DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Sum. list CVIII (1984). 107 UDK 630* 232.4 . 001 (Salix alba L.) USPIJEVANJE NEKIH KLONOVA STABLASTIH VRBA NA ČISTINAMA LONJSKOG POLJA II Đuro KOVACAĆi Ante KRSTINIC2 UVOD U Posavini se pored većih ili! manjih šumskih kompleksa nalaze i prostrane čistine većinom ne kultiviranih pašnjaka i livada, koje se uobičajeno zovu »polja«. Takve površine nalazimo u Posavini na čitavom području idući od zapada prema istoku, a jedno od najitipičnijih svakako je Lomjslko polje. Na dijelu šumsKih čistina u gospodarskoj´ jedinici Rutinske lonjske šume, u sklopu kultura topola i vrba, osnovan je koncem 1967. god. pokus s različitim klonovima staiblalstih vrba. Rezultati uspijevanja testiranih klonova olbrađeni su nakon 6 godina rasta, na pokusu. Ra|d je objavljen u Šumarskom lilstu ihr. 1—3/1975. godine. U spomenutom radu detaljnije su opisane površine, zatim prikaz podataka o karakteristikama´ klime ii) tla;, kao i metodologija osnivanja pokusa1. U ovom radu osvrnut ćemo. se na rezultate uspijevanja testiranih klonova nakon 15 godina rasta na pokusu.3 1. PROBLEMATIKA Veće površine prostranih čistina »polja« uz šumske komplekse u Posavini ni do danas nisu privedene određenoj proizvodnji. Najtipičniji predstavnik takvih površina je Lonjisko; jpolje. Pod Lonj´skim poljem u širem smislu podrazumijeva, se područje između rijeke Save i autonputa Zagreb—Beograd, te Zagreba i ceste Okučani—Stara, Gradiška.. Na ovorn se području, često nalaze pod vodom veće površine, a kada ´su vrlo visoki vođoistaji Save i njenih pritoka, moguće su i poplave katastrofalnih razmjera. Čini se da ni danas situacija nije povoljnija, čak šta- valše, poplave su možda i Učestalije, jler zbog uređenog gornjeg toka ,Save, veće vödene maße ,u kraćem vremenskom periodu sruče se na, područje Posavine uzrokujući poplave. 1) Opće udruženje šumarstva, prerade drva i prometa Hrvatske, Zagreb, Trg Mažuranića 6. 2) Katedra za šumarsku genetiku i dendrologiju, Šumarski Fakultet, Šimunska cesta 25. 3) Istraživanja je financirao SIZ—IV i šumarska operativa preko Općeg udruženja šumarstva, prerade drva i prometa Hrvatske, Zagreb. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 6 <-- 6 --> PDF |
U širem području Lanjskog polja, posebno u gornjem Posavlju (blizina Ivanic-Grada i Ježeva) daruals ise provode opsežni radovi radi obrane površina, koje se privode poljoprivrednoj proizvodnji. Nakon provedbe regulacije1, jedan dobar dio tih površina, naročito one najniže terene, bit će najsvrsishodnije privesti šumskoj proizvodnju. Ako ovim površinama, .koje ,će vjerojatno* biiti dane šumarstvu na. korišćenje, pridodamo unutar areala posavskih nizinskih šuma, samo na potezu Ivanić-Grad—Nova Kapela 4163 ha, koje su već u posjedu šumarstva, onda se može konstatirati1 da istraživanja što povoljnije tehnologije za pošumljavanje ovih čistina nisu preuranjena. Za ovakve teške, plavljene terene još ne postoji u potpunosti provjerena tehnologija za privođenje šumskoj proizvodnjii. Površine za pošumljavanje o kojima je ovdje /riječ nalaze se u nizinskim područjima. One su manje više blago valovite, ili gotovo ravne, često puta s vrlo malim razlikama u nadmorskim visinama, ali1 već prema djelomičnim istraživanjima, pedološke i druge ekološke prilike su