DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 72 <-- 72 --> PDF |
Sve u svemu, proizlazi iz pisanja spomenutih kolega: Suprotstavljanja mehanizacije bilo je 1948. godine, Bilo ga je i 1961. god. Tek 1971. god. stupanjem na scenu nove generacije stručnjaka, za struku su nastupili bolji dani. Kakve su tek perspektive, kada se »sječu, kresanje te eventualno trupljenje obavljati tzv. procesori... Isto tako usitnjavanje (i vezanje) granja i sve oblovine tanje od 7 cm sigurno će se izvršiti na samim sječinaima.« Ovo posljednje izgleda da i nije tako daleko od ostvarenja. Nedavno sam pročito u »Večernjem listu« od 3. III 1983. str. 6, ´»Iverje umjesto nafte«, da će za pokusni rad u ovdašnjim šumama uvesti iz Švedske takav stroj. Da li smo takav poduhvat prethodno predložili, napadali i branili u stručnoj štampi, nije mi poznato. Poznato mi je, da smo uvozili i montirali strojeve u nerentabilne tvornice i da je ovakva praksa na. samrti. S obzirom na izvanrednu mogućnost plasmana šumskog otpada na licu mjesta u njegovom izvornom obliku na području istočne Slavonije, zahvaljujući postojanju bližih potrošača u seoskim naseljima, ideja o njegovoj preradi je sumnjive vrijednosti. Promjenom njegovog oblika i oplemenjivanjem izgleda, te bezuvjetnim povećanjem njegove cijene ne bi se postigli željeni rezultati. Seoska domaćistva su i do sada trošila malo nafte za izvor toplotne energije u svoim gospodarstvu, radi čega im i nije potrebna takva zamjena. Oduzimati im opet izvornu toplotnu energiju radi podmirenja daljnjih potreba, također ne bi imalo gospodarskog opravdanja. Naši preci su za podmirenje potreba na ogrijevnom i drugom drvu kod ovih žitelja osnivali zaisebne komunalne organizacije (imovne općine), a nove generacije ih kane ostaviti bez ogrijeva (kao da je to briga njih samih), ili ih raseliti. Slažem se, da je ne samo otpadak, već drvo općenito, efikasan izvor toplotne energije i zamjena za kritičnu naftu, ali se ne bih mogao složiti, da će se taj problem efikasno riješili na predloženi način. Ovaj način samo prerađuje ono, što se može potrošiti i bez preradbe u svrhu zamjene za tobožnju naftu. Efikasno rješenje je moguće postići samo efikasnijem pristupu ka povećanju proizvodnje drvne mase, kako bi i šumarstvo postalo proizvođač i toplotne energije. Golih površina, sposobnih samo za proizvodnju drvne mase imamo u izobilju, besplatne vlage i sunčeve energije također. Potrebno je samo razumijevanje, dobra volja i ulaganja poput onih u istraživanje nafte. Sirovinama za tu proizvodnju — suncu i vlazi — još se ne nazire iscrpljenje, kao što je to slučaj sa naftom i plinom, a drvo je najuspješnije akumulirana sunčeva energija, pogodna za pohranu i manipuliranje, bez opasnosti za eksploziju i druge nevolje. U utrci i pohlapnosti za povećanjem standarda izbacili smo iz upotrebe peći za dirva i tamo, gdlje to nije bilo neophodno, te nabavili i montirali modernije peci na naftu i struju. Ne samo drvni otpad nego i drvo je postalo neupotrebljivo. Za domaćinstva su to bila kratkovidna, bolje rečeno, kratkotrajna rješenja. Kućni budžet je lakše prebolio ove promašaje. Društveni budžet, odnosno narodno gospodarenje moralo bi se zasnivati na dugoročnim rješenjima. Ne ulagati i trošiti postignuto u opremu i strojeve, koji također sutra mogu postati neupotrebljivi, te još upotrebljivo otpisivati u otpad. Takva sudbina bi po svoj prilici mogla zadesiti i stroj za briketiranje šumskog otpada. Pored opisanog razvoja mehanizacije sječe, u članku u »Zborniku« informira se čitaoce i o razvoju mehanizacije transporta posječene drvne mase od panja do potrošača (DIK »Spačva«) i glavnih stovarišta. Bilo bi interesantno |