DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Šum. list CVIII (1984). 155 UDK 630* 383.1 GRADNJA I SIGURNOST PROMETA NA ŠUMSKIM CESTOVNIM PROMETNICAMA1 (Prethodno priopćenje) Ninoslav LOVRIČ2 SAŽETAK. Šumske cestovne prometnice pripadaju sistemu izvlačenja ili prijevoza, a svrstane su kod mnogih autora u grupu »cesta s niskim troškovima građenja«, što ukazuju na njihovu specifičnost, naglašenu i u ovom izlaganju. Prikazana su ispitivanja projektnih elaborata šumskih cestovnih prometnica u pogledu njihove sigurnosti, i to s tehničkog, šumsko-eksploatacijskog, ekonomskog i biološkog stajališta. Zatim su dati rezultati ovih ispitivanja s namjerom, da se utvrdi činjenično stanje stupnja realizacije sigurnosti (u pogledu naprijed navedenih stajališta) šumskih cestovnih prometnica u operativi. Ključne riječi: šumske ceste — sigurnost — stajalište — eksploatacija 1. UVOD Poznato je, da se prilikom izrade projektnih elaborata mora obratiti pažnja na sigurnost šumskih cestovnih sistema, odnosno njihovih objekata, i to kao što je uobičajeno s tehničkog, šumsko-eksploatacijiskog i ekonomskog stajališta dok je biološko stajalište često (zanemareno. S obzirom da izradu projektnih elaborata (tehničke dokumentacije) šumskih cestovnih prometnica obavljaju šumarski stručnjaci, važno je u ovom izlaganju prikazati način kako se ostvaruje ta šumsko-tehnička djelatnost. Podaci za obradu ove tematike uzeti su iz izvođačkih projektnih elaborate šumskih prometnica od nekih šumskih gospodarstava, a analizom pomoću koeficijenata sigurnosti ustanovljen je stupanj realizacij´e sigurnosti u izradi elaborata navedenih prometnica odnosno njihovih objekata. Svakako je važno naglasiti, da nije potrebna građevna dozvola za izvedbu projektnih elaborata šumskih cestovnih prometnica, zbog njihove gospodarske, odnosno šumsko-eksploatacijske namjene, što pored ostalih činilaca znatno utječe na izradu navedenih elaborata. 1) Referat održan na XI Kongresu Saveza društava za puteve Jugoslavije, Opatija 28—30. X 1982. 2) Prof. dir Ninoslav Lovrie, riipl. tag. šumarstva i građevinarstva, Zagreb, Juirjevska br. 2. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 54 <-- 54 --> PDF |
2. PRIKAZ METODE ISPITIVANJA PROJEKTNIH ELABORATA Iz uvodnog izlaganja proizlazi, da je osnovna namjenska koncepcija ove tematike obrada; područja planiranja i izradnje šumskih cestovnih prometnica na osnovi izvedbenih elaborata nekih šumskih gospodarstava u pogledu njihove sigurnosti. Prilikom obrade podataka dobivenih od navedenih gospodarstava upotrebljen je princip raščlanjivanja utjecajnih parametara zbog jasnijteg sagledavanja veličine i smisla njihovog utjecaja. Time je određen stupanj primjene u uvOdu navedenih stajališta, odnosno nalčela pri planiranju i izgradnji šumskih cestovnih prometnica izvlačenja i prijevoza. Zbog specifične problematike ispitivanja primijenjen je poseban princip tretiranja osobina šumskih prometnica sistema izvlačenja i prijevoza, jer se one razlikuju od javnih cestovnih prometnica u pogledu planiranja, izgradnje i odvijanja prometa. 3. IZRAČUNAVANJE KOEFICIJENTA SIGURNOSTI ŠUMSKIH CESTOVNIH SISTEMA IZVLAČENJA I PRIJEVOZA Utvrđivanje sigurnosti izgradnje i odvijanja prometa šumskih cestovnih sistema izvlačenja i prijevoza može se promatrati s tehničkog, šumsiko-eksploatacijskog, ekonomskog i biološkog stajališta (Lit. 3, ,6). Količinski stupanj navedene sigurnosti određuje koeficijent sigurnosti izgradnje a1 definira se u općem smislu slijedećom formulom: moguća sigurnost šumskih cestovnih sistema n = ; projektom .predviđena sigiuirnost šumskih cestovnih sistema Pomoću koeficijenta sigurnosti mogu se također međusobno uspoređivati prometnice cestovnih sistema u pogledu njihove upotrebljivosti´, odnosno vrednovanjia njihovih projekata izgradnje i odvijanja, prometa, a u daljnjem izlaganju prikazat će se primjena ove opće formule u pogledu sigurnosti. 