DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 50 <-- 50 --> PDF |
okolnih naselja. Brojna stoka i svinje seljaka imala je u šumi pašu i žirovinu, pa je dio sastojina uzgajan kao srednja šuma. Od sporednih užitaka koristila se paša i žirovina, trava sa zakupljenih livada i usjevi s oranica, stelja, gljive, ljekovito bilje, pčelarenje i divljač (lov). Od svega toga danas je ostao uglavnom lov, ali se pojavio i novi oblik — turizam. Danas, kada je zemlja u velikoj mjeri industrijalizirana i motorizirana, opao je i udio čistog seljaštva u cjelokupnom stanovništvu, a suvremeni uzgoj stoke i svinja gotovo je posve isključio pašarenje i žirenje. Za krmljenje stoke koristi se trava s livada. U pravilu dražbuje se samo prvi otkos, a drugi, otava, rijetko ili nikada. Mjesto košnjom, trava se koristi pašom blaga. To se posebno odnosi na livade oko odjela u predjelima Vukojevci, Kruščik, Fiškalova livada, Metici, Cipovi, Razbojište, Krajatica, Duga Slatina, Okrugla Slatina, Jasenik, Meterov jarak, Šimljanski jarak i dr. Žirenje može se dozvoliti samo u sastojinama starosti između 61 i 80 godina, te pred pripravni sijek. Pred pripravni sijek žirenje se dozvoljava samo u doba prvog padanja žira, tj. pišljivog i nesposobnog za nicanje. Prigodom žirenja svinje i razrahle tlo i tako ga pripreme za bolji prihvat žira iz kojeg treba nići nova sastojina. Sabiranje stelje nije baš preporučljivo, te je dozvoljeno samo na prosjekartia i po putevima, tj. tamo, gdje je odnošenje listinca manje štetno. Zbog mogućnosti prodaje, poduzećima »Kalnik« i »Podravka«, sakupljaju se i gljive, pretežno vrganj (Boletus edulis). Divlje voće, treba ostaviti za hranu pticama i divljači, a posebno divlji kesten za hranu jelenske divljači. Postoji i mogućnost zakupa zemljišta za obradu i za ribnjake, a zakupci su Poljoprivredno-industrijski kombinat (PIK) Virovitica i Opća poljoprivredna zadruga (OPZ) u Virovitici. Na koncu nabrajanja vrsti sporednih užitaka i prihoda kao kruna svega je najomiljeniji i najatraktivniji sport kroz vjekove — lov. Lov je važna privredna grana, a bogati areali Bilo gore, raznovrsnom divljači, odnosno faunom, uvijek su bili mamac za lovce. Postoje i primjenjuju se propisane lovom privredne osnove, kojima se traži intenzivno lovno-šumsko gospodarenje i uzgoj kako šuma, tako i lovne faune. Za lov ovdje ima jelena, srnjaka, divljih svinja, lisica, zečeva i fazana. Uvjeti za lovno gospodarenje su odlični: a) klima, b) paša, c) voda (potoci i ribnjaci), d) areali branjevina (mir), e) komunikacije, f) lovačke kuće, g) čeke, h) solista — hranilišta, i) puteljci, lovne staze uz rub šume do livada. Bilogorski jeleni imaju jako i krasno rogovlje s dometom do 230 poena — bodova, znači i kandidata za zlatnu trofeju, te se mogu natjecati s čuvenim beljskim jelenima. O lovu, odnosno jelenima Virovitičke Bilogore pisali su mnogi i zasluge za uzgoj imali svi naši vrsni šumari — lovci, kao npr. inž. P. Dragi š i ć, predratni upravitelj te Šumarije, a u ratnim prilikama bio je upravitelj isto vrsni šumar — lovac inž. dr. Zvonko Car. |