DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 46 <-- 46 --> PDF |
POVIJESNI PRIKAZ ZNANSTVENIH ISTRAŽIVANJA NA RISNJAKU Risnjak i njegova okolina već punih 160 godina u središtu su znanstvenih istraživanja. HIRC, D. (1896) u svom je radu »Vegetacija Gorskog kotara« napisao i povijest istraživanja flore i vegetacije Gorskog kotara, gdje za Risnjak navodi: »Godine 1825. dođe u Hrvatsku Josip Sadler, pristav peštanskog muzeja, da po nalogu ugarskoga palatina prouči hrvatsko primorje kamo je krenuo iz Karlovca, botanizirajući oko Severina, Skrada, Delnica, Lokava, Fužina i Mrzle Vodice, odkuda se je prvi uzpeo na Veliki Risnjak i mnogu bilinu zabilježio. Njegove bilješke upotrijebio je dr A. Neilreich, pišući g. 1868. svoje djelo »Die Vegetationsverhältnisse von Croatien«. Poslije njega uzpeo se na Risnjak 28. srpnja g. 1876. dr. V. Borbas, a 14. srpnja 1877. i 5. kolovoza 1878. Ljudevit Vukotinović, a iste godine 16. srpnja Stošić ml. Ja sam Risnjak posjetio tri puta: 5. kolovoza g. 1878. sa nekim članovima hrvatskog planinarskog društva i 11. kolovoza iste godine sa prof. Stošićem st. i 30. srpnja god. 1895. sa prof. E. Pospichalom. Horvatova istraživanja Gorskog kotara počinju 1927., pa je već 1930. i 1931. u »Vegetacijskim studijama o hrvatskim planinama I i II« obrađena vegetacija planinskih rudina i stijena Risnjaka i Snježnika. Istodobno započeta su i sustavna istraživanja ostale vegetacije, naročito livada, vriština i šuma. God. 1948. nastavio je Horvat istraživanja Gorskog kotara s potporom Instituta za šumarska istraživanja u Zagrebu. HORVAT, I. (1962) u radu: »Vegetacija planina zapadne Hrvatske« (sa 4 karte biljnih zajednica sekcije Sušak) donosi pregled svojih 35 godišnjih (1927—1962) istraživanja i kartiranja vegetacije planina zapadne Hrvatske među kojima se najviše ističu Risnjak i Sniježnik. Na području Risnjak, zajedno s našim istaknutim znanstvenim radnikom Horvat Ivom, radili su i učili naši mlađi znanstvenici iz cijele zemlje, pa za njih Risnjak predstavlja poseban pojam. Kao neposredni rezultat njihovih tadašnjih vegetacijskih istraživanja i kartiranja Gorskog kotara ima se smatrati i proglašenje šumskog područja Risnjaka narodnim parkom Hrvatske. Na temelju zakonskih propisa izrađen je i prihvaćen 1962. godine GENERALNI UREĐAJNI PLAN NACIONALNOG PARKA »RISNJAK« u kojem su propisane sve mjere gospodarenja i predloženi perspektivni radovi. U 1958. godini načinjen je privremeni uređajni elaborat za gospodarenje šumama Nacionalnog parka »Risnjak«, a 1980. godine izrađena je revizija uređajnog elaborata, odnosno načinjena je nova dugoročna osnova gospodarenja sa šumama Nacionalnog parka »Risnjak«. U toku proteklih 30 godina obilazili su mnogi strani i domaći znanstvenici Nacionalni park »Risnjak« proučavajući njegovu floru i vegetaciju, te diveći se prirodnim ljepotama tog našeg prelijepog gorskog kraja. 148 |