DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 5     <-- 5 -->        PDF

GODINA PROVOĐENJA ZAKONA O ŠUMAMA


/. UVOD


Stručnoj i široj javnosti je poznato da su diskusije o potrebi izmjenai dopuna Zakona o šumama, donesenoga 1911. godine (N. N. br. 20111), započele
još početkom 1980, godine, iz razloga što se njegove temeljne odredbe
nisu provodile, radi čega je došlo u pitanje ostvarivanje osnovnih ustavnih
odredbi u odnosu na šume i šumska zemljišta kao dobra od općeg interesa.


Zakonom određeno samoupravno uređivanje određenih temeljnih osnova
za racionalno gospodarenje šumama na osnovi društvenih dogovora i
Samoupravnih sporazuma zainteresiranih sudionika, kao što je utvrđivanješumskogospodarskih područja, utvrđivanje užih područja krša, pobliža razrada
mjerila za primjenjivanje zakonom utvrđenih uvjeta za organiziranjeosnovnih organizacija udruženog rada u djelatnosti šumarstva, te samoupravni
sporazum o osnivanju samoupravne interesne zajednice za unapređivanje
šuma na području krša, radi različitih interesa organizacija udruženog
rada i DPZ-a nije se moglo provesti. Veoma značajna pitanja izrade
šumskogospodarskih osnova područja i provođenje gospodarenja na osnovi
njihovih odredaba nije moglo biti provedeno, a krupna pitanja utvrđivanja
sredstava za biološku reprodukciju šuma te utvrđivanje i korišćenjedijela dohotka od vanrednih pogodnosti oročena su potrebom donošenjaposebnih zakona.


Provedba utvrđenog načina gospodarenja šumama na koje postoji pravo
vlasništva od strane općinskih skupština u pretežnom dijelu općine nije
se provodila, a određene odredbe o korištenju sredstava izdvojenih za jednostavnu
reprodukciju šuma postale su predmetom sporova između OOUR-
a i arbitriranja pravosudnih organa.


O tekućoj problematici i razvoju šumarstva i prerade drva, te provođenju
Zakona o šumama raspravljano je u toku 1980. godine na brojnimstručnim i društveno političkim skupovima u Republici, a o problematiciprovođenja Zakona i na Vijećima Sabora.


Nakon obavljene rasprave u Vijećima Sabora donesen je zaključak da
se pristupi postupku za izmjene i dopune Zakona o šumama na način da
se zakonom utvrde šumskogospodarska područja, uredi izdvajanje sredstava
za jednostavnu reprodukciju šuma, utvrdi učešće ostalih zainteresiranih
privrednih i društvenih subjekata u proširenoj reprodukciji šuma, uredi
izdvajanje i korištenje dijela dohotka koji je rezultat rada u izuzetno povoljnim
prirodnim uvjetima ili izuzetnih pogodnosti na tržištu ili drugihizuzetnih pogodnosti, uključivanje šuma na koje postoji pravo vlasništva
u sistem šumskogospodarskih područja i društvenu plansku proizvodnju u
okviru šumskogospodarskih područja i društvenu plansku proizvodnju u


3




ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 6     <-- 6 -->        PDF

okviru šumskogospodarskih organizacija, kao i neka druga pitanja vezana
za unapređenje društveno-ekonomskih odnosa u šumarstvu odnosno otvaranju
procesa udruživanja u reprodukcijskom lancu s preradom drva i prometom.


Značajan društveni doprinos koncipiranju osnovnih polazišta ovoga, zakonskoga
projekta dali su Republički društveni savjeti (za ekonomsku politiku
i razvoj te za društveno uređenje).


Radna verzija Nacrta Prijedloga zakona zajednički je rad Radne grupeRepubličkih savjeta, predstavnika Sabora i predstavnika Ustavnog suda
Hrvatske.


