DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 32 <-- 32 --> PDF |
najhladniji siječanj (7,5). Razlika temperatura između I i VII mjeseca je 17,1°C, što znači da je klima na Rabu prelazna između maritime i kontinentalne. Apsolutni maksimum bio je 05. 07. 1952. godine i(37°C) i minimum 06. 01. 1947. (—10CC); tj. razlika je 47° (u Crikvenici 50,5°). Na Ralbu je manji broj vrućih i toplih, hladnih i studenih dana nego u Crikvenici1. Relativna vlaga, zraka je prosječno 70,4% u 7 h, 59,4°/» u 14 h i 67,5:% u ,21 h, ´prosječno godišnje 65,8%. Rab spada u najsunčanije krajeve Evrope. Od 1.122 mm oborine padne u najtoplijem dijelu godine 43%. Mraz se rijetko pojavi, vrlo čest je bio u godini 1952. (Slijepčević, A. 1960). Srednje temperature zraka na otoku se kreću ovako: I tromjesečje 7,1 °C; II tromjesečje 13,9°C; III tromjesečje 26,0°C i IV troimjesečje 12,8°C. Srednju temperaturu iznad 18°C otok Rab ima oko 142 dana lili oko 39% dana u godini, a iznad 10°C oko 266 dana ili; 73%. Po broju sunčanih sati u godini, Rab spada u najsunčanije krajeve Evrope s prosječno 6,8 sati dnevno ili 2479 sati na godinu. Osim toga, otok Rab ima godišnje i prosječno 91 potpuno vedar dan (bez ijednog oblačka). Na otok je u razdoblju ;1960—1979. godine palo u prosjeku 1042 mm oborina na godinu. Najmanje oborina ima, mjesecima (15%) i proljeće (17,6%) a najviše u jesen (37,8%) i zimi [(29,6%). Blagom podneblju i klimi otoka mnogo pridonosi brdoviti lanac Kamenjak, koji otok prirodno štiti ođ utjecaja hladnih i suhih sjevernih i sjeveroistočnih vjetrova. Zahvaljujući ovom brdskom lancu, temperatura je u zimskim mjese cima znatno viša nego u priobalnim mjestima´ duž Podvelefoitskog kanala. U zimskim i´ ranim proljetnim danima na otoku puše suh i: prohladan sjeveroistočnjak — bura. U jeseni je čest jugo — vjetar jugoistočnog smjera, topao i vlažan koji donosi vlagu i nebo prekrije gustim tamnim oblacima s obiljem kaše. U ljetnim mjesecima ugodni, vjetrić sa zapada — maestral (Zapuše oko 10 sati ujutro i traje do zalaiza sunca, ublažujući podnevnu Ijletnu žegu. Zahvaljujući tom povjetarcu, ljetai na otoku nemaju nesnosnih podnevnih pripeka, a jedriličarima povjetarac predstavlja pravo^ zadovoljstvo. Osim opisanih vjetrova, na Rabu pusu vrlo rijetko dl vjetrovi drugih smjerova i manjeg intenziteta, kao: sjeverozapadnjak (traimontana), lebić (garfoin) i šilroko (pravi južnjfek). Oluje i nevremena, koje mještani zovu zajedničkim imenom »nevere«, »neverini«, vrlo su fijetke i kratkotrajne pojave, aili ipak manjim čamcima- i nevještim pomorcima znaju prirediti neugodna iznenađenja. (MASKARIN, V. 1981). GEOLOŠKA PODLOGA Novija geološka istraživanja ukazuju da je otok Rab izgrađen od gornjokrednih i paleogenskih naslaga. Gornjokredni slojevi se sastoje od vapnenca s rijetkim ulošcima dolomitnih vapnenaca u bazi. Naslage paleogena djelomično su zastupane foraminiferskim vaipnencilma, a većim dijelom klastičnim naslagama (lapori, pješčenjaci, konglomerati i breče). (MAMUZlC. P. 1962). TL o ´ ´" ***«< ´ ´.;];-:;r:;v Najveća površina šume Kalifront a, time ii NPŠO, nalazi se na sedimentima gornje krede, a samo jedan manji´ sjeverozapadni dio je kvartarne starosti. |