DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 62     <-- 62 -->        PDF

Činjenica je da današnji sistem obrane šuma od požara, unatoč uloženim
naporima, ne zadovoljava, jer su štete od šumskih požara u priobalnom području
u porastu. U takvoj situaciji svaki pokušaj koji utječe ina smanjenje ovih šteta
trebao bi biti dobrodošao. Jedan od tih pokušaja je i naš prijedlog, koji u stvari
predstavlja suštinski nov način izviđanja kako u nas tako >i u svijetu.


LITERATURA


Janić , Č. i dr.: Vazduhoplovno jedriliearstvo I. Savezna uprava za civilnu vazdušnu
plovidbu, Beograd, 1969.
Dimitrov , T., Vučetić , S.: Hidirometeorologija i zaštita šuma od požara.
»Suvremeno vatrogastvo«, 7/8, 1983.
... Šumski požari u SRH. Bilten o požarima RSUP, SRH, 1983.
.. »American aerolights«, »Eipper formance« — prospektni materijal.


U NEKOLIKO REDAKA


U SSSR-u i šumarstvo od prije 15 godina bavi se uzgajanjem oraha u cilju
proizvodnje ploda te je do sada podignuto preko 90 tisuća ha plantaža.
U 12. broju iz 1983. godine mjesečnika »LESNOJE HOZJAJSTVO« nalazi se
10 članaka o ovoj vrsti. Tako Barsjegan piše o racionalnijoj metodi vegetativnog
razmnožavanja oraha, Gončarenko o proučavanju populacije oraha i izboru
perspektivnih odlika, Badalov o korišćenju hibridizacije, Žuravskaja o izboru
oprašivanja, Esajan o genetskom fondu oraha u Armeniji, itd.


Kiselost (pH) tla pod smrekovim sastojinama u česko-moravskoj oblasti
Zdarski vrh od 1940. godine, kada je pH u sloju od 1—3 cm iznosio 3,55 do
1982. godine povišena za 13,0"/». Najveće je povišenje iznosilo između 1965. i
1973. godine tj. 7,2%. U sloju tla do 15 cm kiselost je povišena za 9,0%, u sloju
između 25 i 35 cm za 6%, a u sloju između 50 i 60 cm 3,9%. (L. p., 12/83)


»LESNICKA PRACE« u br. 12/83. donosi i podatke o registriranim najstarijim
stablima iz šuma Šumave. Najstarija smreka, inače posječena 1832. godine,
imala je 525 godina, postigla je visinu od 58,9 m, pp 160 cm, a drvnu masu
40,4 m3. Po drvnoj masi pretekla ju je jela, posječena 1835. godine, koja je
doživjela 400 godina, postigla visinu 49,6 m, pp 208, a drvnu masu 65,0 ml.


U belgijskom časopisu »BULLETIN DES RECHERCHES AGRONOMIQUES«
(Gembloux) u svesku Tome 17, n° 3 — 1982. (a koji je stigao početkom ove
godine) nalazi se i članak K. Badia Nkanka o utjecaju vitamina E (dl — a —
tocopherol) na vegetativno razmnožavanje in vitr o za Eucaliptus rudis Endl.,
Larix x eurolepis Henry i Quercus boreali´s Minchx. U sva tri slučaja okorjenjavanje
je uspjelo s preko 90%. Koncentracija E vitamina iznosila je 1 mg/l.