DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 95 <-- 95 --> PDF |
litički odlučuju, dakle od sviju nas. Autor vjeruje da se šuma ipak može spasiti. 5. Docent — dipl. Ing. dr. EDWIN DONAUBAUER (Institut za zaštitu šuma Saveznog zavoda za šumske pokuse u Beču) obradio je temu »Štet e n a šumama biotskog porijekla«. Vegetacija koristi ogromnom broju vrsta kao životni prostor i kao izvor prehrane. Pod zaštitom šuma podrazumijevaju se nastojanja svih disciplina, koje obuhvaćaju uzroke i posljedice djelovanja, te suzbijanje šteta u šumama (šumarska entomologija, fitopatologija itd.). Šume podliježu stalnoj dinamici, pojedine vrste drveća bivaju forsirane. Uzgojni koncepti se mijenjaju. I saznanja se mijenjaju. Autor govori o štetnim insektima, kukcima, leptirima i nabraja ih pojedinačno. Nadalje spominje i štete od truleži, uzrokovane i antropogenim činiocima. Civilizacija i ljudsko blagostanje su u historijsko vrijeme uništile velike — prije pošumljene površine zemlje. Ljudi današnjice ipak (ukoliko uživaju u blagostanju) ugrožavaju pomalo svoj vlastiti okoliš. Biološka ravnoteža je u prirodi sama od sebe uspostavljena, ukoliko to čovjek nepokvari; sprečava se prenamnoženje štetnih insekata, te nije potrebno ni direktno kemijsko suzbijanje. Tako otprilike pišu mnogi novinari u štampi, a mnogi ljudi usvajaju takvo mišljenje i smatraju da će se takva ravnoteža i u šumi ustaliti. U biotske preventivne mjere ubraja se provođenje svih uzgojnih mjera, kao i izbor određenih vrsta drveća i njegove provenijencije, te neprekidna kontrola stanja šuma. U okviru sprečavanja šteta ubraja se i uzgoj korisnih životinja — od čega su u prvom redu poznate ptice i mravi. — Ipak je pretežni dio šuma na zadovoljstvo sviju zdrav, a naša je zadaća da ih talkvim i održimo. 6. Dipl. Ing. RUPERT WEISS (direktor šuma Salzburg-a) održao je na predmetnom skupu predavanje na temu: »Štete od turizma«. Uspoređujući ugrožavanje šuma od kiselih kiša i onih šteta, uzrokovanih turizmom, ove posljednje su bitno manje. Kad je 1. siječnja 1976. stupio u Austriji na snagu novi Zakon o šumama, dnevna štampa se usredotočila na tzv. »Otvaranje šume«. Po novom Zakonu je korištenje šume u svrhu odmora određeno kao pravo. Ipak je zabranjeno zalaženje u kulture do 3m visine, na površine koje služe kao postrojenja šumskih pogona, te u zabrane. Podizanje šatora, jahanje, kampiranje, kao i vožnja šumskim cestama dozvoljeni su samo uz suglasnost vlasnika šuma. Pravi oporavak može čovjek naći samo u zdravom, ekološki netaknutom životnom prostoru — u šumi. A često je šuma ugrožena od industrijski razvijenog turizma. Novi Zakon o šumama, kroz »otvaranje šuma« upravo upućuje na šumu kao mjesto oporavka i odmaranja. Ipak se u zadnjih 10 godina godišnje krči preko 200 ha šuma u sportske svrhe (prvenstveno za staze za skijanje), a specijalno u pokrajini Salzburg. Ipak izletnici često smetaju, odnosno počinjaju štete vlasnicima šuma. Događa se da izletnici — možda i iz neznanja — krše zakon, te dolazi do pritužbi od vlasnika šuma. To čine i oni koji traže gljive ili jagode, a često uznemiruju i visoku divljač u šumi. Manja su oštećenja šumskog posjeda po izletnicima kao: struganje kore, kidanje vrhova i grančica, kao i oštećivanje ili trganje biljaka, te oštećivanje uređajnih i graničnih oznaka. No to se još događa u podnosivim okvirima. Zagađivanje šuma po izletnicima raznim otpatcima od lima, najlona i plastike, jedva da utječe na proizvodnju drveta, ali i o tome moraju vlasnici šu |