DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 93 <-- 93 --> PDF |
AUSTRIJSKI ŠUMARI O ZAŠTITI ŠUMA OD IMISIJA U 1983. GODINI Austrijski časopis »ALLGEMEINE FORSTZEITUNG« u dva broja, 5. i 8., 1983. godine sadrži članke o suvremenoj opasnosti za šume, o opasnosti od štetnih plinova iz suvremenih tvornica tj. imisija. Br. 5. sadrži dio materijala sa skupa Koruškog šumarskog društva, koji je održan 5. i 8. lipnja 1983. god. u Ossiach^i nedaleko Beljaka (Villach-a) a br. 8. dio materijala sa »Austrijski šumarskog skupa «, održanog od 15. do 18. lipnja 1983. godine u Gmundenu (pokrajina Salzburg). Moto petog broja je indijanska poslovica »Kad posljednje stablo padne, posljednja kad bude ulovljena riba i kad posljednja bude zatrovana rijeka, spoznat ćeš, da se novac ne može jesti.« Slijede: »Nekoliko misli o odumiranju šuma« (Koruško šumarsko društvo), W. SCHUTT: Kisele oborine — evropski problem, G. GLATZEL, E. SONDEREGGER i M. KAZDA: Utjecaj kiselih oborina na šumsko tlo, Helga KOLB: Meteorološki aspekti kiselih oborina, E. DONAUBAUER: Štete od imisija u austrijskim šumama i Obavijes t o izdavanju plakata Austrijskog šumarskog društva o emisijama i štetnosti emisija za šume. Plakat će biti višebojan, veličine 43 (visina) X 61 (dužina) cm. Priloženo je i 9 fotografija u boji o izgledu stabala oštećenih od imisija. Tema »Austrijskog šumarskog skupa« u Gmundenu bila je »ZAŠTITA ŠU^ MA — OBAVEZA SVIJU« uz akciju »OMLADINA ZA ŠUMU«. Prema »Allgemeine Forstzeitung-u« na skupu su održani niže navedeni referati. 1. Predsjednik Austrijskog šumarskog društva dipl. Ing. WALTER PURRER navodi u uvodniku lista da je na tom zasijedanju sudjelovalo oko 500 učesnika iz svih krajeva Austrije, te iz inozemstva. Organizatori su bili Austrijsko šumarsko društvo i Šumarsko društvo za Gornju Austriju i Salzburg. Spomenuta tema je obrađena predavanjima poznatih znanstvenika i praktičara. Parola »O b aveza sviju« dobiva na značenju zbog sve većeg propadanja šuma, kao posljedica za šumu stalnog zagađenja zraka, a koje ne mogu više spriječavati samo vlasnici šuma i šumari. Zaštita šuma od zagađenja zraka »moguća je samo ako je društvo kao cjelina svjesno te problematike. Radi toga je na zasijedanje bio pozvan i široki krug zainteresiranih osoba, koje u svom dnevnom poslu ni^ su zadužene za zaštitu šuma — kao što je to otprilike 3.000 članova šumarskih; društava. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 94 <-- 94 --> PDF |
Kao završna akcija provedena je i akcija »Omladina za šumu«. Oduševljenje školske omladine Gmundena pokazalo je da će to biti početak za mobiliziranje omladine sa ciljem da zainteresira cijelu Austriju za spas šuma. 2. Prof. dr. RUPERT RIEDL (Zoološki institut Univerze u Beču) u članku »Evolucija i spoznaja« razmatra teoretske osnove predavanja »Čovjek i priroda — Odakle dolazimo, kamo idemo« — održanom na ovom skupu (Str. 189—193). 3. Dr FRITZ TERSCH — (iz Šumarske sekcije Saveznog ministarstva za poljoprivredu i šumarstvo i docent na Sveučilištu u Beču) održao je predavanje o štetama u šumama. On iznosi mišljenje da na temu »Štete u austrijskim šumama « inventura šuma prikazuje stanje austrijskih šuma, ali ipak ne obuhvaća sve štete, a pogotovo ne njihove uzroke. Zbog toga mora Savezno mifrristarstvo i Šumarski institut više voditi brige i više razvijati svoja iskustva o tim štetama, a u okviru svojih personalnih i financijskih mogućnosti. On razmatra štete na drvnim zalihama na stablima u ´% — u gospodarskim i zaštitnim šumama, te uspoređuje stanje 1961. sa stanjem iz 1970, te 1971—80. Kod toga zaključuje da su oštećenja u porastu. Razmatra štete od truleži, kao i ostale štete, štete u mladićima i letvenjacima, te govori i o potrebi pravovremenog provođenja proreda. 