stranih kultiviranih drvenatstih biljaka, biljna introdukcija, povijest introdukcije u uvjetima Evrope s posebnim osvrtom na teritoriju Čehoslovačke, povijesni vrtovi i parkovi Slovačke — važni spomenici vrtne arhitekture i izvori genskog bogatstva stranog kultiviranog drvenastog bilja, sistematsko- fitogeografske analize i izvori gensskog bogatstva stranog drvenastog bilja, potencijalno korišćenje stranog kultiviranog drvenastog bli´lja u ozelenjavanju i formiranju krajobraza, rajoniziranje uzgoja drvenastog bilja s posebnim osvrtom na strane vrste, literatura, sažetak na ruskom i engleskom, registar botaničkih naziva biljaka, registar imena i predmetni registar. Svrha ovog rada je bila, kako autor kaže, upotpunjavanje naše teoretske informacije o kultiviranoj dendoflori u Slovačkoj i prijedlog mogućnosti njihove intenzivnije i racionalnije eksploatacije u krajobrazu i formiranju živućeg okoliša. Kroz 10 godina rada istraživanja su obuhvatila cijelu Slovačku (3.125 gradova i općina te 425 lokaliteta — uključujći i parkove), gdje je vršena introdukcija dendrološkog materijala. Obrađeno je 1872 registrirana taksona. Donesene su sintetske karte a izvršena je i klimatska rajonizacija. Opisana su tla Slovačke i data je vegetacijska karta s oko 3000 vaskularnih biljaka. Autor veoma ispravno piše o introdukciji kao o aktivnoj, namjenskoj i sada uglavnom znanstveno^straživalačkoj aktivnosti čovjeka koristeći adekvatne metode s ciljem da obogate pojedinu zemlju ili područje s novim stranim vrstama, hibridima i varijetetima koji potječu u pravilu iz prirodnih područja rasprostranjen] a i centara kultiviranog uzgoja kao i mjesta prve ili n-te introdukcije. U Slovačkoj introdukcija je prisutna od davnina i autor je vremenski introdukciju podijelio u 5 perioda. S obzirom na vrtne stilove koji se opisuju mogu se u Slovačkoj odrediti 4 grupe vrtova: srednjovjekovni, talijanski barokni j francuski barokni vrtovi te prirodni parkovi. Autor dalje opisuje staništa od 425 istraživanih lokaliteta. Primjenjujući posebne kriterije, autor je izradio prijedlog kategorizacije značajnih parkova i vrtova sa stajališta zaštite prirode. U daljnjem tekstu prikazana je kultivirana dendroflora i to 119 vrsta i 217 unutarvrsnih taksona te 217 kultivara golosjemanjača, 1.042 vrste i 494 unutarvrsna taksona i kultivira kritosjemenjača. S fitogeografskog stajališta interesantno je napomenuti da su elementi azijske dendroflore zastupljeni u Slovačkoj s 56,7 %, |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 83 <-- 83 --> PDF |
dok su vrste iz Sjeverne Amerike zastupljene samo s 27 % od ukupno introduciranih vrsta. Dalje je opisano horizontalno i vertikalno rasprostranjenje egzota u Slovačkoj. S obzirom na potencijal genskog bogatstva egzota u Slovačkoj kao i s biološkog stajališta prikazana su područja gdje postoje najpovoljniji uvjeti za rasadničarsku trsku proizvodnju ukradrvenastih biljaka. Introducirane drvenaste vrste zauzimaju u Slovačkoj oko 63.000 ha. Od egzota dosta su istražene i podesne za šumarstvo Slovačke slijedeće vrste: Pinus nigra Am., P. strobus L., Pseudotsuga menziesii Franco, Populus x canadensis Moench, Castanea sativa Mill., Acer negundo L., Juglans nigra L. i Robinia pseudoacacia L. U slijedećem poglavlju prikazana je upotreba egzota za ozelenjavanje urbanih sredina. Na osnovi analize u 71 gradu u Slovačkoj, autor je došao do zaključka da se zelene površine u urbanim sredinama moraju povećati od 19,2 % na 24,5 % od ukupne urbane površine. Interesantno je napomenuti da je relativno malo korišćenje postojećih egzota, tako npr. u Bratislavi se koristi samo 28 % dok u Pragu samo 20 % od ukupnog broja postojećih taksona u Slovačkoj. Dalje je autor prikazao problem zelenih pojaseva oko industrijskih konglomeracija. Industrijska polucija i njezin utjecaj na vegetaciju u Slovačkoj opisani su u obliku osnovne informacije za podizanje zelenih površina u takvim uvjetima. Klimatsko zoniranje drvenastih egzota je dato za cijelu Slovačku. Kod toga su rajonizirane samo one vrste koje su potpuno ili barem djelomično testirane. Date su karakteristike za 635 vrsta od kojih se preporučuje 628 za uzgoj u toplijem klimatu, dok se u umjerenom klimatu preporučuje 387 a u hladnom klimatu samo 80 vrsta. Drugi svezak obuhvaća razne karte, nekoliko tabela i tekstualni dio objašnjenja. Format ovog sveska je 45x32 cm. Ukupno je dato 338 karata od kojih na 302 su prikazane pojedine vrste tj. lokaliteti pridolaska u Slovačkoj. U ostalih 36 karata, većinom Slovačke (manjim dijelom ČSSR-a), prikazani su podaci o materiji koja se obrađuje u ovom opširnom djelu. Od svih karata navesti ćemo samo neke kako bi se dobio uvid u veličinu obrađene materije i u minuciznost obrade. Osim toga iz naslova karata (materije koja je na karti prikazana) može se zaključiti o korisnosti upotrebe tih karata. Naslov nekih karata je slijedeći: geomorfološka karta, tla Slovačke, klimatske zone, fitogeografska razdioba, potencijalna prirodna vegetacija, prijedlog kategorizacije važnijih parkova i vrtova sa stajališta zaštite krirode, učestalost pridolaska evropske, azijske i sjeverno-američke dendroflore u Slovačkoj, potencijalni genski izvoriegzota u Slovačkoj i karta zagađenosti zraka. U formi tabela dat je prikaz učestalosti kultiviranih drvenastih biljaka i sažete ekološke karakteristike lokaliteta pridolaska u Slovačkoj. Na kraju ovog prikaza želim istaknuti da ovo djelo ima veliku vrijednost ne samo za Slovačku već i šire, jer se rezultati komparativno mogu koristiti i za druga područja izvan ČSSR-a, a osim toga ovaj rad predstavlja i putokaz za slična istraživanja u drugim područjima svijeta. Za nas je ovo djelo od posebnog interesa- jer drvenaste egzote, koje kod nas dolaze, nisu ovako detaljno obrađena, a osim toga u našoj zemlji, s obzirom na klimatske i druge ekološke prilike, postoji velika mogućnost uzgoja mnogih alohtonih vrsta i kultivara. Zbog toga posebno preporučam ovaj vrijedan rad našim šumarskim i hortikulturnim stručnjacima. Prof. Mirko Vidaković 185 |