DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Računanje značajnosti diference između kolona »t« test Tablica 6. Oznaka Drvna Difereince između kolona u m3/ha zaliha kolona mVha 102 MP—1 110 112 29 11/1 498,65 351,00** 172,17** 351,48** 308,74** 193,76** 102 147,65 178,83** 0,48 42,26 157,24** DP—1 326,48 — 1.79,31** 136,57** 21,59 110 147,17 — — 42,74 157,72** 112 189,91 — — — 114,98** 29 304,89 MiD — Srednja pogreška tiiifarence, GD — Granična diferenca MD = 22,88 GDP5V(i = 22,88 2,23 = 51,02 m3 GDPl´Vo = 22,88 3,17 = 72,53 ma To potvrđuju i rezultati pedološke analize, vidi spomenuti S. L.. str. 28—38. Na tlu pokusnog objekta otvorena su tri. pedološka profila1. Na profilu 1 i 2 kod dubine od 300 cm naišlo se na podzemnu vodu, dok je vojdonosrii´ sloj žućkasta praškasta ilovača, dok je na profilu 3 spomenuti sloj na (dubini od 180 cm, ali bez vode. Kod podizanja kultura na većim površinama potrebno će biti detaljnije ispitati tlo, pa na ´temelju dobivenih rezultata, odabrati odgovarajući klon, dimenzije i starost sadnog materijala, a i dubinu sadnje, kako bi u što krać;:j ophodnji postigli zadovoljavajuće rezultate. Prema prirasno-prihodnim tablicama (2UFA, 1963), prirodne sastojine bijele vrbe u Donjoj Podravini i Podunavlju u 15. god. starosti postižu slijedeće rezultate: Tablica 7. Bonitet Starost Srednji promjer Srednja višima Broj stabala Drvna masa god. om m kom/ha mVha I 15 22,1 20,75 720 234 FI 15 21,0 17,80 809 207 Usporedimo´ li podatke iz Tab. 3. s podacima iz Tabl. 7, proizlazi da su klonovi 11/1, MP—1, 29 i svi klonovi izvan repeticija, (postigli veće iprsne promjere i drvnu malsu po hektaru od prirodnih sastojina I boniteta. Na temelju izmjerenih rezultata, s čijim će se praćenjem nastaviti i dalje, može se zaključiti da se selekcijom klonova sa specifičnom adaiptacionom sposobnošću može ostvariti znatna genetska dobit ne samo s obzirom na tareživlja^ vanje u ekstremnim uvjetima, već i s obzirom na produktivnost i kvalitet deblovine. Najproduktivniji klonovi u ovom pokusu, koji. je osnovan na teškom tlu uz plavljenje, koje u pojedinim godinama´ može biti i tijjekom vegetacilje, postigli su bolje rezultate od onih koje daje bijela vrba: u prirodniim sastojinaima I boniiteta u Podunavlju i Donjoj Podravini. |