4. Dr. Dipl. Ing. GERHARD GLATZEL — (profesor Instituta za šumarskju ekologiju Sveučilišta u Beču) obradio je na spomenutom savjetovanju temu »Ugroženost šume uslijed štetnih tvari u zraku«. Pojam »umiranja šuma« objavljen u časopisu »Der Spiegel« prije otprilike godinu i pol upozorio je milijune ljudi na zbivanja, koja su do tada zapažali samo stručnjaci.´ Gotovo dnevno masovni mediji donose nova obavještenja o štetama i nove h>i-< poteze o mogućim uzrocima propadanja šuma. Nova oboljenja šuma mogu se spoznati po raznim simptomima, naročito po promjenama na iglicama i razrjeđivanju — propadanju krošnje. Simptomi se ne mogu — prema prof. SCHUTT-´u (sveučilište München) uvrstiti među nikakva poznata obilježja šteta. Mnoge oboljele sastojine nalaze se i u područjima udaljenim od industrijskih postrojenja s vrlo malom koncentracijom štetnih sastojina u zraku. Intenzivna znanstvenla nastojanja da se ustanovi lanac abiotskih i biotskih uzroka oštećenja i zapaženih simptoma nisu do sada donijela nikakav potpuni uspjeh. Štetni sastojci iz zraka mogu biljkama i životinjama u ^ekosistemu škoditi bilo izravno, bilo neizravno (indirektno) uslijed promjena svojstava tla. Izravni i neizravni učinci (efekti) su povezani. Šumski ekosistemi su otvoreni sistemi, te uslijed vanjskih utjecaja podliježu stalnim promjenama. Od kraja ledenog doba — kao pionirskog stadija, najveći dio šumskih ekosistema razvio se do današnje zrelosti. Na to je upozorio već prije 20 godina F. Hartmann. Uslijed kemijskih utjecaja na okoliš nastaju nagle promjene. U prirodnoj selekciji kod otpornih genotipova — šumske sorte se ne mogu brzo prilagoditi novo nastalfoj situaciji. Ako se tako dalje nastavi budućnost će pripasti biljkama kratkog vijeka, koje se brže prilagođuju novim uslovima, a ne šumi. Autor se pita, da li se šume još mogu spasiti? I kao optimist odgovara sa »da«. Jela još nije izumrla, a mnoga tla se mogu oporaviti. Međutim opstanak šuma ne ovisi samo od zbivanja u okvirima šumskog gospodarenja (šumarstva), nego i izvan njega. Mjere za održavanje šuma su ovisne i od korisnika fosilnih goriva, od zagađivača zraka i konačno od ljudi, politički odgovornih — koji po |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 95 <-- 95 --> PDF |
litički odlučuju, dakle od sviju nas. Autor vjeruje da se šuma ipak može spasiti. 5. Docent — dipl. Ing. dr. EDWIN DONAUBAUER (Institut za zaštitu šuma Saveznog zavoda za šumske pokuse u Beču) obradio je temu »Štet e n a šumama biotskog porijekla«. Vegetacija koristi ogromnom broju vrsta kao životni prostor i kao izvor prehrane. Pod zaštitom šuma podrazumijevaju se nastojanja svih disciplina, koje obuhvaćaju uzroke i posljedice djelovanja, te suzbijanje šteta u šumama (šumarska entomologija, fitopatologija itd.). Šume podliježu stalnoj dinamici, pojedine vrste drveća bivaju forsirane. Uzgojni koncepti se mijenjaju. I saznanja se mijenjaju. Autor govori o štetnim insektima, kukcima, leptirima i nabraja ih pojedinačno. Nadalje spominje i štete od truleži, uzrokovane i antropogenim činiocima. Civilizacija i ljudsko blagostanje su u historijsko vrijeme uništile velike — prije pošumljene površine zemlje. Ljudi današnjice ipak (ukoliko uživaju u blagostanju) ugrožavaju pomalo svoj vlastiti okoliš. Biološka ravnoteža je u prirodi sama od sebe uspostavljena, ukoliko to čovjek nepokvari; sprečava se prenamnoženje štetnih insekata, te nije potrebno ni direktno kemijsko suzbijanje. Tako otprilike pišu mnogi novinari u štampi, a mnogi ljudi usvajaju takvo mišljenje i smatraju da će se takva ravnoteža i u šumi ustaliti. U biotske preventivne mjere ubraja se provođenje svih uzgojnih mjera, kao i izbor određenih vrsta drveća i njegove provenijencije, te neprekidna kontrola stanja šuma. U okviru sprečavanja šteta ubraja se i uzgoj korisnih životinja — od čega su u prvom redu poznate ptice i mravi. — Ipak je pretežni dio šuma na zadovoljstvo sviju zdrav, a naša je zadaća da ih talkvim i održimo. 