DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 74     <-- 74 -->        PDF

ZAŠTITA PRTRODE


PROSLAVA 30-GODIŠNJICE NACIONALNOG PARKA
»RISNJAK«


U prisustvu brojnih uzvanika u pravom zimskom ugođaju proslavljena je u
Crnom Lugu 16. prosinca 1983. g. trideset godišnjica Nacionalnog parka »Risnjak«.
Uz kratki pozdravni govor, novu i reprezentativnu zgradu Doma Nacionalnog
parka otvorio je sekretar općinskg komiteta SK drug BrankoKezele .


Svečana sjednica Savjeta Nacionalnog parka održana je u prostorijama buduće
prirodoslovne i etnografske zbirke Risnjaka i Gorskog kotara.


U prigodnom programu predsjednik Savjeta drug Božida r Šker l naglasio
je izuzetno značenje Risnjaka, njegove prirodne odlike i fenomene, izvornost i
sačuvanost biljnog i životinjskog svijeta, te njegovu odgojnu, nastavnu i znanstvenu
vrijednost. U nastavku izlaganja naglasio je ulogu planinara koji su među
prvima otkrivali ljepote Risnjaka, gradili i obilježavali planinarske staze te izgradili
prvi planinarski smještajni objekt na Šloserovoj livadi ispod Velikog Risnjaka.
Predsjednik Savjeta posebno je istaknuo zasluge prof. Ive Horvata koji je
tokom svojih znanstvenih istraživanja uočio izuzetne ljepote i kvalitete Risnjaka.
Prof. Horvat je bio pokretač ideje o zakonskoj zaštiti Risnjaka u kategoriji nacionalnog
parka i uporni borac za njenu realizaciju. Njegov obrazloženi prijedlog
upućen Saboru SR Hrvatske preko Hrvatskog prirodoslovnog društva i Konzervatorskog
zavoda Hrvatske prihvaćen je 1. rujna 1953. proglašenjem Risnjaka nacionalnim
parkom. U nastavku izlaganja predsjednik Savjeta ističe i memorijalni
značaj Risnjaka koji je u svojim šumama za vrijeme NOR-a pružio utočište
narodu i borcima ovog kraja.


U osvrtu na pređeni put i uspjehe u proteklih 30 godina predsjednik se osvrnuo
d na I Generalni uređajni plan iz 1962. godine, novi Program za zaštitu šuma,
kao i novi Prostorni plan Risnjaka koji je pred završetkom. Predsjednik naglašava
potrebu potpunije valorizacije Risnjaka posebno kad je u pitanju razvoj turizma
Gorskog kotara. Otvorenjem novog Doma stvoreni su osnovni uvjeti za
daljnji rad posebno za prijem školskih ekskurzija, planinara i izletnika. Uz neophodnu
dogradnju skromnijih smještajnih kapaciteta (drveni bungalow-objekti,
skupni ležaj i i dr.) potrebno je razviti receptivnu i vodičku službu, izgraditi sistem
edukativnh staza, uspostaviti trajne veze s mrežom obrazovnih ustanova, pojačati
informatiku i propagandnu djelatnost i niz drugih neophodnih aktivnosti
koje zahtijeva suvremeni turizam.


O znanstvenim istraživanjima Risnjaka referirao je dr Đur o Rauš , profesor
Šumarskog fakulteta u Zagrebu. U uvodnom dijelu referata dao je pregledni
kronolški prikaz znanstvenih radova na Risnjaku koji su započeli davne 1825. godine,
kada se je, proučavajući biljni svijet Hrvatskog primorja, budipeštanski
pristav Josip Sadler prvi uspeo na Veliki Risnjak gdje je mnogu »bilimu zabilježio
«. Uz Heilreicha Borbasa, Vukotinovića, Stošića ml. i druge, prof. Rauš daje


176




ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 75     <-- 75 -->        PDF

opširniji prikaz radova prof. I. Horvata, prema biografiji prof. Ive Horvata, koju
je pod nazivom »Prof. dr Ivo Horvat, životopis, znanstveni rad i ostavština« objavio
1963. godine u Biološkom glasniku njegov dugogodišnji suradnik prof, dr
Stjepan Bertović. Znanstvena istraživanja na području Gorskog kotara započeo
je prof. Horvat 1927. godine u okviru svojih »Vegetacijskih studija o hrvatskim
planinama«, a 1948. godine nastavio je ovaj rad s grupom mladih znanstvenih
suradnika. Godine 1962. izlazi iz tiska njegovo djelo »Vegetacija planina zapadne
Hrvatske« s 4 karte biljnih zajednica sekcije Sušak. Ovaj veliki doprinos prof.
Horvata i njegovih suradnika razvoju moderne fitocenologije, predstavlja istovremeno
i znanstvenu podlogu za Horvatovu akciju oko zaštite Risnjaka u kategoriji
nacionalnog parka.


Dio učesnika proslave


U prvom Generalnom uređajnom planu nacionalnog parka »Risnjak« prof.
Horvat je 1962. g. obradio poglavlje o »Znanstvenim temeljima« u kojem je obrazložio
znanstveni značaj Risnjaka i odredio puteve daljnih istraživanja. U ovoj
jubilarnoj godini Šumarski fakultet započinje sinekološko-biološka komparativna
istraživanja ekosistema Nacionalnog parka »Risnjak« te u tu svrhu osniva
trajne istraživačke plohe u 4 različita ekosistema.


U zaključku referata prof. Rauš naglašava da u posljednjih 30 godina znanstvena
važnost Risnjaka nije bila dovoljno uočena, valorizirana i poštivana, pa uz
predložene smjernice da daljnji rad, naglašava potrebu razvijanja znanstvenog
rada i odgojno obrazovne funkcije koja je u ovom Nacionalnom parku bez svake
sumnje osnovna i prioritetna. Među prve zadatke u daljnjem radu valja uključiti