DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 37 <-- 37 --> PDF |
iz sjemena, te ga prate manje ili više svi elementi ´crnikovih šuma (Phiillyrea media, Arbutus unedo, Erica arborea i dr.) Udio pratilaca ovisan je o strukturnim karakteristikama dotične sastojine. UZGOJNA ISTRAŽIVANJA Otok Rab sa svojim šumama predstavlja idealan objekt u kojem se mogu obavljati šumsko uzgojna istraživanja ui cilju unapređenja gospodarenja: u sastojinama mediteranskog područja. Temeljne šumske sastojine na cijelom medi teranu talko i na Rabu predstavljene su hralstom crnikom i njegovim pratiocima. Ta izuzetno stabilna šumska vrsta, drveća tisućama godina ´izuzetno se dobro prilagodila ekološkim uvjetima područja na, kojem se razvija te zauzima dominantan položaj u strukturi sastojina svih uzgojiih oblika i degradacijskih stadija autohtonih sastojina medlterana. Vrlo rano naseljavanje Raba te intenzivan život otočana kroz vjekove oistavio je vidne tragove na, rapske šume. Za razliku od većine naiših otoka taji dugogodišnji intenzivni utjecaj biotskih i abiotskih čimbenika nije doveo do totalne degradacije šumske vegetacije na cijelom otoku nego samo na pojedinim njegovim dijelovima. Šumski kompleksi iako degradiranih šuma hrasta crnike na, predjelu Dunda; i Kalifronta u površini od 1.141 ´ha svjedoci su da su Rabljani sačuvali Više šuma nego bilo koji otočani na Jadranu. Šumsku problematiku cijelog Mediterana možemo obuhvatiti u tri osnovne točke i to: 1. Problematika podizanja šuma na golom kršu 2. Problematika uzgoja poistojfećih autohtonih sastojina i njihova konverzija u viši uzgojni oblik kao i obnova postojećih zrelih alohtonih sasastojina borova 3. Problematika zaštite i očuvanja autohtonih i alohtonih sastojina. Prilazeći rješavanju navedene problematike autohtone sastojine imaju dominantnu ulogu i krajnji cilj kod rekultivacije golog krša jer predstavljaju Stabilne ekosisteme kad j!e u pitanju zaštita od štetnih biotskih i abiotskih čimbenika. Upravo iz tih razloga smatrali smo potrebnim intenzivirati istraživanja u autohtonim sastojinama hrasta, crnike a posebno proučavati neposredne i posredne konverzije u jedan od viših uzgojnih oblika. Osim toga, paralelno s takvim istraživanjima obavljali bi se radovi na, .istraživanju strukturnih osobina crnirkovih sastojinai. Talkva istraživanja dala bi, više podataka o ekološkim zahtjevima i biološkim svojstvima vrsta koje s crnikom tvore te sastojine. Na području Kalifronta dominiraju makije koje predstavljaju jedan stupanj degradacije crnikovih šuma. Pored makije nailazimo na šume niskog uzgojnog oblika (panjače) i na manjem dijelu površine jedan prelazni stadij srednje šume. Sve te degradacijske stadije treba pravilnim uzgojnim zahvatima prevesti u viši uzgojni oblik. Konačni cilj, kojlem bi trebao težiti svaki uzgajivač, predstavlja u ovom slučaju regularna sastojina visokog uizgojnog oblika u kojoj bi |