6. Dipl. Ing. RUPERT WEISS (direktor šuma Salzburg-a) održao je na predmetnom skupu predavanje na temu: »Štete od turizma«. Uspoređujući ugrožavanje šuma od kiselih kiša i onih šteta, uzrokovanih turizmom, ove posljednje su bitno manje. Kad je 1. siječnja 1976. stupio u Austriji na snagu novi Zakon o šumama, dnevna štampa se usredotočila na tzv. »Otvaranje šume«. Po novom Zakonu je korištenje šume u svrhu odmora određeno kao pravo. Ipak je zabranjeno zalaženje u kulture do 3m visine, na površine koje služe kao postrojenja šumskih pogona, te u zabrane. Podizanje šatora, jahanje, kampiranje, kao i vožnja šumskim cestama dozvoljeni su samo uz suglasnost vlasnika šuma. Pravi oporavak može čovjek naći samo u zdravom, ekološki netaknutom životnom prostoru — u šumi. A često je šuma ugrožena od industrijski razvijenog turizma. Novi Zakon o šumama, kroz »otvaranje šuma« upravo upućuje na šumu kao mjesto oporavka i odmaranja. Ipak se u zadnjih 10 godina godišnje krči preko 200 ha šuma u sportske svrhe (prvenstveno za staze za skijanje), a specijalno u pokrajini Salzburg. Ipak izletnici često smetaju, odnosno počinjaju štete vlasnicima šuma. Događa se da izletnici — možda i iz neznanja — krše zakon, te dolazi do pritužbi od vlasnika šuma. To čine i oni koji traže gljive ili jagode, a često uznemiruju i visoku divljač u šumi. Manja su oštećenja šumskog posjeda po izletnicima kao: struganje kore, kidanje vrhova i grančica, kao i oštećivanje ili trganje biljaka, te oštećivanje uređajnih i graničnih oznaka. No to se još događa u podnosivim okvirima. Zagađivanje šuma po izletnicima raznim otpatcima od lima, najlona i plastike, jedva da utječe na proizvodnju drveta, ali i o tome moraju vlasnici šu |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 96 <-- 96 --> PDF |
ma voditi brigu. Uklanjanje tog otpada iz šuma prepušteno je u većini slučajeva vlasnicima šuma, iako bi to po zakonu bila dužna učiniti općina. Zadnjih godina postoje uspješne akcije za odgajanje pučanstva za više čistoće i reda u šumi. Kod toga sudjeluju sva moguća udruženja sa ciljem da očiste šumu od otpada. Zakon o šumama, nadalje, zabranjuje loženja vatre u šumi kao i u opasnoj zoni svima koji nemaju za to ovlaštenja. Usprkos te zabrane broj šumskih požara je znatan. Podaci za 1981. g. govore »samo« o jednoj oštećenoj površini od 124 ha, te 349 slučajeva šteta, uzrokovanih šumskim požarima. Od toga je 249 požara ili 71% nastalo uslijed nemara ili nepoznatih uzroka. Godina 1976. bila je poznata kao sušna, te je te godine u Austriji uništeno od šumskih požara 357 ha gospodarskih šuma i 116 ha zaštitnih, dakle ukupno 473 ha. Ukupno je te godine bilo 547 požara, od čega 450 ili 82% iz nemara ili od nepoznatih uzroka. Ipak, po mišljenju autora, najveće štete u gospodarenju šumama nastaju od prekomjernog i nekontroliranog otvaranja šume za svrhe alpskog skijaškog sporta. 