DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 99 <-- 99 --> PDF |
na 53 stranice. Stoga se s pravom u prikazu ovog sveska Š. E. na promociji kaže, da »drvni tehnolozi time dobivaju svoj priručnik, pa i više od toga: svoj iscrpan udžbenik.« U ovom izdanju u natuknici »krš«, (kras, kras, karst)« dodana je i terminologija za dio karakterističnih oblika karbonatnih stijena, kraških stijena. Dio, jer nisu obuhvaćene na pr. škrape, pa vrtače i dr. Na konstataciji da »osim općenito raširenog narodnog naziva »krš«, u sjevernim hrvatskim čakavskim krajevima postoje toponimi Kras i Krasica « dodajem, da u okolici Imotskog narod riječ »kras« upotrebljava za predjele sa izrazitijom pokrovnošću kamena. U ovom izdanju novim tekstom prikazana je vegetacija, a tekst o izboru vrsta za pošumljavanje sveden je na desetak redaka »pošumljavanja golih kamenjara « koje ima »prvenstveno zaštitnu a manje gospodarsku svrhu, glavni cilj uspostave prvobitne ravnoteže i samoobnove šume«. Smatram, da je u današnje doba, u doba u kojem se postavlja zahtjev za gotovo sve, a ne samo neposredno privredne investicije, trebalo dodati i rečenicu, radi laika, da i zaštitna uloga šuma ima gospodarsku vrijednost (za turizam i dr.). Međutim i na kršu ima dosta kamenjara na kojima se može uzgojiti i proizvodna šuma — od pionirskih vrsta — borova, (pa i uz primjesu čempresa) već s prorednim materijalom, deficitarnim celuloznim drvom, itd. Skraćena je i »povijest radova na pošumljivanju krša«, ali je dodan podatak o Fondu za pošumljivanje krša (između dva rata) te neke ustanove u novoj Jugoslaviji sve do SlZ-a u Hrvatskoj. Izostavljeni su iz I. izdanja i prikazi o gospodarskom podizanju krša, o planiranju radova, o tehnici pošumljivanja i njege kultura. Za parkove, koji su obrađeni na 12 stranica i prikazani na dvije stranice u boji, Z. Potoči ć kaže: »koliko nam je poznato, to je u nas prvi cjelovit pri kaz parkovne arhitekture od najstarijih vremena do danas«. Zainteresirani će naći i navedenu dosta brojnu literaturu kako na našem, tako i na stranim jezicima. K tome treba dodati i tekstove općenito o nacionalnim parkovima (jedna stranica u ovom, naprama desetak redaka u prvom izdanju Š. E.), pa o park-šumama i, u trećem sve´sku, prirodnim parkovima. Pod natuknicom »N a r o d n o o s 1 ob o d i 1 ač k a borba« prikazana je »organizacija i rad šumarskih ustanova na oslobođenim teritorijima za rata 1941—1945.« uz popis narodnih heroja, poginulih i umrlih u NOB-i, te žrtava fašističkog terora 1941—1945. šumara, lugara, šumskih i drvodjelskih radnika. Od 12 foto priloga u boji (na 16 stranica) za praksu od posebnog su interesa oni o štetnicima hrasta, štetnika štetnicima jele i ishrani bilja (vidljivih simptoma nedo´stataka pojedinih hraniva, sve originali). Od geografskih karata u boji su vegetacijska karta Hrvatske, fitogeografskog rasčlanjenja Jugoslavije, već spomenuta kartografija, Köppenova klasifikacija klime, klimatskozonska vegetacijska područja krasa i petrografska karta Jugoslavije, »originalnu, još nigdje objavljenu« (Z. Potočić).. No time ni´su iscrpljeni kartografski prilozi, jer ih ima iu crnobijeloj tehnici kao npr. područja rasprostranjenosti glavnih tipova potencijalne vegetacije u Istri, klimatski tipovi Hrvatske prema Thornthwaitovoj klimatskoj klasifikaciji, i dr. Možemo zaključiti, da već letimičnim listanjem uočavamo vrijedne prinove u ovom, drugom, izdanju nastavka Šumarske enciklopedije i smatramo da bi se trebala naći u svakoj šumarskoj i drvoprerađivačkoj organizaciji i u društvenim prostorijama tih organizacija, kako bi bilo omogućeno svakom radniku da od vremena do vremena »priviri« u nju, odnosno da bude sastavni dio stručnog obrazovanja i upoznavanja struke u kojoj radi. O. Piškorić ()7 |