2. PROCEDURA DONOŠENJA ZAKONA O ŠUMAMA
Prijedlog za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama
prihvaćen je u Vijećima Sabora na sjednicama u travnju 1982. godine,
na osnovi utvrđenog Prijedloga po Izvršnom vijeću Sabora, uz nešto
izmijenjena načela, s time da su već prilikom njegovoga prihvaćanja bile
prisutne preporuke da se Prijedlog zakona predloži u integralnom tekstu
(novi zakon).


Nakon objave Nacrta Prijedloga zakona u Delegatskom vjesniku i relativno
dugog roka za dostavljanje primjedaba i prijedloga, stručni obrađivao
je maksimalno moguće koristio dostavljene primjedbe i prijedloge i
do konca 1982. godine izradio Nacrt Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o šumama, te ga uputio u proceduru donošenja.


Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o šumama utvrđen
je na sjednici Izvršnog vijeća Sabora i dostavljen predsjedniku Sabora radi
procedure njegovoga donošenja koncem veljače 1983. godine.


Na Prijedlog zakona podnesena su 152 amandmana od 18 subjekata,
od kojih se pretežni broj odnosio na organiziranost OOUR-a šumarstva, u
smislu predlaganja teritorijalne organiziranosti i ublažavanja uvjeta za radnu
cjelinu koju mora ispunjavati OOUR šumarstva.


Prijedlog zakona razmatran je u nadležnim radnim tijelima Sabora, a
rasprava je trebala biti provedena na sjednicama Vijeća 11. svibnja 1983.
godine.


Rasprava je na ovoj sjednici odgođena uz zaduženje Izvršnom vijećuSabora da izradi integralni tekst Prijedloga zakona, uzme u razmatranjeprimjedbe, prijedloge i stavove radnih tijela Sabora, a određena je i Radna
grupa vijeća Sabora radi koordinacije stavova između predlagača Zakona
i podnosioca amandmana.


Na sjednicama svih Vijeća Sabora 28. i 29. lipnja 1983. i sjednicamaodržanim 21. srpnja Vijeća su razmatrala stavove svoje Radne grupe u
odnosu na Prijedlog zakona i donijela zaključak, nakon usuglašavanja sta


vova vijeća, o prihvaćanju tih stavovada ih ugradi u Prijedlog zakona.
te obavezalo Izvršno Vijeće Sabora
StavovimaVijeća Sabora
radne
i to:
grupe izmijenjena su predložena rješenja Izvršnog
4




ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 7     <-- 7 -->        PDF

— u odnosu na organiziranost osnovnih organizacija udruženog rada
podržana je isključivo »funkcionalna« organiziranost šumarstva, osim decidirano
navedenih iznimaka;
— u odnosu na organiziranost Samoupravnih interesnih zajednica šumskogospodarskih
odnosno šumskokrških područja treba osnovati za svako
područje radnu organizaciju, a Samoupravnu interesnu zajednicu za sva
područja na razini Republike.
Izvršno viječe Sabora, kao predlagač Prijedloga Zakona, utvrdilo jeintegralni tekst Prijedloga zakona, u koji je ugradilo i stavove prihvaćene
na sjednicama vijeća 28. i 29. lipnja, odnosno usaglašene na sjednici Vijećaopćina 21. srpnja 1984. godine.


Prijedlog Zakona o šumama ponovno je upućen u proceduru 24. listopada
1983. godine. Na Prijedlog Zakona upućena su 52 amandmana od strane
26 podnosioca. O amandmanima se izjasnilo Izvršno vijeće Sabora i
utvrdilo svoj amandman, koji osigurava provođenje promjena organiziranosti
i društveno ekonomskih odnosa u organizacijama udruženog rada
šumarstva. Nadležna radna tijela Saborskih vijeća obavila su raspravu o
novoutvrđenom Prijedlogu Zakona o šumama i izjasnila se o podnesenimamandmanima, te utvrdila svoje stavove za raspravu u vijećima.


Rasprava u Vijećima Sabora obavljena je 23. studenoga 1983. godine,
a usaglašavanje u Vijećima i donošenje Zakona obavljeno je na sjednicama
24. studenoga 1984. godine.