7. Pretsjednik Austrijskog šumarskog društva Dipl. Ing. WALTER PURRER iz Graz-a obradio je temu »Zaštita šuma — obaveza za sve« i iznio zaključke na temelju održanih referata i diskusija. Velik dio šteta u šumi nije danas više uvjetovan o gospodarenju sa šumama i može se ukazati na tri oblasti na koje šumarstvo jedva da ima utjecaja. To su štete od zagađenja zraka, štete od turizma u širem smislu i na kraju na velikim područjima štete od prevelikog brojnog stanja divljači. Predavanja na skupu austrijskih šumara pokazala su da štete koje su vidljive u austrijskim šumama, a još više opasnosti, kojima su šume izložene, daleko prelaze uski krug šumarstva. Čovjek živi u industrijaliziranom umjetnom svijetu, u kojem tehnika prevladava, a krajolik i šuma čine samo pozadinu i okvir toj slici. Živi se u jednom tehniziranom svijetu, a to je ozbiljno opterećenje za odnose između čovjeka i okoline, između čovjeka i prirode, te čovjeka i šume. I gospodarenje šumama može uzrokovati štete. Šumama se već stoljećima gospodari, no zadnjih desetljeća je to gospodarenje intenzivno. Drvo postaje sve traženija sirovina. Iz osnovnog principa potrajnosti proizvodnja drva uspostavlja ie ravnoteža između upotrebe (iskorišćavanja) drveta, pomlađivanja šuma i daljnjeg uzgoja šuma. Zakoni o šumama koji su stari više od 100 godina imaju za cilj u gospodarenju uglavnom potrajnost, održavanje i iskorišćavanje šuma i sprečavanje šteta. Ali uprkos tome i gospodarenju šumama mogu se uzrokovati štete, a pred time ne smiju zatvarati oči niti šumari niti vlasnici šuma. Zahtjevi za očuvanje šuma od za šumu štetnih zagađenja zraka Na ovom skupu austrijsko šumarsko društvo o rješavanju problema zagađenja zraka izjasnilo se ovako: Zaštita šuma i zaštita okoline s jedne strane i priveda s druge strane sukobljavaju se ondje, gdje postoji mišljenje da su bolesne šume i bolesna okolina nesumnjivo posljedica održavanja »zdrave« privrede. Zapaženo je širenje šteta od imisija u šumama. Stoga Austrijsko šumarsko društvo hitno traži da se poduzmu slijedeće mjere: 94 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 97 <-- 97 --> PDF |
a) Korišćenje takvih energenata, koji uzrokuju najmanje štete. Smanjivanje količine sumpora (u lož-uljima), iz sredine 80-tih godina na stanje iz 70-tih godina nije dovoljno, b) smanjivanje graničnih vrijednosti emisija i imisija, c) stvaranje koncepta za izmjenu i prestanak rada svih starih postrojenja, koja ne drže korak s graničnim vrijednostima emisija, d) pomaganje takvih mjera putem fonda za zaštitu okoline, e) isključivanjem onih štetnih tvari, na koje se do sada malo pazilo kao što su npr.: dušični oksid, klorovodik, amonijak, ugljični dioksid, oksidanti, prašina, teški metali, te rastopljene soli, kao mjere predostrožnosti za zaštitu prirode, f) propisivanje ugradnje aparata za trajno registriranje kod svih emitenata, te obavezno objavljivanje tih podataka mjerenja, g) uspostavljanje mreže mjerenja i nastavno izrada katastra za emisiju i imisiju, uz obaveznu kontrolu na temelju zakona i propisa, h) uspostava i forsiranje plana za istraživanje kompleksa pitanja s tim u vezi. Austrijsko šumarsko društvo je uspjelo u ovaj skup uključiti i širu javnost. Ako se uspije uvjeriti da je sprečavanje šteta obaveza za sve, tada i šumari i vlasnici šuma moraju preuzeti na sebe dio tih obaveza i odgovornosti. 8. Dr. PETAR KAR iz Vocklabruck-a obradio je temu »Akcija — omladina za šumu«. U okviru skupa u Gmundenu, na kojem su učestvovale brojne osobe iz politike, privrede, uprave i školstva, organizirana je i školska omladina iz Gmundena s postavljenim planom rada od predavanja do praktičnog -rada. Učestvovali su učenici 8. razreda (14 godina), a punu podršku tome dalo j bilo je veliko. I to svjedoči, da će se odgoj omladine kretati u pravilnom odnosu prema šumi. 9. 0 ovom skupu opširno su, uz brojne fotografije, obavještavali i austrijski dnevni listovi i tako upozoravali i najširu javnost o propadanju šuma u njihovoj domovini. Drago Hanzl, dipl. inž. šum. Slavonska Požega ^ ^ |