DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 86 <-- 86 --> PDF |
Dr Smiljana Đur o vic (Beograd): Privredni program vlade Milana StojadLnovića i promane u dotadašnjem sistemu eksploatacije šuma i položaja drvne industrije u Jugoslaviji 1935 — 1938. godine, Mr Stane Grand a (Ljubljana): Nekatera vprašanja glede slovenskih gozdov v času med obema vojnama, Dr Nikola Živ´Jcović (Beograd): Iskorišćavanje šuma i drvne industrije od strane nemačkog okupatora na tlu Jugoslavije u drugom svatskom ratu, Dr Branislav Marovi ć (Titograd): Razvoj šumarstva i drvne industrije u Cmoj Gori 1945 —1956. godine. Nakon održanih nekoliko referata vodila se diskusija o izloženim temama, koja će se nesumnjivo dobro poslužiti nekim autorima u konačnoj redakciji njihovih referata. Promatrajući sa stanovišta šumarstva možemo konstatirati, da povjesničari pa i ekonomisti po struci zadovoljavaju kada obrađuju dalju prošlost, ali ne i bližu. Na to je sa strane šumara upozoreno i na ovom skupu. Tako se opet pokazao nedostatak šumara-ipovjesničara, kaiko je to već i prije naglašeno u Šumarskom listu (broj 10—12/81, str. 485—492). To, međutim, ne znači, da izneseni materijal neće dobro poslužiti za pisanje povijesti šumarstva, dakako očišćenih od pojedinih nerealnih navoda ili ocjena koji su svojstveni onima, :koji ne poznaju i šumarstvo kao djelatnost na uzgajanju i iskorišćivanju šuma. Skup je održan, kako je već navedeno, u Šumarskom domu Glažuta. To je jedan lokalitet, dolinica, u šumskom kompleksu Velika planina udaljen dvadesetak kilometara od Kočevja. Šumarski dom i nastamba za radnike Šumskog gospodarstva, koji su mahom «vi Bosanci, neki na radu već i po nekoliko godina. Dom je uređen (vodovod, centralno grijanje, elektrika, restoran, dvorana s televizorom) i Gospodarstvo namjerava otvoriti ga i za širu javnost, za boravak u vrijeme odmora ili za zimske sportove. šumsko gospodarstvo Kočevje, ikako je u svom referatu izložio Ing. Prelesnilk, pokriva VI šumskoiprivredno područje (Slovenije) i gospodari sa 46 000 ha šuma. Dvije trećine su u društvenom vlasništvu (svojedobni posjed knezova Auersperga) a jadna trećina su privatne, seljačke, šume. Prva navedena godina je 1330.,, kada su ortenburški vlastelini zbog malog broja domaćeg stanovništva, naselili ljude iz Koruške i Tirola te se sve do drugog svjetskog rata u Kočevjanskoj krajini nalazio stanoviti broj Njemaca. U drugoj polovici XV stoljeća, 1471. godine, zbog navala Turaka opat se smanjuje broj stanovnika, što se ponavlja i polovicom XIX stoljeća, kada su »i polja obrastala šumom« pa u toku II svjetskog rata. Prvi zapis o šumarstvu datira iz 1614. godine (reguliranje sječe). Polovicom prošlog vijeka nekoliko godina proizvodi se staklo koristeći potašu bukovih šuma (odatle naziv lokaliteta Glažuta), a dio drva pilio se na parnoj pilani u Loškom potoku, koja je osnovana 1865. ili samo 10 godina nakon prve parne pilane u Austriji. Polovicom XIX stoljeća, 1858. godina izrađena je i prva »oređajna osnova«, koja je propisivala golu sječu i sadnju smreke kao vrste koja će davati najveću rentu (podignuto je 130 ha smrdkovih kultura). Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća za šumski posjed Kočevski rog gospodarsku osnovu izrađuje Leopold Hu f nag i i uvodi preborno gospodarenje. Izrada ove gospodarske osnove bila je i podloga za njegovu knjigu »Praktično uređivanje šuma« (njemačko izdanje 1911. god., a hrvatsko u prijevodu Veseli Miletić 1926.). Hufangelova unutarnja podjela šuma i danas je na snazi. |