DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 82     <-- 82 -->        PDF

František Benčat:
ATLAS RAŠIRENIJA EGZOTA DRVENASTOG BILJA U SLOVAČKOJ
I RAJONIZACIJA NJIHOVOG UZGOJA
Izd. Vydavatelstvo Slovenskej Akademie Vied, Bratislava, 1982


Ovaj rad obuhvaćen je u dva sveska.
Prvi svezak predstavlja tekstualni dio i
napisan je na 366 str. Knjiga je formata
21 x 29,5 cm, a tehnika tiskanja je offset.
Sadržaj je slijedeći: uvod, način rada,
karakteristike prirodnih uvjeta Slovačke
s posebnim osvrtom na glavna područja
pridolaska stranih kultiviranih drvenatstih
biljaka, biljna introdukcija, povijest
introdukcije u uvjetima Evrope
s posebnim osvrtom na teritoriju Čehoslovačke,
povijesni vrtovi i parkovi Slovačke
— važni spomenici vrtne arhitekture
i izvori genskog bogatstva stranog
kultiviranog drvenastog bilja, sistematsko-
fitogeografske analize i izvori gensskog
bogatstva stranog drvenastog bilja,
potencijalno korišćenje stranog kultiviranog
drvenastog bli´lja u ozelenjavanju i formiranju
krajobraza, rajoniziranje uzgoja
drvenastog bilja s posebnim osvrtom na
strane vrste, literatura, sažetak na ruskom
i engleskom, registar botaničkih naziva
biljaka, registar imena i predmetni
registar.


Svrha ovog rada je bila, kako autor
kaže, upotpunjavanje naše teoretske informacije
o kultiviranoj dendoflori u Slovačkoj
i prijedlog mogućnosti njihove intenzivnije
i racionalnije eksploatacije u
krajobrazu i formiranju živućeg okoliša.
Kroz 10 godina rada istraživanja su obuhvatila
cijelu Slovačku (3.125 gradova
i općina te 425 lokaliteta — uključujći
i parkove), gdje je vršena introdukcija
dendrološkog materijala. Obrađeno je
1872 registrirana taksona. Donesene su


sintetske karte a izvršena je i klimatska
rajonizacija. Opisana su tla Slovačke i
data je vegetacijska karta s oko 3000 vaskularnih
biljaka.


Autor veoma ispravno piše o introdukciji
kao o aktivnoj, namjenskoj i sada
uglavnom znanstveno^straživalačkoj
aktivnosti čovjeka koristeći adekvatne
metode s ciljem da obogate pojedinu zemlju
ili područje s novim stranim vrstama,
hibridima i varijetetima koji potječu
u pravilu iz prirodnih područja rasprostranjen]
a i centara kultiviranog uzgoja
kao i mjesta prve ili n-te introdukcije.
U Slovačkoj introdukcija je prisutna
od davnina i autor je vremenski introdukciju
podijelio u 5 perioda.


S obzirom na vrtne stilove koji se
opisuju mogu se u Slovačkoj odrediti 4
grupe vrtova: srednjovjekovni, talijanski
barokni j francuski barokni vrtovi te prirodni
parkovi.


Autor dalje opisuje staništa od 425
istraživanih lokaliteta. Primjenjujući posebne
kriterije, autor je izradio prijedlog
kategorizacije značajnih parkova i vrtova
sa stajališta zaštite prirode.


U daljnjem tekstu prikazana je kultivirana
dendroflora i to 119 vrsta i 217
unutarvrsnih taksona te 217 kultivara golosjemanjača,
1.042 vrste i 494 unutarvrsna
taksona i kultivira kritosjemenjača.
S fitogeografskog stajališta interesantno
je napomenuti da su elementi azijske dendroflore
zastupljeni u Slovačkoj s 56,7 %,




ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 83     <-- 83 -->        PDF

dok su vrste iz Sjeverne Amerike zastupljene
samo s 27 % od ukupno introduciranih
vrsta. Dalje je opisano horizontalno
i vertikalno rasprostranjenje egzota
u Slovačkoj. S obzirom na potencijal
genskog bogatstva egzota u Slovačkoj kao
i s biološkog stajališta prikazana su područja
gdje postoje najpovoljniji uvjeti
za rasadničarsku trsku proizvodnju ukradrvenastih
biljaka.