od slučaja do slučaja vrlo različite. Tla Posavine su dosta heterogena, jer su se kroz milenije razvijala na različitim reliktnim nanosima dondjetim vodom u nizinu p Moslavačkih i Bosanskih planina, ´kao i nanosa koje jje taložila rijeka Sava. ^Boniteti ovih tala su u vrlo uskoj vezi s relativnom nadmorskom valsinom, debljinom i dubinom nepropusnog sloja, podzemnom vodom, učestalosti zadržavanja i dubini poplavnih i obori´nskih voda«. (DEKANIĆ, 1962.) Baš zbog toga je potrebno provoditi istraživanja na nivou vrsta, rasa te klonova, kada se radi o> bijeloj vrbi, kako bi ,se dobio uvid u tip adaptabilnosti svakog pojedinog klona, odnosno kako bi se selekcionirali klonovi s tzv. specifičnom adaptacionom spolsofonošću podesnom za, uzgoj na određenim staništima. Dodamo li ovome đa nemamo» dovoljno* podataka, kakav će sadni materijal s obzirom na starost j dimenzije sadnica dati! najbolje rezultate, zatim razmaci i dubina sadnjie, da ,li čiste kulture, ili,u konsocijaciji s drugim listačama (poljski jasen, crna, joha i druge), do koje će se mjere isplatiti eventualni agrotehnički zahvati kao oranje, fertilizacija i drugo, onda vidimo da je problematika vrlo kompleksna. Privođenjem ovakvih čistina šumskoj proizvodnji u mogućnosti´ smo* postojeću sirovinsku bazu znatno povećati. Prema DEKANICU (1969) za osnivanje šumskih kultura na ovakvim površinama najpovoljnije su lilstače, kojima ekološki uvjeti Posavine najbolj(e odgovaraju. To siu u prvom redu vrbe i topole. Pošto se gornja Posavina, kako navodi isti autor, ^matra manje povoljna od Podravine i Podunavlja za uzgajanje euroameričkih topola, to i taj navod po-´ tvrđuje ispravnost orijentacije na» bijelu vrbu´. Također je opće poznato,, da bijela vrba kao pionirska vrsta na terenima uz naše veće rijeke dolazi primješano, ili´ tvori manje, odnosno veće čiste sastojiine. 2. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA Za šest istraživanih klonova .stablastih vrba u Tab. 1. ii Tab. 2. prikazani su po rqpet´icijama i prosječno´, srednji prsni promjeri, visine, .volumen srednjeg stabla i drvna masa po hektaru na koncu 15. vegetacije. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Klonski test vrba — Rezultati mjerenja G. J. Kutinsko, — Lonjske šume, predjel »V r b i n e<< Sadnja: 06. 12. 1967. god. sadnice 2/2 god. Starost: 15 god. Tablica 1. KLONOV I STABLASTI H VRB A 117T 102 MP—1 110 112 29 Repeticije D / CM I H / M KONCEM 15. ´SOD. 1 D/CM 2 3 26,53 25,42 27,56 18,07 15,72 17,05 24,32 21,37 21,16 18,45 17,49 15,60 18,40 17,69 18,66 23,81 22,22 20,32 Arilm. sred. 26,50 16,95 22,28 17,18 18,25 22,12 1 H/M 2 3 16,95 17,92 18,41 10,33 13,06 12,68 16,07 16,40 15,85 11,46 11,38 11,34 12,93 13,71 14,21 14,63 16,40 14,04 Aritm. sred. 17,76 12,02 16,11 11,39 13,62 15,02 Obračun drvne zalihe u m´-> Tablica 2. KLONOV I STABLASTI H VRB A 11/1 102 MP—1 110 112 29 Repeticije Volumen za 1 stablo u m s 1 0,4325 0,1347 0,3484 0,1530 0,1656 0,3097 2 0,4154 0,1230 0,2730 0,1364 0,1618 0,2954 3 0,4986 0,1410 0,2602 0,1080 0,1854 0,2182 Repeticije Drvna zaliha mVha koncem 15. god. 1 480,51 149,65 387,07 169,98 183,98 344,07 2 461,51 136,65 303,30 151,54 179,76 328,19 3 553,94 156,65 289,08 119,98 205,98 242,42 Aritm. sred. 498,65 147,65 326,48 147,17 189,91 304,89 Drvna zaliha iznad 7 cm promjera, (Tablice drvnih masa bijele vrbe Salix Alba L, Autori: D. CESTAR i Đ. KOVAClC, Zagreb 1979.) Iz rezultata izmjera proizlazi da među testiranim klonovima postoje genotipske razlike s obzirom na produktivnost-bujnolst rasta, vidi Taibl. 