DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Na pokusnoj plohi je konstatiran obilan prirodni pomladak poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.), dok na korovom obraslim okolnim površinama (čistinama) nema podmlatka. Prema tome, osnivanje kultura, stablastih vrba na prostranim čistinama Posavine ne bi služilo samo u smislu predkultura s obzirom na priđotazak važnijih vrsta, listača na ove površine, već bi predstavljalo i znatnu ekonomsku körtet zbog značajnog povećanja, siirovinske balze za potrebe kemijske i (mehaničke prerade drveta. ZAKLJUČCI 1. Kod plantažne starosti od 15 godina utvrđene su genotiipske razlike medu testiranim klonovima s obzirom na sposobnost preživljavanja i produktivnost. 2. Eksperiment je pokazao, da kod bijele vrbe postoji tzv. specifična adaptabilnost, pa iz tog razloga za podizanje vrbovih kultura na području nizinskih šuma srednje Posavine preporučamo slijedeće klonove: V 40, 1L/1, MP 1, V 39 i V 37. Drvna zaliha; po ha za ove klonove kod plantažne starosti od 15 godina kreće se u rasponu između: 325 i: 530 mVha. Najslabije produktivni klon u eksperimentu ima drvnu zalihu od 146,10 m3/ha te prosječni prirast od 9,74 m3/ha. 3. Pokus je pokazao, da kulture stablastih vrba u Posavini imaju funkciju predkultura, budući omogućuju priđolaženje vrednijih vrsta listača, u prvom redu hrasta1 lužnjaka i poljskog jasena. 4. Gore spomenuti klonovi visoke produktivnosti, uiz novoselekcionirane klonove podesne za uzgoj na području PosaVine, omogućuju osnivanje multiklonskih kultura, koje će se odlikovati´ visokom Stabilnošću ekosistema. KORIŠTENA LITERATURA la.Kovačlić, Đ. i Krstinić, A., 1975. Uspijevanje nekih klono.va stablastih vrba na čilstinama Lanjskog polja. Sum. Mist i/3, etr. 23—53. lb. Kovač i ć, D., 1973: Utjecaj različitih promjena sadnica tapola klona I—214 i obrade tla na startno uspijevanje u plantažnom uzgoju. Magistarski rad, »Obavjesti « Poslovnog udruženja šumskoprivrednih organizacija, Zagreb 1973. god. 2. Krstinić , A., 1967: Varijabilnost i nasljednost boje izbojaka kod bijele vrbe (S. alba L.) populacija Bakovci i Mipowljami. Sum. list 5/6 istr. 205—223. 3. Krstinić , A., 1968: Varijabilnost i naßljedinost vtisina i broja grana kod bijele vrbe (S. alba L.), populacüja Bakovci i LlipoiVljaini, Sum. list 1/2, str. 27—49. 4. K rs t ini ć, A., 1976: Varijabilnost bujnosti rasta i pravnosti debla hiibrida bijele vrbe (S. alba L.) i krhke tvrbe ´(S. fragjlSis. L.). Annales pro- experimentis faresticis Vol. XIX, Zagreb, str. 103—245. 5. Krstinić , A., 1980: Mihi-monogiraffija o. bijeloj vrbi. Topola 127—128, Beograd, str. 3—12. 6. K r st ini ć, A.. 1981: Protolemaitdka mjultiiiklonskih kultura stablastih vrba Radovi, Šumarski institut Jastrebarsko, Bar. 44, Zagrelb, 6itr. 121—126. 7. Skorić , A. et al. 1973: Klasifikacija tla Jugoslavije, Zavod za pedologija Poljoprivrednog i Šumarskog fakulteta, Zagreb, 63. p. 8. Vi.daković, M. i K r ,s t lin d ć, A., 1974: Oplemenjivanje ekonomski važnijih vrsta šumskog drveća jugoistočne Slavonije. Centar za znanstveni rad JAZU, Vinkovci. Str. 115—134. |