DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 28 <-- 28 --> PDF |
REKLI SU... Prof. FAZLIJA ALIKALFIČ (u govoru prilikom primanja Plakete »14. April« SIT-a SDI Bosne i Hercegovine 27. listopada 1983) : »U svakom našem poslu u pitanju je ne samo znanje nego, isto toliko, svijest i savjest projektanta. Kada o tom govorim, mislim na to da u svim granama rada i projektovanja i u svim dijelovima zemlje ima inženjerskih diploma koje su ugrađene i u projekte-promaišaje. Drugo je pitanje da li je tako bilo iz razloga nedovoljne proučenosti problema, iz nedovoljne stručnosti i neiskustva, ili možda iz poltronskog odnosa prema rukovodstvima, pa bili oni direktori, sekretari komiteta, predsjednici opština ili ministri i članovi Izvršnih Vijeća. Takvi objekti, ofcim ostalog, danas pritišću naše i onako nepovoljne privredne bilanse i stalno se nameću kao problem radnih kolektiva i društveno-političkih zajednica. Da spomenem samo to da ima i takvih primjera da su neki šumarski inženjeri pri programi! anju i projektovanju i po> nekoliko puta istu drvnu masu uzimali kao sirovinu za snabdjevanje raznih, često puta među sobom i vrlo udaljenih, kapaciteta industrije za preradu drveta. Savjest je u pitanju, a savjest je nedovoljni dio cjeloviie moralne i slobodne liičnosti. Inžinjeri i tehničari moraju se zalagati na swm poslu, staviti na raspolaganje svo svoje znanje i iskustvo, ali1 isto tako energično se boriti za prava stručna rješenja, cijeniti svoju savjest i ne dozvoliti da ona dođe u pitanje. Kada o ovom govorim prisjećam se riječi uglednog političara i sociologa, tadašnjeg predsjednika Indije, Radakrišnana, kada je prije nekoliko godina, primajući diplomu počasnog doktora Sveučilišta u Zagrebu, u svom svečanom govoru pored ostalog rekao i to: ´Nauka nije sluškinja politike.´ Nauka ie pozvana da ide i ispred politike, da osvjetljava puteve društvenog razvoja i tehničkog napretka. Svejedno, ove misli ne treba shvatiti bukvalno i usko.« (Šumarstvo i prerada drveta, br. 10—12/1983) BARBARA BENEŠIĆ, magistra ekonomije, komercijalna direktorica Varaždinske industrije svile, konfekcije i kišobrana: Tekstilnu industriju, s kožarskom i drvno-prerađivačkom, nazivaju niskoakumulativna grana. Ne znam samo tko je to izmislio! Zbog tog naziva proizlazi i naš tretman. Niskoakumulativna grana, što je to? Pri tome se ne vodi računa da te grane zapošljavaju 12 posto ukupno zaposlenih u Jugoslaviji. Je li normalno da mi ne znamo kome ide dio naših deviza? Koje su to zajedničke obaveze kad ja točno znam za mnoge njih koje su i kakve Isu. Tekstilna, drvna i kožarska grana podnose najveći teret s tom razlikom da drvna industrija ima sirovinsku osnovu pa je njoj lakše. Na jednom srno sastanku kvantificirali teret ´raznovrsnih reformi i stabilizacije i utvrdili da upravo te tri grane snose najveći dio. (U časopisu »Svijet«, br. 6. od 16. ožujka 1984, Zagreb) |