4. DEFINICIJE I ODREĐIVANJE KOEFICIJENTA SIGURNOSTI Na osnovi gornje formule definirat će se četiri koeficijenta sigurnosti različitog značenja: tehriički, šumsko-eksploatacijski, ekonomski i biološki. Tehnički koeficijent sigurnosti odnOsno statioko-dinaimičkl (ns) pokazuje izdržljivost konstruktivnih elemenata objekata šumskih cestovnih prometnica uzevši u obzir predviđena opterećenja1, a dobiva se diobom statičko-dinamičke sigurnosti, koju konstrukcija može izdržati do sloma (ns. m), i statičko-dinamičke sigurnosti predviđene projlektom (ns, p). Ovaj statičko-dinamički koeficijent većinom je propisan i odnosi se na objekte donjeg stroja šumskih cestovnih prometnica (mostove, propuste i ostale), pa je prema tome određen formulom: n8, m ns = . ns, P 156 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Ukoliko taj koeficijent nije propisan, treba ga oprezno odabrati i zbog mogućnosti rušenja objekta. Sumsko-eksploatacijski koeficijent sigurnosti definiran je u vezi navedene opće formule omjerom između granične šumsko-eksploatacijske računske sigurnosti šumskih cestovnih prometnica iznad koje prestajte njihova namjenska funkcija, i projektno funkcionalne sigurnosti navedenih sistema. Prema namjeni tih prometnica određena je njihova funkcija, a ta, Ise isastoji u realizaciji usluga1 u pogledu odvijanja prometa. Ako se uzme kao mjerilo odvijanja prometa brzina vozila na osnovi koje se utvrđuju potrebni elementi šumskih cestovnih pro>metnica, tada će se uz navedene uvjete šumsko-eksploatacijski koeficijient (nr) odrediti diobom moguće brzine iznad koje prestaje sigurnost odvijanja prometa vozila (vr, m), i projetirane računske brzine odvijanja prometa (vr, p), odnosno matematičkim izrazom: V r,p Koeficijent ekonomske sigurnosti (ne) određen je omjerom granične računske ekonomske sigurnosti šumskih cestovnih prometnica do koje postoji njegov opravdani ekonomski, efekt (ne> m) i projektirane ekonomske sigurnosti odnosno predviđenog gospodarskog efekta navedenih prometnica (ne, p), dakle formulom: nc, m n,. = — n„p Pod opravdanim ekonomskim efektom smatraju se najveće potrebne investicije za građenje šumskih cestovnih prometnica do kojlih je njihova izgradnja u šumsko-gospodarskom pogledu opravdana,. Predviđene investicije projektirane sigurnosti su niže od navedenih raeunsko-ekonomskih, a određene su na osnovi podataka, uzetih iz izvedbenih elaborata građenja šumskih cestovnih prometnica. Biološki koeficijent sigurnosti (n^) definiran je omjerom između biološkog stanja, tj. izračunate sigurnosti dok nije počela promjena stanja okoline, i projektom predviđene biološke dozvoljene sigurnosti odnosno promjene navedenog stanja nastale nakon izgradnje. Ako se uzme gospodarska, odnosno novčano izkazana vrijiednost kao mjerilo stanja okoline, tada se može odrediti biološki koeficijent sigurnosti (nj,) diobom novčano iskazane vrijednosti stanja okoline izračunate za sigurnost prije početka, izgradnje cestovnog sistema (nj,,m), i sma>njene ili povećane novčano iskazane vrijednosti okoline utvrđene za projektiranu biološku dozvoljenu sigurnost (ni,,p), odnosno stanje okoline nastalo^ nakon izgradnje. Prema tome taj koeficijent sigurnosti ukazuje na negativni lili pozitivni utjecaj izgradnje na okolinu a određen jfe formulom. nt>, m ni, == ni,, p |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 56 <-- 56 --> PDF |
