DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 33     <-- 33 -->        PDF

Uski obalni pojas gornje krede čine ruđistni vapnenci-litološki dosta monotona
serija vapnenaca, koji se odlikuju visokim sadržajem CaCOs (96—98°/o)
a malo nerast vorivog ostatka.


Drugu litološku seriju krednih sedimenata, koji zahvaćaju najveću površinu
šume Kalifront čine vapnenci s ulošcima dolomita1, koji saidrže manje karbonata
(CaCOs) a više nerastvorivog ostatka´ od prethodne serije, što je važno za tvorbu
tla na kraškom terenu.


Najposlije, jedan manji dio ove šume dolazi na tlima, koja su se ratzvila na
rastresitim, crvenkastosmeđim, ilovalstim, dubokim sedimentima kvartara. Oni
zapremaju veću površinu centralnog dijela šume Kalifront.


Mikroreljef istraživanog terena je tipičan kao i za druga područja našeg
krša, zastupljen brojnim vrtačama, dulibama, stjenovitošću i kamenošću. a vidlj|
ivi su i znakovi erozije.


U makroreljefškim razmjerima sjeverni je dio mirnijih položaja tj. sa širim
platoima i depresijaimai, gdje osim plitkih dolaze i duboka tla kao rezultat akumulacije
zemljišnog nanosa erozionim putem. Prema, morskoj obali, u pravcu
juga i jugozapada, teren je strm i intenzivnije razveden dubokim jarugama i
oštrim grebenima, te je površina tla ilsprana, više kamenita, čak i stjenovita, a
tla su plitka i s mnogo skeleta.


I najzad, na kvartarnim sedimentima, u sjeverozapadnom dijelu šume koji
su po svojoj konzistenciji najerođiibiilniji, zbog reljefski zaravnjenih, mirnih položaja
dolaze duboka, ilovastevpjeskovita tla i bez skeleta (rasadnik).


Tipovi tla:



crvenica na vapnencu, lesivirana, plitka, glinasta
— eutrično smeđe tlo na crvenkasto smeđim kvartarnim pijescima, tipično,
dvoslojni profil

smeđe tlo na vapnencu (kalkokambisol), lesiVirano. srednje duboko,
glinašto.
Smeđa tla na vapnencu i crvenice dolaze na tvrdim mezozojskim vapnencima
u vidu mozaika, tj!. ne pokazuju površinski jasnu graničnu pravilnost. Razvijena
su ili kao površinski plitka ili srednje duboka tla, pretežno u međustjenovitim
prostorima. Skelet tla čine veće gromade stijena, koje jednim manjim
djelom strše iznad tla, a više su zastupljene u samom profilu gdje ih pokriva tanji
zemljišni pokrivač.


Unutar samog profila tla dolaze prostorno, veći ili manji »džepovi« onih tala


o čijoj veličini ovisi količina tla uopće kao i njegova dubina što je u direktnoj´
vezi s mogućnošću razvojja korijenovog sistema šumskog drveća. Dakle, tvrda
i kompaktna geološka podloga-vapnenac. je limitirajući faktor dubina tla odnosno
prostorne zastupljenosti soluma.
Po mehaničkom sastavu to su glinovita tla, pri čemu pokazuju jasnu pravilnost,
tj. da su teža u dubljem (B) r2 — horizontu. Poroznolst im se kreće n
širokom intervalu od malo do vrlo poroznih tala.