DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 35 <-- 35 --> PDF |
ŠUMSKA VEGETACIJA OTOKA RABA Kratki povijesni prikaz Otok Rab spada u red najzelenijih otoka na Jadranu, šume pokrivaju oko 40%> njegove površine. Prema svojoj! veličini (93,6 ´km2) Rab je deveti otok našeg Jadrana, a prema zelenilu, tj. obrastati sa šumom (37,5 km2) drugi, jer ga jedino otok Mljet nadmašuje svojim zelenilom. Sume su usko povezane sa životom naroda zbog toga se, proučavajući povijest Rabljana, uočava i1 povijest šurnai na otoku Rabu. Rab se prvi puta spominje u IV stoljeću prije nove ere, u putopisu grčkog geografa PSeuda Skila´ksa, koji otoke Rab i Pag spominje pod zajedničkim imenom Mertorides. Najstariji stanovnici otoka Raba, za koje zna povijest, bili su Iliri, tj. ilirsko pleme Liburni. Liburni se opiru prodoru Grka na Jadran i grade manje vojne utvrde od kojih se tragovi vide dl danas na rtu Kaštelina u uvali Kampor i Punta zidine na poluotoku Loparu na Rabu. Rimljani u II stoljeću prije n. e. podižu, na mjestu današnjeg grada, vojnu tvrđu, koju je kasnije Oktavijan August uzdigao u red rimskih municipija. Život unutar utvrde bio je organiziran po uzoru na veliki Rim. Premai tom uzoru., rapski municipij je dobio svoji ustav i gradski1 magistrat. Uprava, je imala i svog blagajnika, koji je upravljao gradskim prihodima, a najvažniji prihodi dobivali su se od iznajmljivanja općinskih šuma i pašnjaka, narodu i od toga su se plaćali Knez i općinski činovnici. Znači da negativni utjecaj na šume otoka počinje od početka njegovog naseljavanja iprije naše ere i traje kroz čitavo povijesno razdoblje, dok se sa šumama nije počelo gospodariti na znanstvenoj osnovi, što traje posljednjih stotinu godina. Rab je bio pod upravom Venecije od 1409—1797. godine, znači gotovo 400 godina. U tom razdoblju nestale su mnoge šume na oto´ku. Trup Kamenjaka, je ogolio i pojavila se jaka erozija, nastala su bujična područja koja se jolš danas nišu potpuno smirila. Za vrijeme vladavine Austro-Ugarske rnonaarhije, kao i stare Jugoslavije, nastavljeno je iskorištavanje i prodaja rapskih šuma s tom razlikom da se, uviđajući ranije učinjene greške, počela obavljati smirivanje erozije građevinskim radovima i pošumljavamjem. Podignuto je dosta šumskih kultura. Od dolaska nadšumara Pravdojia Belije (1890—1945) podignuto je 190 ha a od 1945—1965. godine 600 ha, te od 1965—1980. godine 1 ha na NPSO Rab, tako danas imamo na otoku 791 ha kultura, alohtonih borova i ecai 3.000 ha prirodnih šuma hrasta crnike u raznim degradaeijsfcilm oblicima (panjača, makija, garig). Detaljnije o povijesti rapskih šuma vidi Rauš, Đ. 1978. godine. Šumske fitocenoze Fitoceloška istraživanja pokazuju da su na otoku Rabu razvijene ove šumske fitocenoze: Ass. Orno-Quercetum Ilicis H-ić 1958. Subass: Orno-Quercetum ilicis typicum H-ić 1985. Facies: Pinus halepensis |