U slučaju negatvnog utjecaja izgradnje, biološki koeficijent sigurnosti pokazuje koliko je puta niža novčana vrijednost projektom dozvoljenog stanja okoline zbog razaranja, od njezine izračunate početne vrijednosti prije izgradnje kod koje ne postoji razaranje okoline. U slučaju pozitivnog utjecaja izgradnje na okolinu navedeni koeficijent pokazuje koliko je puta veća novčana vrijednost nastalog stanja okoline koje je bilo projektom predviđeno, od početnog stanja okoline prije izgradnje. Razumljivo je, da može nastati slučaj kad nije došlo do promjene novčano izražene vrijednosti stanja okoline, prije i nakon izgradnje. Navedena četiri koeficijenta sigurnosti su u međusobnom odnosu i oni iskazuju u kojem slučaju može doći do razaranja šumskog cestovnog sistema, odnosno njegovih dijelova ako bi se promijenili npr. tehnički (statičko-dinamički) i šumsko-eksploatacijski koeficijenti sigurnosti. Razumljivo je da prekomjernim povećanjem tehničkog i šumsko-eksploataoijskog stabiliteta smanjuje se koeficijent ekonomske sigurnosti, i tada kao u prethodnom slučaju izgradnja može biti neopravdana. 5. REZULTATI ANALIZE PROJEKTNIH ELABORATA ŠUMSKIH CESTOVNIH PROMETNICA Odgovarajući postupak pri primjeni analize izgradnje šumskih cestovnih prometnica očito ovisi od mnogo činioca koji određuju specifičnost svakog slučaja. Ipak se mogu dati generalni podaci, odnosno opći komentari koji su zajednički za najveći broj projekata izgradnje i odvijanja prometa navedenih sistema i to u pogledu njihove sigurnosti s tehničkog, šumsko-eksploatacijskog, ekonomskog i biološkog stajališta. Šumski cestovni sistemi namijenjeni su prijenosu drvne mase odnosno realizaciji prometnih usluga u vezi s uzgojem, zaštitom, uređivanjem, iskorišćavanjem šuma i lovstvom. Na osnovi toga može se zaključiti da su zadaci šumskih cestovnih sistema raznovrsni, pa se njihovi projektni elaborata moraju analizirati, ne samo kao građevinski objekti, nego i sa stajališta šumsko-gospodarske upotrebljivosti. S obzirom na navedenu upotrebljivost šumski cestovni sistemi mogu se podijeliti na šumske cestovne prometnice najnižih kategorija tzv. šumske vlake koje se planiraju i grade bez gornjeg stroja, odnosno kod kojih se promet odvija većinom traktorima na planuonu donjeg stroja šumskih cesta. Šumski cestovni sistemi prijevoza izgrađuju se s donjim i gornjim strojem, te služe otpremi drvne mase kamionima. Dijele se na sporedne (sekundarne), sabirne (glavne) i spojne (magistralne )šumsfce cestovne prometnice. Pri tome su navedene spojne prometnice priključene na javne, a od njdh se odvajaju sabirne, zatim od ovih sporedne, a od ovih sporednih šumske vlake kao slijepi krakovi do manjih eksploatacionih šumskih predjela (Lit. 1, 4) 5.1. Rezultati analize šumskih cestovnih sistema izvlačenja Izrada projektnih elaborata šumskih cestovnih sistema izvlačenja je u tehničkom pogledu vrlo jednostavna u usporedbi sa obradom šumsko-eksploatacijskih. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 57 <-- 57 --> PDF |
ekonomskih i bioloških elemenata, što je njihova glavna karakteristikau Druga glavna karakteristika šumskog sistema izvlačenja je privremenost njegovih ce^ stovnih prometnica, tj. korišćenja samo za vrijeme eksploatacije šumskog kompleksa. Pri tom u svim fazama procesa izgradnje ovih prometnica kao i njihove eksploatacije, vrijednosti koeficijenata sigurnosti mogu općenito iznositi: ns m Za sve konstruktivne elemente cestovnih sistema statičko-dins = > i namiiöki koeficijenti sigurnosti imorajiu biti veći od jedinice, što je nSi p uvjet stabilnosti izgradnje. nr> m Za stabilni cestovni sistem šumsko-eksplo-atacijski koeficijenti nr = > 1 sigurnosti moraju biti veći od jedinice, a ako su jednaki jedinr v nici tada je cestovnu sistetn labilan. nem Za stabilni cestovni sistem koeficijenti ekonomske sigurnosti su ne = J> 1 vrijednosti veće od jedinice uiz opravdane ekonomske efekte, a n(. p ako su jednaki jedinici sistem je labilan, ali u nekim slučajevi ma gradnja može biti ipak opravdana. n,, m Biološki koeficijenti