Introducirane drvenaste vrste zauzimaju
u Slovačkoj oko 63.000 ha. Od egzota
dosta su istražene i podesne za šumarstvo
Slovačke slijedeće vrste: Pinus
nigra Am., P. strobus L., Pseudotsuga
menziesii Franco, Populus x canadensis
Moench, Castanea sativa Mill., Acer negundo
L., Juglans nigra L. i Robinia pseudoacacia
L.


U slijedećem poglavlju prikazana je
upotreba egzota za ozelenjavanje urbanih
sredina. Na osnovi analize u 71 gradu
u Slovačkoj, autor je došao do zaključka
da se zelene površine u urbanim
sredinama moraju povećati od 19,2 % na
24,5 % od ukupne urbane površine. Interesantno
je napomenuti da je relativno
malo korišćenje postojećih egzota, tako
npr. u Bratislavi se koristi samo 28 %
dok u Pragu samo 20 % od ukupnog broja
postojećih taksona u Slovačkoj.


Dalje je autor prikazao problem zelenih
pojaseva oko industrijskih konglomeracija.
Industrijska polucija i njezin utjecaj
na vegetaciju u Slovačkoj opisani
su u obliku osnovne informacije za podizanje
zelenih površina u takvim uvjetima.


Klimatsko zoniranje drvenastih egzota
je dato za cijelu Slovačku. Kod toga
su rajonizirane samo one vrste koje su
potpuno ili barem djelomično testirane.


Date su karakteristike za 635 vrsta od
kojih se preporučuje 628 za uzgoj u toplijem
klimatu, dok se u umjerenom klimatu
preporučuje 387 a u hladnom klimatu
samo 80 vrsta.


Drugi svezak obuhvaća razne karte, nekoliko
tabela i tekstualni dio objašnjenja.
Format ovog sveska je 45x32 cm. Ukupno
je dato 338 karata od kojih na 302 su prikazane
pojedine vrste tj. lokaliteti pridolaska
u Slovačkoj. U ostalih 36 karata, većinom
Slovačke (manjim dijelom ČSSR-a),
prikazani su podaci o materiji koja se obrađuje
u ovom opširnom djelu. Od svih
karata navesti ćemo samo neke kako bi
se dobio uvid u veličinu obrađene materije
i u minuciznost obrade. Osim toga
iz naslova karata (materije koja je na
karti prikazana) može se zaključiti o korisnosti
upotrebe tih karata. Naslov nekih
karata je slijedeći: geomorfološka
karta, tla Slovačke, klimatske zone, fitogeografska
razdioba, potencijalna prirodna
vegetacija, prijedlog kategorizacije važnijih
parkova i vrtova sa stajališta zaštite
krirode, učestalost pridolaska evropske,
azijske i sjeverno-američke dendroflore
u Slovačkoj, potencijalni genski
izvoriegzota u Slovačkoj i karta zagađenosti
zraka.


U formi tabela dat je prikaz učestalosti
kultiviranih drvenastih biljaka i sažete
ekološke karakteristike lokaliteta
pridolaska u Slovačkoj.


Na kraju ovog prikaza želim istaknuti
da ovo djelo ima veliku vrijednost ne
samo za Slovačku već i šire, jer se rezultati
komparativno mogu koristiti i za
druga područja izvan ČSSR-a, a osim toga
ovaj rad predstavlja i putokaz za
slična istraživanja u drugim područjima
svijeta. Za nas je ovo djelo od posebnog
interesa- jer drvenaste egzote, koje
kod nas dolaze, nisu ovako detaljno obrađena,
a osim toga u našoj zemlji, s
obzirom na klimatske i druge ekološke
prilike, postoji velika mogućnost uzgoja
mnogih alohtonih vrsta i kultivara.
Zbog toga posebno preporučam ovaj vrijedan
rad našim šumarskim i hortikulturnim
stručnjacima.


Prof. Mirko Vidaković


185