3., Kod šest klonova stalblaistih vrba u repeticijama (Taibl. 2. i Ta-bl. 3) najveću drvnu zalihu koncem 15. god. od 497,84 m3/ha proizveo je klon 11/1. Srednji prsni promjer rnu iznosi 26,5 cm, a srednje visina 17,76 m. Vrlo je ilustrativan poprečni dobni prirast old 33,19 m3/ha godišnje. Naredna dva klona MP—1 i 29 proizveli su značajno nižu drvnu masu 325,41 i 302.53 m3/ha. Preostala tri klona (112,102 i 110) postigli su znatno niže rezultate od spomenutih. Već unazad 109 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 8 <-- 8 --> PDF |
više godina registriran je zastoji u rastu i prirastu ova ,tri klona. Kod prsnih promjera, a naročito u visinama i razvoju krošnja, na terenu su ove razlike izričilto naglašene. Bujnost krošanja prva tri klona toliko je izražena, da su one u pojedinim repetioijama tako. reći potisle i nadrasle krošnje klonova kojli slabije prirašćuju. Dakle u ovom slučaju razlike nisu samo genetske prirode, već JSU također pojačane i kompeticijom klonova. nejednake bujnosti rasta. O ovom momentu kod osnivanja budućih multiilklonskih kultura stablastih vrba trebat će vodati računa, te iste ,zbog stabilnosti ekosistema, podizati tzv. ».mozaik sadnjom «, gdje se klonovi sade na odjelitim površinama. , Klonovi u repeticijama Tablica 3. Vrsta ili hibriđ Klon Promjer cm Visina m Volumen srednjeg stabla—m3 Drvna masam;!/ha Prirast mVha godiš. S.alba 11/1 26,50 17,76 0,4481 497,84 33,19 S.alba :MP—1 22,28 16,11 0,2929 325,41 21,69 S.alba 29 22,12 15,02 0,2723 302,53 20,17 S.x rubens 112 18,25 13,62 0,1714 190,43 12,70 S.x rubens 102 16,95 12,02 0,1334 148,21 9,88 S.alba ruttiliana 110 17,18 11,39 0,1315 146,10 9,74 Klonovi izvan repeticija: S.alba MB—25 38,65 21,40 1,1086 — — S.alba V—40 26,97 18,37 0,4768 529,72 35,31 S.alba BR—1BB 26,23 18,52 0,4539 504,28 33,62 S.alba V—39 24,29 20,23 0,4169 463,18 30,88 S.alba V—37 23,20 21,08 0,3930 436,62 29,11 Napomena: Između podataka drvne mase po hektaru za šest klonova u repeticijama (Tabl. 2. i Tabl. 3.) postoje razlike za oko 1 m8. Razlike su nastale zbog metode računanja. U Tabl. 3. drvna masa u m3/ha izračunata je iz srednjeg promjera i visine, a u Tabl. 2. kao prosjek iz tri repeticije. Najbolje rezultate u ovom pokusu .postigao je klon MB—25, srednji prsni promjer 38,65 cm, prosječna visina 21,4 m, a prosječni volumen za jedno stablo 1,11 m3. Od ovog Mona na. pokusnom objektu posađeno je 20 sadnica. Petogodišnji rezultati! obračunati su na temelju .preostalih isedam stabala, a šestogodišnji na .temelju samo četiri stabla. Danas nakon 15. jgodina, preostala su svega tri Stabla. Vrijednost ovih rezultata umanjuje foalš ta činjenica što se oni temelje na malom broju stabala. Ovaj- klon je odabran u ,Limbušu u Podravini, stabla su mu pravna, s izraženim visinskim prirastom, ne preširoke, ali vrlo rijetke |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 9 <-- 9 --> PDF |
