DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 6 <-- 6 --> PDF |
U širem području Lanjskog polja, posebno u gornjem Posavlju (blizina Ivanic-Grada i Ježeva) daruals ise provode opsežni radovi radi obrane površina, koje se privode poljoprivrednoj proizvodnji. Nakon provedbe regulacije1, jedan dobar dio tih površina, naročito one najniže terene, bit će najsvrsishodnije privesti šumskoj proizvodnju. Ako ovim površinama, .koje ,će vjerojatno* biiti dane šumarstvu na. korišćenje, pridodamo unutar areala posavskih nizinskih šuma, samo na potezu Ivanić-Grad—Nova Kapela 4163 ha, koje su već u posjedu šumarstva, onda se može konstatirati1 da istraživanja što povoljnije tehnologije za pošumljavanje ovih čistina nisu preuranjena. Za ovakve teške, plavljene terene još ne postoji u potpunosti provjerena tehnologija za privođenje šumskoj proizvodnjii. Površine za pošumljavanje o kojima je ovdje /riječ nalaze se u nizinskim područjima. One su manje više blago valovite, ili gotovo ravne, često puta s vrlo malim razlikama u nadmorskim visinama, ali1 već prema djelomičnim istraživanjima, pedološke i druge ekološke prilike su od slučaja do slučaja vrlo različite. Tla Posavine su dosta heterogena, jer su se kroz milenije razvijala na različitim reliktnim nanosima dondjetim vodom u nizinu p Moslavačkih i Bosanskih planina, ´kao i nanosa koje jje taložila rijeka Sava. ^Boniteti ovih tala su u vrlo uskoj vezi s relativnom nadmorskom valsinom, debljinom i dubinom nepropusnog sloja, podzemnom vodom, učestalosti zadržavanja i dubini poplavnih i obori´nskih voda«. (DEKANIĆ, 1962.) Baš zbog toga je potrebno provoditi istraživanja na nivou vrsta, rasa te klonova, kada se radi o> bijeloj vrbi, kako bi ,se dobio uvid u tip adaptabilnosti svakog pojedinog klona, odnosno kako bi se selekcionirali klonovi s tzv. specifičnom adaptacionom spolsofonošću podesnom za, uzgoj na određenim staništima. Dodamo li ovome đa nemamo» dovoljno* podataka, kakav će sadni materijal s obzirom na starost j dimenzije sadnica dati! najbolje rezultate, zatim razmaci i dubina sadnjie, da ,li čiste kulture, ili,u konsocijaciji s drugim listačama (poljski jasen, crna, joha i druge), do koje će se mjere isplatiti eventualni agrotehnički zahvati kao oranje, fertilizacija i drugo, onda vidimo da je problematika vrlo kompleksna. Privođenjem ovakvih čistina šumskoj proizvodnji u mogućnosti´ smo* postojeću sirovinsku bazu znatno povećati. Prema DEKANICU (1969) za osnivanje šumskih kultura na ovakvim površinama najpovoljnije su lilstače, kojima ekološki uvjeti Posavine najbolj(e odgovaraju. To siu u prvom redu vrbe i topole. Pošto se gornja Posavina, kako navodi isti autor, ^matra manje povoljna od Podravine i Podunavlja za uzgajanje euroameričkih topola, to i taj navod po-´ tvrđuje ispravnost orijentacije na» bijelu vrbu´. Također je opće poznato,, da bijela vrba kao pionirska vrsta na terenima uz naše veće rijeke dolazi primješano, ili´ tvori manje, odnosno veće čiste sastojiine. 2. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA Za šest istraživanih klonova .stablastih vrba u Tab. 1. ii Tab. 2. prikazani su po rqpet´icijama i prosječno´, srednji prsni promjeri, visine, .volumen srednjeg stabla i drvna masa po hektaru na koncu 15. vegetacije. |