DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 46     <-- 46 -->        PDF

POVIJESNI PRIKAZ ZNANSTVENIH ISTRAŽIVANJA
NA RISNJAKU


Risnjak i njegova okolina već punih 160 godina u središtu su znanstvenih
istraživanja.


HIRC, D. (1896) u svom je radu »Vegetacija Gorskog kotara« napisao
i povijest istraživanja flore i vegetacije Gorskog kotara, gdje za Risnjak
navodi:


»Godine 1825. dođe u Hrvatsku Josip Sadler, pristav peštanskog muzeja,
da po nalogu ugarskoga palatina prouči hrvatsko primorje kamo je krenuo
iz Karlovca, botanizirajući oko Severina, Skrada, Delnica, Lokava, Fužina i
Mrzle Vodice, odkuda se je prvi uzpeo na Veliki Risnjak i mnogu bilinu
zabilježio. Njegove bilješke upotrijebio je dr A. Neilreich, pišući g. 1868.
svoje djelo »Die Vegetationsverhältnisse von Croatien«.


Poslije njega uzpeo se na Risnjak 28. srpnja g. 1876. dr. V. Borbas, a


14. srpnja 1877. i 5. kolovoza 1878. Ljudevit Vukotinović, a iste godine 16.
srpnja Stošić ml.
Ja sam Risnjak posjetio tri puta: 5. kolovoza g. 1878. sa nekim članovima
hrvatskog planinarskog društva i 11. kolovoza iste godine sa prof.
Stošićem st. i 30. srpnja god. 1895. sa prof. E. Pospichalom.


Horvatova istraživanja Gorskog kotara počinju 1927., pa je već 1930.
i 1931. u »Vegetacijskim studijama o hrvatskim planinama I i II« obrađena
vegetacija planinskih rudina i stijena Risnjaka i Snježnika. Istodobno započeta
su i sustavna istraživanja ostale vegetacije, naročito livada, vriština
i šuma.


God. 1948. nastavio je Horvat istraživanja Gorskog kotara s potporom
Instituta za šumarska istraživanja u Zagrebu.


HORVAT, I. (1962) u radu: »Vegetacija planina zapadne Hrvatske« (sa
4 karte biljnih zajednica sekcije Sušak) donosi pregled svojih 35 godišnjih
(1927—1962) istraživanja i kartiranja vegetacije planina zapadne Hrvatske
među kojima se najviše ističu Risnjak i Sniježnik.


Na području Risnjak, zajedno s našim istaknutim znanstvenim radnikom
Horvat Ivom, radili su i učili naši mlađi znanstvenici iz cijele zemlje, pa
za njih Risnjak predstavlja poseban pojam. Kao neposredni rezultat njihovih
tadašnjih vegetacijskih istraživanja i kartiranja Gorskog kotara ima se
smatrati i proglašenje šumskog područja Risnjaka narodnim parkom
Hrvatske.


Na temelju zakonskih propisa izrađen je i prihvaćen 1962. godine GENERALNI
UREĐAJNI PLAN NACIONALNOG PARKA »RISNJAK« u kojem
su propisane sve mjere gospodarenja i predloženi perspektivni radovi.


U 1958. godini načinjen je privremeni uređajni elaborat za gospodarenje
šumama Nacionalnog parka »Risnjak«, a 1980. godine izrađena je revizija
uređajnog elaborata, odnosno načinjena je nova dugoročna osnova gospodarenja
sa šumama Nacionalnog parka »Risnjak«.


U toku proteklih 30 godina obilazili su mnogi strani i domaći znanstvenici
Nacionalni park »Risnjak« proučavajući njegovu floru i vegetaciju, te
diveći se prirodnim ljepotama tog našeg prelijepog gorskog kraja.


148