DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 92     <-- 92 -->        PDF

O djelovanju kiselih kiša na šume i šumska tla za sada se ne mogu dati potpuni
podaci. Međutim dok norveški projekt govori o kiselim kišama kao posredniku
u procesu ugibanja riba, njemačke studije ukazuju na kisele kiše kao direktnog
krivca za propast tisuće hektara crnogoričnih šuma. Jedno je sigurno:
posredstvom kiselih kiša oslobađaju se teški metali u tlu, a time raste i njihova
toksičnost. Ujedno kisele kiše ispiru kalcij i kalij i tako oduzimaju stablima neophodna
hranjiva. Nedavno je ustanovljeno da se zakiseljuju i temeljne vode.
Kisele oborine prodiru kroz tlo u vodonosne slojeve zajedno sa oslobođenim teškim
metalima. U švedskoj pokrajini Bohuslan na zapadnoj obali, 49% ispitanih
bunara imalo je pH vrijednost ispod 5,5. Znanstvenici Švedskog instituta za proučavanje
zagađenja okoliša ustanovili su u mnogim vodovodima velike količine
bakra, cinka, pa i kadmija. Ova otkrića potvrdila su ono što su ljudi već ranije
primijetili: kućno posuđe od aluminija korodira, pitka voda imade loš okus,
a svjetlokosoj djeci nakon pranja glave, kosa pozeleni radi bakra u vodi. Uzgajivači
peradi koja pije vodu iz vodovoda tvrde, da koke nose jaja sa vrlo slabom
i lomljivom ljuskom.


Znanstvenici strahuju da problem koji je tek djelomično objašnjen krije u
sebi nove i za sada nesagledive opasnosti. Sigurno je da su kisele kiše postale
jedan od najvećih problema ovoga stoljeća. Razmjeri ove svjetske pošasti nisu
potpuno sagledivi, a neizvjesno je i pitanje kada se može očekivati radikalno
rješenje ovoga zla. Dok se znanstvenici prepiru oko sporednijih pitanja, a odgovorni
organi ne reagiraju u očekivanju zaključnih činjenica, na sjevernoj hemisferi
i u drugim dijelovima svijeta padaju i dalje kisele kiše. Očekivati slijedeću
kišu čija će pH vrijednost možda odgovarati limunovom soku ili octenoj kiselini
nije nimalo ugodno.


Evropski program monitoringa nad zagađenjima atmosfere na velikim udaljenostima
postoji od 1977. godine. Ustanovljeno je da najveći dio sumpora koji
pada na evropske zemlje potječe iz drugih zemalja. Problem kiselih kiša je stoga
općenit, jer pojedinačne mjere koje poduzima pogođena zemlja ne mogu biti
efikasne.


Na savjetovanju eksperata u Salzburgu 1981. g. istaknuto je da danas postoje
uređaji za pročišćavanje fosilnih goriva prije njihove upotrebe, kao i uređaji
za pročišćavanje otpadnih plinova. Pojedine tehnologije odsumporavanja smanjuju
sadržaj sumpora za 95%. Savjetovanje u Salzburgu održano je u okviru
posebnog Programa, koji je na temu kiselih kiša pripremila Privredna komisija
OUN. Godine 1979. 34 zemlje potpisale su Konvenciju o atmosferskim zagađivanjima
koja prelaze granice zemalja. Konvenciju je do sada ratificiralo 12 zemalja.
Ostali potpisi očekuju se uskoro, čime će Konvencija konačno stupiti na snagu.


Prema Biltenu Svjetske organizacije za zaštitu prirode


Ing. Drago Böhm


Republički zavod za zaštitu prirode, Zagreb