DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 94 <-- 94 --> PDF |
Kao završna akcija provedena je i akcija »Omladina za šumu«. Oduševljenje školske omladine Gmundena pokazalo je da će to biti početak za mobiliziranje omladine sa ciljem da zainteresira cijelu Austriju za spas šuma. 2. Prof. dr. RUPERT RIEDL (Zoološki institut Univerze u Beču) u članku »Evolucija i spoznaja« razmatra teoretske osnove predavanja »Čovjek i priroda — Odakle dolazimo, kamo idemo« — održanom na ovom skupu (Str. 189—193). 3. Dr FRITZ TERSCH — (iz Šumarske sekcije Saveznog ministarstva za poljoprivredu i šumarstvo i docent na Sveučilištu u Beču) održao je predavanje o štetama u šumama. On iznosi mišljenje da na temu »Štete u austrijskim šumama « inventura šuma prikazuje stanje austrijskih šuma, ali ipak ne obuhvaća sve štete, a pogotovo ne njihove uzroke. Zbog toga mora Savezno mifrristarstvo i Šumarski institut više voditi brige i više razvijati svoja iskustva o tim štetama, a u okviru svojih personalnih i financijskih mogućnosti. On razmatra štete na drvnim zalihama na stablima u ´% — u gospodarskim i zaštitnim šumama, te uspoređuje stanje 1961. sa stanjem iz 1970, te 1971—80. Kod toga zaključuje da su oštećenja u porastu. Razmatra štete od truleži, kao i ostale štete, štete u mladićima i letvenjacima, te govori i o potrebi pravovremenog provođenja proreda. 4. Dr. Dipl. Ing. GERHARD GLATZEL — (profesor Instituta za šumarskju ekologiju Sveučilišta u Beču) obradio je na spomenutom savjetovanju temu »Ugroženost šume uslijed štetnih tvari u zraku«. Pojam »umiranja šuma« objavljen u časopisu »Der Spiegel« prije otprilike godinu i pol upozorio je milijune ljudi na zbivanja, koja su do tada zapažali samo stručnjaci.´ Gotovo dnevno masovni mediji donose nova obavještenja o štetama i nove h>i-< poteze o mogućim uzrocima propadanja šuma. Nova oboljenja šuma mogu se spoznati po raznim simptomima, naročito po promjenama na iglicama i razrjeđivanju — propadanju krošnje. Simptomi se ne mogu — prema prof. SCHUTT-´u (sveučilište München) uvrstiti među nikakva poznata obilježja šteta. Mnoge oboljele sastojine nalaze se i u područjima udaljenim od industrijskih postrojenja s vrlo malom koncentracijom štetnih sastojina u zraku. Intenzivna znanstvenla nastojanja da se ustanovi lanac abiotskih i biotskih uzroka oštećenja i zapaženih simptoma nisu do sada donijela nikakav potpuni uspjeh. Štetni sastojci iz zraka mogu biljkama i životinjama u ^ekosistemu škoditi bilo izravno, bilo neizravno (indirektno) uslijed promjena svojstava tla. Izravni i neizravni učinci (efekti) su povezani. Šumski ekosistemi su otvoreni sistemi, te uslijed vanjskih utjecaja podliježu stalnim promjenama. Od kraja ledenog doba — kao pionirskog stadija, najveći dio šumskih ekosistema razvio se do današnje zrelosti. Na to je upozorio već prije 20 godina F. Hartmann. Uslijed kemijskih utjecaja na okoliš nastaju nagle promjene. U prirodnoj selekciji kod otpornih genotipova — šumske sorte se ne mogu brzo prilagoditi novo nastalfoj situaciji. Ako se tako dalje nastavi budućnost će pripasti biljkama kratkog vijeka, koje se brže prilagođuju novim uslovima, a ne šumi. Autor se pita, da li se šume još mogu spasiti? I kao optimist odgovara sa »da«. Jela još nije izumrla, a mnoga tla se mogu oporaviti. Međutim opstanak šuma ne ovisi samo od zbivanja u okvirima šumskog gospodarenja (šumarstva), nego i izvan njega. Mjere za održavanje šuma su ovisne i od korisnika fosilnih goriva, od zagađivača zraka i konačno od ljudi, politički odgovornih — koji po |