DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 25 <-- 25 --> PDF |
u prnaru, koje može biti i do tri puta manje nego u druga dva hrasta, dovodimo u vezu s najmanjom apsorpcijom silicija iz tla. Mikroelemenat a (bora, bakra, cinika i kobalta) u pravilu ima vitše u lišću nego njihovih lako pokretljivih formi u tlu. Za svoje potrebe biljke tijekom cijele vegetacije crpu iz tla ove elemente različitim intenzitetom, pa je, količina tih elemenata u tlu promjenljiva veličina. Od mikroelemenata baka r je zastupljen u najvećim količinama. Uz iste druge uvjete više ga sadrži lišće medunca nego sladuna. Drugi po zastupljenosti je cink, kojeg je međutim znatno manje nego bakra. Dok se količina bakra kreće između 11 i 31 mg/kg, cinka je tek između 2 i 5,1 mg/kg. Količina; bora . kreće se između 1 i 2 mg/kg a kobalt a je redovito1 uvijek ispod 1 mg/kg. Opadanjem lišća obogaćujta se ovim elementima površinski slojevi tla, ali. se to može utvrditi samo onda, ako ne nastupe drugi procesi. I, konačno, dobiveni podaci o ovim elementima (tabl.2. i 4) ne omogućuju zaključak da postoji stroga korelacija između biljke i tla tj. da biljke rasle na tlu bogatijem ovim ili onim jnilkroelementom i same su bogatije s istim elementom. ZAKLJUČAK Kemijski elementi selektivnom sposobnošću biljke u različitim količinama ulaze u biološko kruženje materije. Količina hranjivih materija ikoju, biljka apsorbira ´Iz tla za razne vrate raizličita je, ali je karakteristično da se ta hraniva vraćaju u tlo. uginućem biljke ili pojedinih njenih dijelova. Dakako, u koliko se ne odnose izvan mjesta rasta. Kod jedne iste vrste intenzitet kruženja materije neznatno se razlikuje a ovisan je o uvjetima vanjiske sredine u ko|c4 biljka raste. U ovom kružnom kretanju učešće elemenata ne mora biti «razmjerno njihovom učešću u tlu. Rezultati naših ispitivanja, koji se odnose sa´mo na tri vrste hrasta, pokazuju, da najzaistupljeniji elementi u tlu (silicij, aluminij i željezo) procentualno najmanje učestvuju u kružnom kretanju. Aluminij i željezo nalaze u lišću samo u dijelovima postotka. Silicija je isto tako malo u lišću prnara, dok u lišću medunca i sladuna znatno je više, 3 — 5,5°/o, ali ipak znatno imanje nego što ga ima u tlu. Velika je pokretljivost zemnoalkalnih elemenata te ih je u sva tri hrasta ukupno više nego prvih (AI, Fe, ,Si). Jako ovih elemenata ima u tlu manje nego prvih, oni su znatno pokretljiviji (osim u nekim vrlo karbonatnim horizontima) a kalcij je redovno pokretljiviji od magnezija., U cijelom postotku u lišću za´stuplj^n je i fosfor a u nekim slučajevima i dušik (kao elemenat a ne oksid). Drugi elementi) (kalij, mangan, natrij i sumpor) manje učestvuju u ovom kružnom kretanju materije, od kojih je najviše kalija. Sumarno njihovo kretanje najintenzivnije je kod hrasta medunca, manje kod hrasta sladunca, a najslabijle kod hrasta prnara. Bakra, bora, cinka i kobailta (izraženih u mg/kg isuhe tvari) po pravilu je više u lišću nego li u njihovom läkopokretljdvom obliku u tlu. Opadanjem lišća obogaćuju se njima površinski horizonti tla, ali je ono često zamagljeno ili izmjenjeno djelovanjem drugih procesa. |