sigurnosti su veći ili jednaki jedinin, p = J> 1 ci već prema utjecaju izgradnje na okolinu. Rezultati analize šumskih cestovnih sistema izvlačenja u pogledu upotrebljivosti odnosno vrednovanja njihovih projektnih elaborata i načina izgradnje na osnovi koeficijenta sigurnosti su slijedeći: — tehnički (statičko dinamički´) koeficijtenti sigurnosti pojedinih objekata za njihove konstrukcije uvijek su veći od jedinice, odnosno iznosa prema propisima, a ako je dozvoljen izbor tada je ovisno o objektu katkad uzet neznatno veći od jedinice; — šumsko-eksploatacijski i ekonomski koeficijenti sigurnosti su rjeđe jednaki jedinici a vrlo često veći od jedinice, katkad znatno u odnosu na ostale koeficijente sigurnosti, što ukazuje npr. na povećane ekonomske koeficijente sigurnosti odnosno mogućnost negativnog utjecaja izgradnje na okolinu; — biološki koeficijenti sigurnosti većinom su jednaki jedinici, tj. izgradnja prometnica nema utjecaja na okolinu, a ako su veći od jedinice navedenom izgradnjom degradira se okolina. Prema tome proizlazi na osnovi koeficijenta sigurnosti da je katkada uz potrebnu tehničku i šumsko-eksploatacijsku stabilnost znatno povećan ekonomski efekt i to na štetu biološkog učinka. Posljedica takvog stanja je ugrožavanje okoline pa će potrajati neko vrijeme, uz eventualno poduzimanje gospodarsko- uzgojnih mjera za otklanjanje negativnih utjecaja na okolinu, što je olakšano činjenicom da su navedeni sistemi privremenog karaktera. 5.2. Rezultati analize šumskih cestovnih sistema prijevoza Šumski cestovni sistemi prijevoza su stalnoga karaktera pa izgradnja njihovih prometnica zahtjeva primjenu tehničkih propisa, ali u manjem opsegu, |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 58 <-- 58 --> PDF |
nego za javne prometnice jer za njih nije. potrebna građevna, dozvola. Kao i kod prethodne analize prometnica izvlačenja, i ui ovom slučaju težište razmatranja je projektiranje i građenje šumskih cestovnih prometnica u pogledu njihove sigurnosti s tehničkog, šumsko-eksploatacijskog, ekonomskog i biološkog stajališta. Uzme li; se u obzir prethodno navedene koeficijente sigurnosti u pojedinim fazama izgradnje šumskih cestovnih prometnica prijevoza, tada općenito njihove vrijednosti mogu iznositi: ns m nf] p Za stabilni cestovni sistem vrijednosti tehničkih i šu> 1 i > 1 msko-eksploatacijskih koeficijenata sigurnosti su veće ns n nr „ od jedinice što je uvjet stabilnosti izgradnje, ne m Za stabilan cestovni sistem koeficijenti ekonomske sigurnosti su vri 2? 1 jednosti veće od jedinice (uz opravdani ekonomski efekt, a ako- su jed np> p naki jedinici sistem je labilan, ali u nekim slučajevima, gradnje mogu biti opravdane, Hi, ni > Biološki koefioijeriti isu veći ili jeidnaiki jedinici već prema stupnju = 1 negativnog utjecaja ma okolinu zfoog izgradnje cestovnog sistema, a Lb, p < manji od jedinice ukoliko je povećana novčana vrijednost okoline nakon izgadnje. Izvršena su istraživanja i analize izvedbenih projektnih elaborata građenja šumskih cestovnih prometnica .sistema prijevoza i njihovih sastavnih elemenata s vrednovanjem pomoću koeficijenata sigurnosti i dobiveni su slijedeći rezultati : — tehnički i šumsko-eksploatacijsiki koeficijenti sigurnosti su veći od jedinice s obzirom na stabilnost cestovnog sistema odnosno sigurnosti eksploatacije i prometa koji se odvija tijekom cijele godine; — ekonomski koeficijenti sigurnosti utvrđeni kod ´svih projektnih elaborata prometnica odnosno građenja, veći su od jedinice pa je samo teorijski pretpostavljen slučaj1 kad su ti koeficijenti sigurnosti jednaki jedinici. — biološki koeficijenti sigurnosti utvrđeni kod projektnih elaborata i građenja šumskih cestovnih prometnica sistema prijevoza su veći, jednaki ili manji od jedinice, tj. alko su veći od