DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 69 <-- 69 --> PDF |
— » ... ali je primjena pile donijela i negativne efekte, jer je došlo do pc jave profesionalnih oboljenja... oštećenja sluha... i oštećenja krvnih kapilara... Prilikom uvođenja motornih pila vazoneuroza je predstavljala problem, jer se počela brzo širiti među radnicima.« Da bi autori inkriminiranog članka čitaoce uvjerili, da su u početku bili zaista ostvareni dobri rezultati u radu sa tim motornim pilama, poslužili su se podacima dobivenim istraživanjima prof. R. Benića iz 1948. godine prilikom prosječan j i trase na autocesti Zagreb — Beograd u šumskom predjelu Brčkovac (Šumarija Županja), objavljenim u »Šumarskom listu« str. 249 de 1948 god. Bila je to čista sječa u nizinskoj srednje-dobnoj sastojini. Prema ovim podacima povećani su: — »produktivnost rada za 75*/o ekonomičnost rada lo´/o ekonoQTtska efikasnost lOOVu, tj. 2 puta u odnosu na ručni alat« Međutim, ovi podaci nikako ne -mogu poslužiti za dokaz o učincima tih pila u svim ostalim sječinama sa kudikamo različitijim i nepovoljni]im uslovima rada. Prema tome je i .tvrdnja, da su »u početku ostvareni dobri rezultati« neosnovana i neuvjerljiva. Kako se u citatu navodi, zbog nespremnosti struke da ih prihvati za izvršavanje planova sječe i izrade u periodu obnove i izgradnje ratom opustošene zemlje, te u 1961. godini otkrivenog suprotstavljanja stručnjaka zaduženih za izvršavanje planova sječe, ove pile su davale sve slabije rezultate, dok napokon u roku od 3 godine nisu nestale iz upotrebe — po mišljenju autora — iz neopravdanih razloga. U ´tekstu članka se navodi, da je samo u SR Hrvatskoj iz upotrebe izbačeno 1350 komada tih pila do 1951. \godine. Dakle, što drugo već optužba pred javnošću i povijesti struke i ondašnjih stručnjaka zaduženih za izvršavanje planova sječe i izrade u tako ´kritičnom vremenu, koji nisu znali i htjeli iskoristiti :taj — po mišljenju autora — efikasan i produktivan alat. Jer, nisu »i dali truda da obuče radnike u rukovanju sa tim pilama, (mehaničare na njihovom održavanju, niti su znali sprovesti odgovarajuću organizaciju rada sa tim pilama, kako su to s (uspjehom izvršili njihovi nasljednici. Ove pile su se po svoj prilici mogle korisno upotrijebiti u eksploataciji prašuma po njihovim proizvođačima, ali nisu mogle doći do izražaja u našim uslovima sječe, radi čega je bila uzaludna sva poduzimljivost da ih se iskoristi, kao i želja da ih se proglasi uporabivim za naše uslove rada. Pored svesrdnih zala-, ganja ondašnjih stručnjaka zaduženih za poslove sječe, navedene tvrdnje autora ne bi mogle služiti njihovoj časti i ugledu. Umjesto ´karakteristika samih pila i uvjetima rada sa njima, razlozi za njihov neuspjeh se pripisuju ondašnjim stručnjacima zaduženim za poslove sječe i izrade. Umjesto već poznatih razloga, javnosti se plasiraju novi, koji su također neuvjerljivi i neosnovani. Pored živih sudionika u radu sa tim pilama, njihovu uporabivost je ocijenio kolega Ing ŠURIČ, koji u »Drvarskom glasniku br. 3/54, pod naslovom »Upotreba motornih testera u eksploataciji šuma« iznosi i slijedeće: »U našoj zemlji ne postoje uslovi za rentabilno uvođenje motornih testera. Radničke nadnice su niže nego u razvijanim zemljama, a naši šumski radnici su vesti IU rukovanju sa ručnim alatom. Nabavna cena, kao uvozna roba, nesrazmerno je visoka, a znatne su tekšoće u održavanju i nabavci rezervnih delova. 67 |