krošnje. I deblje grane, od nekoliko centimetara promjera, mogu se jotrgnuti jednim zahvatom ruke. Prije eventualne preporuke za širu upotrebu, ovaj će klon trebati provjeriti i na /drugim lokalitetima. Klon V—40 (Salix alba L) selekcioniran je na području Šumarije Lipovljani, lokacija Osmanovo polje. On je vrlo uspješno odolijevao visokoj- poplavnoj vodi, ledu i divljači, tako da je od ,22 posađene sadnice nakon šest godina u pokusu ostalo 19 stabala, a damals naikon 15. god1. 16 stabala. Prema .rezultatima mjerenja, nakon petnaest godina, postigao» je srednji prsni promjler 26,97 pm, prosječnu visinu 18,37 m, a volumen srednjeg stabla 0,4768 m3 odnosno drvnu zalihu od 529,72 m3/ha. Deblo mu je pravno, a seže gotovo do vrha krošnje, poput johe, krošnja gusta, ne preširoka, grane tanke s malim kutom insercije i nisu lomljive. SI.: 1. Među testiranim Jdonovima utvrđene su genotipske razlike u preživljavanju. Klon BR—IBB (lijevo) ima preživljavanje oko IO´3/», dok susjedni klon (desno) preživljava sa 90´%>. Foto: Mr Ž. Borzan Klon BR—IBB, selekcioniran na području Podravine, također je interesantan, prema rezultatima! iz Tab. 3, srednji prsni promjer 26,23 cm, prosječna visina ,18,52 m, drvna: masa. po hektaru 504,28 m3, as poprečni dobni prirast 33,62 m3/ha godišnje. Međutim na početku šeste vegetacije stradao je od vjetroćtevala u sve tri repeticije, tako da je od 90 posađenih sadnica, preostalo svega 10 kom, pa je zbog toga ispušten iz repeticija i statističke obrade. Veliki gubici kod klona BR-1BB, podravske provenijencije, nastale su uslijed neadekvatnog korjenovog sistema. Naime, kod ovog klona izražen je glavni korijen kao žila srčanica sa slabo razvijenim postranim korijenjem, dok je na primjer kod klona V—40 vrlo dobro- razvijeno postrano korjenje. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Za preostala dva klona V—39 i V—37 može se reći da su postigli zadovoljavajuće rezultate, međutim svakako, niže od klona ill/l i! klona V—40. Statistička obrada za (šest klonova stalblaistih vrba (Tabl. 4., Talbl. 5. i Talbl. 6.) izvršena je na temelju drvne zalihe u m3/ha koncem 15. vegetacije. Smatramo da su u tom pokazatelju sadržane sve komponente bioloških i ekoloških faktora istraživanih klonova. Između drvnih masa, po hektaru ovih šest klonova postoji značajna´ (signifikantna) razlika, vidi Tab. 5. »F« tablični za pragove signifikantnosti od l°/o i 5% iznosit 5,64, odnosno 3.33, dok je »F« računski 35,591. Između repeticija ne postoji značajna ´razlika, »F« tablični iznosi 7,56, odnosno 4,10, dolk je »F« računski 0.805. Iz toga zaključujemo da se sve tri repetioije ovoga pokusa nalaze na tlu podjednakih bonitetnih karakteristika. Nadalje iz statističke obrade zaključujemo (vidi Tabl. 6.), da je drvna zaliha po hektaru klona 11/1 signifikantno različita u odnosu na drvne zalihe ostalih pet klonova. SI.: 2. Razlike u bujnosti rasta, desno klon 11/1 (Salix alba L.), lijevo klon MP—1 (Salix alba L.) Foto: Mr 2. Borzan) Između drvnih masa .po hektaru klonova MP—1 i 29 nema signifikantne razlike, kao ni između klonova 102. 110 i 112. Međutim ukoliko usporedimo drvne mase klona MP—1 (326,48 m3) i klona 29 .(304,89 m3) u odnosu na drvne mase klona 102 (147,65 m3). klona 110 (147,17 m3) i klona 112 (189,91 m3), onda prema dobivenim rezultatima postoji signifikantna razlika. Nažalost momentalno ne raspolažemo s klimatskim.»podacima ovoga područja za period istraživanja od 15 godina (1967—1982). Poučeni iskustvom kod topola a i kod drugih vrsta drveća, godišnji prirasti, pored ostalih faktora, ovisni su i o količini i rasporedu oborina unutar vegetacijskog perioda. Koliko god za klimu ovoga područja kažemo da je uglavnom povoljna, iz meteoroloških podataka za četverogodišnji period (1966—1969), vidi S. L. 1—3/1975, str. 28. i 29, proizlazi |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 11 <-- 11 --> PDF |