jedinice tada nastaje oštećenje okoline, odnosno kod jednakosti jedinici nije bilo negativnog utjecaja, a za vrijednost tih koeficijenata sigurnosti većih od jedinice nastalo je poboljšano stanje okoline nakon izgradnje. Zaključno se za oba sistema tj. izvlačenja i prijevoza, može na osnovi koeficijenata sigurnosti utvrditi činjenično stanje da ne postoje tehnički propisi o izgradnji šumskih prometnica i zbog toga se katkada dešava da je kod potrebne tehničke i šumsko-eksploatacijske stabilnosti sistema1 znatno povećana ekonomska sigurnost na štetu biološke, odnosno da j´e obrada projektnih elaborata šumskih cestovnih prometnica različita u stručnom pogledu za pojedina šumska gospodarstva. Razumljivo je da su kod prometnica prijevoza štetne po |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 59 <-- 59 --> PDF |
sljedice na okolinu većeg učinka jer su te prometnice stalnijeg karaktera, pa se preporuča za njihovo smanjenje i otklanjanje primjena tehničko-bioloških mjera prema načelima inženjerske biologije. Navedeni koeficijenti sigurnosti za cestovne sisteme izvlačenja i prijevoza određeni su na osnovi naprijed navedene opće formule i to diobom mogućih sigurnosti šumskih cestovnih sistema izvlačenja ili prijevoza s tehničkog šumsko- eksploatacijskog, ekonomskog i biološkog stajališta1, i projektom predviđene sigurnosti u pogledu navedenih stajališta. Za sve sigurnosti cestovnih sistema predložena su mjerila njihove kvantifikacije tako da postoji njihova praktična primjena u operativi. 6. ZAKLJUČAK Namjera ovog izlaganja je prikaz metode kako se pomoću koeficijenta sigurnosti, ocjenjuje stupanj sigurnosti u izradi projektnih elaborata šumskih cestovnih prometnica izvlačenja i prijevoza. Primjenom te metode izvršena je analiza projektnih elaborata nekih šumskih gospodarstava i dati su rezultati realizacije sigurnosti šumskih cestovnih prometnica u operativi. Na taj način dobivene su indikativne smjernice za mogućnost praktičnog određivanja koeficijenata sigurnosti u izradi projektnih elaborata s tehničkog, šumsko-eksploatacijskog, ekonomskog i biološkog stajališta, što je svakako od praktične važnosti za poboljšano planiranje i građenje šumskih cestovnih prometnica izvlačenja i prijevoza u pogledu sigurnosti. LITERATURA 1. Boi an in S. i Sever S.: Neki elementi finog otvaranja sastojina kod vuče zglobnim traktorom, Mehanizacija šumairsitva, Zagreib 1 (1976), ´(5—6), 135—140. 2. B u riet , N.: Dirnensioniemung und Verstärkung ;von Strassen mit geringen Verkehr und flexiblen Oberbau. Strasse und Verkehr, Zürich, 67 (1981), 382—391. 3. Lovrić , N.: Mogućnosti primjene ekološko-bioloških stajališta u izgradnji šumskih .transportnih sistema, Referat održan na il. Kongresu biologa Hrvatske, Poreč 21. — 26. 9. 1981. 4. Lovrić , N. iProlstanno planiranje šumskih prometnica, Zbornik radova ekologa Jugoslavije, Savez društava ekologa Jiugoslavije, Zagreb, 2 (1979), 253—259. 5. Wehner, B., Siedek, P. i K. — H. Schulze: Handbuch des Strassenbaus, Band 3, Springer —Verlag, Berlin —Heidelberg— New York, 1977, 290. (i. V 1 a d i s a v 1 j e v i ć, Ž.: O vodoprivredi, pogledi i metode. Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu, Institut za vodoprivredu »Jaroslav Cerni«, Beograd, 1969., 235. Construction and Traffic Safety on Forest Roads Summary Forest roads belong to a special category; many references call them »low construction cost roads«, which is suggestive of their specific character. Designs of forest roads have been reviewed with .respect to safety and from the engineer.iing, forestry, economic and biological standpoint. The results of the review are presented in order to determine ´the ounranft safety of forest roads in exploitation. KEYWORDS: forest roads — safety — standpoint — exploatation |