DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 48 <-- 48 --> PDF |
misao o njihovom polifiletskom postanku. U periodu istraživanja biljnog pokrova naše zemlje obratio je isprva naročitu pažnju gotovo nepoznatoj flori mahovina užeg dijela Hrvatske i skupio velik materijal, kojeg je jedan dio obradio i objavio. Proučavanja vegetacije Ličke Plješevice smatraju se prelomnom tačkom u HORVAT-ovim istraživanjima i ocijenjena su kao prvi pionirski rad proveden prema suvremenom biljnosociološkom gledištu. Od toga vremena ostaju geobotanička, odnosno fitosociološka istraživanja glavna domena HORVAT-ove naučne djelatnosti sve do kraja njegova života. Uporedno s fitocenološkim istraživanjima pokreće god. 1947. detaljno kartiranje faktične vegetacije planine Perister u Makedoniji, god. 1948. na masivu Risnjaka i Snježnika u Hrvatskoj, a god. 1962. je prihvaćen njegov prijedlog da se pristupi izradbi Vegetacijske karte Jugoslavije. Posebnu osobitost u HORVAT-ovu radu predstavljala je povezanost i mogućnost primjene rezultata u različitim granama nauke, privrede i drugih djelatnosti, primjerice u šumarstvu, poljoprivredi, veterinarstvu, urbanizmu i zaštiti prirode. Brojni šumski i ostali rezervati prirode u Hrvatskoj a i u nekim drugim republikama zaštićeni su na HORVAT-ov poticaj, a za osnutak nacionalnog parka »Risnjak« pripada mu velika zasluga. Za vrijeme svog požrtvovnog i vrlo plodnog rada HORVAT je u domaćim ili stranim časopisima odnosno edicijama objavio 80 znanstvenih radova, 5 posebnih djela, oko 90 stručnih publikacija, članaka i recenzija te dvadesetak naučnopopularnih publikacija. Za studiju »Dvije značajne dolinske livade gorskih krajeva Hrvatske« dodijeljena mu je »Nagrada Eugena Podaupskog« za godinu 1962. Zasad se može označiti kao njegovo najreprezentativnije djelo »Vegetacija planina zapadne Hrvatske«, izrađeno u okviru djelatnosti Odjela za fitocenologiju Instituta za šumarska i lovna istraživanja NR Hrvatske, a koje je na prijedlog i zalaganje akademika prof, dra Teodora VARIĆAK-a izdala Jugoslavenska Akademija znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Za ovo je djelo HORVAT-u dodijeljeno god. 1963. naše najviše naučno priznanje — nagrada »Ruđer Bošković«. Prisjećajući se i ovom prilikom našeg vrlo istraživača i znanstvenika prof, dr Ive HORVATA koji je ujedno i uzrokom našeg današnjeg okupljanja u ovoj krasnoj upravnoj zgradi s mogućnošću osnivanja laboratorija i muzeja — nekadašnjih snova Horvata — dugujemo mu povodom 30-godišnjice osnutka Nacionalnog parka »Risnjak i 20 godišnjice njegove smrti dužno poštovanje i veliku zahvalnost. ZNANSTVENA PROBLEMATIKA NACIONALNOG PARKA »RISNJAK« Obrađujući poglavlje »PRIRODOZNANSTVENI TEMELJI« u Generalnom uređajnom planu Nacionalnog parka »Risnjak« HORVAT, I. (1962) je napisao: »Na Risnjaku provađana su nakon II. svjetskog rata sustavna vegetacijska, klimatološka, pedološka, šumarska i poljoprivredna istraživanja. Šire područje Gorskog Kotara i Hrvatskog Primorja obuhvaćeno je usto najdetaljnijim vegetacijskim kartiranjem, pa su danas izrađene četiri karte sekcije Sušak u mjerilu 1:25 000. Na tim kartama prikazan je vegetacijski 150 |