da unutar vegetacijskog perioda, naročito 1967. i ,1968. god. imamo po dva perioda suše. Pretpostavljamo da vrbe na pokusnom objektu, kada su u ljetnim mjtesecima duži periodi suše, trpe zbog deficita vode. S ovim problemom je u najužoj vezi i dubina sanje. Tlu, kao izuzetno važnom ekološkom faktoru treba posvetiti posebnu pažnju. Analiza varijanci Drvna zaliha m:!/ha koncem 15. god. Tablica 4. KLONOVI STABLASTIH VRSTA 11/1 102 MP—1 110 112 29 SUMA Repeticije Drvna zaliha nVVHA koncem 15. god. 1 480,51 149,65 387,07 169,98 183,98 344,07 1715,26 2 461,51 136,65 303.30 151,54 179,76 328,19 1560,95 > 553,94 156,65 289,08 119,98 205,98 242,42 1568.05 sx 1495,96 442,95 979,45 441,50 569,72 914.68 4844,26 123 230889.86 212991,48 306849,52 22395,12 18673,22 24539,22 149823.18 91990,89 83567.25 28893,20 22964,37 14395,20 33848,64 32313,66 42427,76 118384,16 107708,68 58767,46 584234,16 486642,30 530546,41 SX 2 750730,86 65607,56 325381,32 66252,77 108590,06 284860,30 1601422,87 SXSX2 — SUMA — SUMA X KNR X2 NU = 6 = 3 = 18 Tablica 5. VarijacijaSuma kvadrataodstupanja ´a g o 3 ° v Procjena varijance Računski Tabličn i = 0,01 =0,05 UKUPNA 297708.706 17 S2 = 17512,277 IZMEĐU KLONOVA 279474,489 5 SI2 = 55894.898 55894,898 1570.462 K KQ135,591 ** * 5.64 3,33 IZMEĐU REPETICIJA 2529,598 2 SJ2 = 1264,800 1264,800 1570.462 = 0,805 7,56 4,10 GREŠKA — OSTATAK 15704,619 10 SRZ = 1570,462 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Računanje značajnosti diference između kolona »t« test Tablica 6. Oznaka Drvna Difereince između kolona u m3/ha zaliha kolona mVha 102 MP—1 110 112 29 11/1 498,65 351,00** 172,17** 351,48** 308,74** 193,76** 102 147,65 178,83** 0,48 42,26 157,24** DP—1 326,48 — 1.79,31** 136,57** 21,59 110 147,17 — — 42,74 157,72** 112 189,91 — — — 114,98** 29 304,89 MiD — Srednja pogreška tiiifarence, GD — Granična diferenca MD = 22,88 GDP5V(i = 22,88 2,23 = 51,02 m3 GDPl´Vo = 22,88 3,17 = 72,53 ma To potvrđuju i rezultati pedološke analize, vidi spomenuti S. L.. str. 28—38. Na tlu pokusnog objekta otvorena su tri. pedološka profila1. Na profilu 1 i 2 kod dubine od 300 cm naišlo se na podzemnu vodu, dok je vojdonosrii´ sloj žućkasta praškasta ilovača, dok je na profilu 3 spomenuti sloj na (dubini od 180 cm, ali bez vode. Kod podizanja kultura na većim površinama potrebno će biti detaljnije ispitati tlo, pa na ´temelju dobivenih rezultata, odabrati odgovarajući klon, dimenzije i starost sadnog materijala, a i dubinu sadnje, kako bi u što krać;:j ophodnji postigli zadovoljavajuće rezultate. Prema prirasno-prihodnim tablicama (2UFA, 1963), prirodne sastojine bijele vrbe u Donjoj Podravini i Podunavlju u 15. god. starosti postižu slijedeće rezultate: Tablica 7. Bonitet Starost Srednji promjer Srednja višima Broj stabala Drvna masa god. om m kom/ha mVha I 15 22,1 20,75 720 234 FI 15 21,0 17,80 809 207 Usporedimo´ li podatke iz Tab. 3. s podacima iz Tabl. 7, proizlazi da su klonovi 11/1, MP—1, 29 i svi klonovi izvan repeticija, (postigli veće iprsne promjere i drvnu malsu po hektaru od prirodnih sastojina I boniteta. Na temelju izmjerenih rezultata, s čijim će se praćenjem nastaviti i dalje, može se zaključiti da se selekcijom klonova sa specifičnom adaiptacionom sposobnošću može ostvariti znatna genetska dobit ne samo s obzirom na tareživlja^ vanje u ekstremnim uvjetima, već i s obzirom na produktivnost i kvalitet deblovine. Najproduktivniji klonovi u ovom pokusu, koji. je osnovan na teškom tlu uz plavljenje, koje u pojedinim godinama´ može biti i tijjekom vegetacilje, postigli su bolje rezultate od onih koje daje bijela vrba: u prirodniim sastojinaima I boniiteta u Podunavlju i Donjoj Podravini. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Na pokusnoj plohi je konstatiran obilan prirodni pomladak poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.), dok na korovom obraslim okolnim površinama (čistinama) nema podmlatka. Prema tome, osnivanje kultura, stablastih vrba na prostranim čistinama Posavine ne bi služilo samo u smislu predkultura s obzirom na priđotazak važnijih vrsta, listača na ove površine, već bi predstavljalo i znatnu ekonomsku körtet zbog značajnog povećanja, siirovinske balze za potrebe kemijske i (mehaničke prerade drveta. ZAKLJUČCI 1. Kod plantažne starosti od 15 godina utvrđene su genotiipske razlike medu testiranim klonovima s obzirom na sposobnost preživljavanja i produktivnost. 2. Eksperiment je pokazao, da kod bijele vrbe postoji tzv. specifična adaptabilnost, pa iz tog razloga za podizanje vrbovih kultura na području nizinskih šuma srednje Posavine preporučamo slijedeće klonove: V 40, 1L/1, MP 1, V 39 i V 37. Drvna zaliha; po ha za ove klonove kod plantažne starosti od 15 godina kreće se u rasponu između: 325 i: 530 mVha. Najslabije produktivni klon u eksperimentu ima drvnu zalihu od 146,10 m3/ha te prosječni prirast od 9,74 m3/ha. 3. Pokus je pokazao, da kulture stablastih vrba u Posavini imaju funkciju predkultura, budući omogućuju priđolaženje vrednijih vrsta listača, u prvom redu hrasta1 lužnjaka i poljskog jasena. 4. Gore spomenuti klonovi visoke produktivnosti, uiz novoselekcionirane klonove podesne za uzgoj na području PosaVine, omogućuju osnivanje multiklonskih kultura, koje će se odlikovati´ visokom Stabilnošću ekosistema. KORIŠTENA LITERATURA la.Kovačlić, Đ. i Krstinić, A., 1975. Uspijevanje nekih klono.va stablastih vrba na čilstinama Lanjskog polja. Sum. Mist i/3, etr. 23—53. lb. Kovač i ć, D., 1973: Utjecaj različitih promjena sadnica tapola klona I—214 i obrade tla na startno uspijevanje u plantažnom uzgoju. Magistarski rad, »Obavjesti « Poslovnog udruženja šumskoprivrednih organizacija, Zagreb 1973. god. 2. Krstinić , A., 1967: Varijabilnost i nasljednost boje izbojaka kod bijele vrbe (S. alba L.) populacija Bakovci i Mipowljami. Sum. list 5/6 istr. 205—223. 3. Krstinić , A., 1968: Varijabilnost i naßljedinost vtisina i broja grana kod bijele vrbe (S. alba L.), populacüja Bakovci i LlipoiVljaini, Sum. list 1/2, str. 27—49. 4. K rs t ini ć, A., 1976: Varijabilnost bujnosti rasta i pravnosti debla hiibrida bijele vrbe (S. alba L.) i krhke tvrbe ´(S. fragjlSis. L.). Annales pro- experimentis faresticis Vol. XIX, Zagreb, str. 103—245. 