DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 47     <-- 47 -->        PDF

Od 1969. do danas, znači punih 15 godina, održavaju nastavnici Katedre
za uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta u Zagrebu na Risnjaku terensku
nastavu iz EKOLOGIJE ŠUMA I ŠUMARSKE FITOCENOLOGIJE.


Nacionalni park »Risnjak« posjetile su mnoge stručne i znanstvene
ekskurzije Hrvatskog prirodoslovnog društva i dr., kao i pojedini entuzijasti
i planinari širom naše zemlje.


Dr IVO HORVAT — PREDLAGAC ZA PROGLAŠENJE
RISNJAKA NARODNIM PARKOM


Nakon smrti (23. IV 1963) istaknutog i u svijetu poznatog i priznatog
znanstvenog radnika dr Ive HORVATA, objelodanio je njegovu opširnu biografiju
njegov dugogodišnji suradnik dr Stjepan BERTOVIĆ. Biografija je
objavljena u »Biološkom glasniku« br. 16 u 1963. godini pod nazivom »Prof.
dr Ivo HORVAT, životopis, znanstveni rad i ostavština«, a mi u ovom prikazu
donosimo po slobodnom izboru originalne izvatke iz te biografije, citirajući
Bertović, St. (1963).


»Ivo HORVAT je rođen 7. X 1897. u Čazmi, a umro je u Zagrebu 23.
IV 1963. Osnovnu školu je pohađao u Dubravici u Hrvatskom zagorju i
u Samoboru, a maturirao je 16. VI 1916. na Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu.
Studirao je od 1. X 1916. do 15. VI 1920. prirodne nauke (prirodopis i geografiju)
na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, obavljajući uz to
već od 1. XI 1916. dužnost demonstratora u Botaničkom zavpdu. Nakon diplomiranja
i odlično obranjene disertacije »Vrijednost gametofita u filogeniji
paprati s osobitim obzirom na vrstu Phyllitis hybrida (Milde) Christensen
« — promoviran je 31. VII 1920. na čast doktora iz naučnog područja
botanike. Državnu službu je nastupio 1. IX 1920. u Botaničkom institutu
Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u zvanju asistenta. Nakon položenog
stručnog ispita (20. X 1921) za profesora srednje škole, imenovan
je 23. III 1923. za pristava u istom institutu. Uporedno s time povjerena
su mu od 27. II 1925. predavanja iz tehničke botanike i mikroskopije na
Tehničkom fakultetu u Zagrebu. Dne 3. IX 1927. postavljen je za docenta,
a 29. III 1933. za izvanrednog profesora botanike. Godine 1937. oženio je
Mariju Dvoržak, koja mu je kasnije kao dipl. filozof-biokemičar stalno i
rajpredanije pomagala kod svih laboratorijskih i publikacijskih radova. Na
prijedlog sveuč. profesora Krunoslava Babica, Stjepana Škreba i Antuna
Vrgoča (od 19. V 1939), postaje 8. I 1940. redovni profesor sistematske botanike
i geobotanike, te predstojnik Botaničkog instituta i Botaničkog vrta
Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na toj dužnosti ostaje do 16.
VIII 1945. godine. Od 11. VI 1947. vršio je dužnost redovnog profesora :
predstojnika Zavoda za botaniku Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,
na kojem je položaju i ostao sve do svoje prerane smrti.


Znanstveni rad HORVAT-a bio je raznolik i odvijao se u nekoliko
smjerova: prvi obuhvaća sistematiku i istraživanje filogenije paprati, drugi
floru mahovina, treći istraživanje flore i vegetacije, četvrti kartiranje vegetacije,
a peti naučnoorganizatorski rad. U početku svoje djelatnosti objavio
je iz područja filogenije paprati nekoliko zapaženih rasprava zastupajući


149