DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 87     <-- 87 -->        PDF

Osnovom je izvršena predradnja za podizanje pilane, ´koju je Auersperg i podigao
usred šume na cea 850 met. nadm. visine. Pilana je bila parna, a potrebna voda
bila je osigurana nakapnim površinama j bazenima — cisternama. Voda jednog vrela
koristila se za kućanstvo. Pilana je imala 13 primarnih i sekundarnih janrnaea,
jer je uglavnom izrađivala bukove talovete, koji se izvozili preko Trsta u Italiji
i dalje. Izgrađeno je bilo i 62 km šumskih željeznica i koturača. Auersperg je
izgradio pilanu ali je nije neposredno koristio, nego je izdavao u najam. Rad u
pilani obustavljen je oko 1928. godine.


Ta pilana, odnosno mjesto gdje se ona nalazila, bila je jedan od ciljeva ekskurzije,
koja je održana 9. studenoga susretljivosti Š. g. Kočevje (na raspolaganje
je stavilo besplatan prijevoz autobusom). Danas su ostali temelji pilane,
bazeni za vodu i neke obnovljene zgrade a Š. g. to područje pretvara u svojevrsni
muzejski prostor šumarstva i Narođinooslobodilačke borbe.


Nedaleko od ovog mjesta nalazi se i rezervat šumske vegetacije Rajhenarsk
i pragozd . Rezervat je osnovao prigodom uređivanja šuma L. Hufnagl i
zauzima površinu od 51 ha. Biocenoza rezervata jest zajednica Abieto-Fagetum.


I na kraju jedan podatak. Podatak, koji je, u dogovoru s kolegama iz Sum.
gospodarstva prisutnih na raspravi iznio Ing. Prölesniik, o posađenim površinama
na području njihovog gospodarstva. Podatak je zapravo odgovor na neka iznijeta
mišljenja o radu šumskih gospodarstava uopće odnosno da se ona bave gotovo
isključivo eksploatacijom a ne i uzgajanjem. Taj podataik glasi, da je Šumsko
gospodarstvo u Kočevju za vrijeme svog postojanja izvršilo sadnju na 2600 ha.
Kako na njihovom području nije bilo većih površina golijeti ili nepošumljenih
površina, sadnja je četinjača izvršena u bukovim sastojinarna panjača, dakle u
cilju melioracije i konverzije zatečenih sastojana.


Svi referati bit će objavljeni u »Acta historico-oeconomica lugoslaviae« i talda
ćemo u Šumarskom listu obavijestiti o sadržajima referata.


O. Piškorić