5. Krstinić , A., 1980: Mihi-monogiraffija o. bijeloj vrbi. Topola 127—128, Beograd, str. 3—12. 6. K r st ini ć, A.. 1981: Protolemaitdka mjultiiiklonskih kultura stablastih vrba Radovi, Šumarski institut Jastrebarsko, Bar. 44, Zagrelb, 6itr. 121—126. 7. Skorić , A. et al. 1973: Klasifikacija tla Jugoslavije, Zavod za pedologija Poljoprivrednog i Šumarskog fakulteta, Zagreb, 63. p. 8. Vi.daković, M. i K r ,s t lin d ć, A., 1974: Oplemenjivanje ekonomski važnijih vrsta šumskog drveća jugoistočne Slavonije. Centar za znanstveni rad JAZU, Vinkovci. Str. 115—134. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 14 <-- 14 --> PDF |
9. V i d a k o v i ć, M. a K r s t i tn li ć, A., 1975: Rezultati na oplemenjivanju stablas.tih vrba ina području jugoistočne Slavonije. Centar za znanstveni raid JAZU, Vinkovci, Knj. II, str. 129—141. 10. Vi đakovi ć, M. i Krstiilnić, A., 1980: Uspijevanje nekih klonova stablastih vrba ina aluviju Dunava kod Opatovca. JAZU, Centar za znanstveni rad, Vinkovci, 4/2, Str. 29—47. 11. 2 uf a. L., 1963: Drvna niasa i prirast (bijele ivrbe u prirodnim formulacijama .sjevernog Podunavlja i Donje Podravine. Topola, 36/37, Istr. 63—70. Thriving of certain Clones of Arborescent Willows in the oppen Areas of the Lonjsko polje II Summary An article on the same title has been written the same experiment when the plantation was 6 years old (Šumarski list N° 1—3, 1975). In this article the reisults on thriving of certain clones at the age of 15 years of plantation have been given. According to the resultls we arrived ait the following conclusions: — At the age of 15 years of plantation the genotypic differences among the tested clones have (been established to regard to the survival and productivity under condition of flooding outside vegetation period ton the heavy gl eyed Isoil along the river Sava. — The experiment showed that in the case of White Willow there exists specific adaptability and it als for this ireaison that we recommend for the establishment of plantations of Arborescent Willowte in the area of low-land forests aloing the river Sava the following clones frocn the experiment: V 40, 11/1, iMP 1, V 39 and V 37. The stock volume of the mentioned clones /at the plantion age of 15 years ranged between 325 and 530 cubic metres peir hectare, alnld the average volume increment ranged between 22 and 35 cubic metres per hectare. The stock volume of ithe clone with the lowest production potential in the experiment amounted to 146,10 mS/ha, and the volume increment wals 9,74 rn3/ha. The experiment showed that Arborescent Willows along the iriver Sava also exhibit the function of precede plantations and give the possibility to the nai´urat regeneration of more valuable broad-leaved species such as Penduculate Oak (Quercus robur L.) and field Ash-tree (Fraxinus angustifolia Vahl.) on the area covered by Arborescent Willows. The mentioned clones of Arborescent Willows which have shown a very good adaptability and high production potential in the experiment together with newly selected clones suitable for growing aloing the river Sava give IUS the possibility to establish the multiclone plantations of Arborescent Willows which will possess a very high stability of ecosystem. |