Na sjednicama Vijeća Sabora 14. prosinca 1984. godine donesena je i
Odluka o osnivanju Komisije za provođenje Zakona o šumama, sastavljeneod predsjednika i 12 članova, sa zadatkom da prati i koordinira aktivnosti
organizacija i organa zaduženih za provođenje Zakona, kao i da svojimdruštvenim opredjeljenjima doprinosi promjeni društveno ekonomskih odnosa
i organizjratiosti u ovoj oblasti na osnovi propisa iz Zakona.


Zakon o šumama objavljen je u Narodnim novinama br. 54. od 23.
prosinca 1983. godine, a stupio je na snagu 31. prosinca 1983. godine.


3. NAJZNAČAJNIJE ZAKONSKE ODREDBE
Ukazujem na najznačajnije odredbe Zakona o šumama, koje u pretežnom
dijelu predstavljaju nova rješenja:


— Zakonom je osnovana Samoupravna interesna zajednica šumarstva
Hrvatske u kojoj će se na delegatskoj osnovi usklađivati rad i ostvarivati
zajedničke potrebe i interesi članova vezanih za gospodarenje šumama na
šumskogospodarskim i šumskokrškim područjima (čl. 4);
— utvrđeno je 9 šumskogospodarskih i 2 šumskokrška područja, koja
su određena na osnovi Popisa šuma i šumskih zemljišta, šumskogospodarskih
i šumskokrških područja, objavljenim kao sastavni dio zakona (čl.
16 i 76);
— određeno je osnivanje radne organizacije šumarstva radi gospodarenja
šumama u društvenom vlasništvu na svakom šumskogospodarskomodnosno šumskokrškom području;


5




ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 8     <-- 8 -->        PDF

— osnovne organizacije šumarstva organiziraju se prema dijelovima procesa
gospodarenja šumama — uzgoj i zaštita šuma, iskorišćivanje šuma —
uz moguće iznimke (član 19);


— utvrđeni su bliži uvjeti za radnu cjelinu pri organiziranju osnovnih
organizacija šumarstva u radnoj organizaciji (čl. 20, ti. 21);
— radi gospodarenja šumama i šumskim zemljištima na šumskogospodarskom
odnosno šumskokrškom području potrebno je izraditi šumskogospodarsku
osnovu području, odnosno program za gospodarenje šumama
šumskokrškog područja, radi čega će se organizirati služba uređivanja
šuma, koja mora imati fakultetski obrazovane stručnjake za posloveuređivanja šuma (čl. 23 i 24);
— šumsko gospodarsku osnovu područja odobrava skupština Zajednice
šumarstva, a. ova daje i suglasnost na osnovu gospodarenja gospodarskom
jedinicom i na program za gospodarenje šumama (čl. 25, čl. 21);
— vlasnici šuma mogu udružiti svoj rad, šume i šumska zemljišta sami
ili zajedno s radnicima radne organizacije šumarstva organizirati osnovnu
organizaciju kooperanata za gospodarenje šumama u vlasništvu građana u
sastavu radne organizacije šumarstva. Vlasnici šuma dužni su osigurati jednostavnu
biološku reprodukciju šuma, a gospodarenje šumama u vlasništvu
građana gospodari se na osnovi programa za gospodarenje tim šumama,
kojega je dužna donijeti osnovna organizacija kooperanata, odnosno općinska
skupština ako 00 kooperanata nije osnovana (čl. 29, čl. 30, čt- 31);
— drvo i drvne Sortimente od vlasnika šuma mogu otkupljivati samo
osnovne organizacije kooperanata odnosno osnovne organizacije šumarstva
(čl. 50);
— sredstva za jednostavnu biološku reprodukciju šuma dužne su izdvajati
Organizacije udruženog rada u određenim procentima na propisanuosnovicu na teret ukupnog prihoda i uplaćivati na poseban račun jednostavne
biološke reprodukcije šuma u osnovnoj organizaciji uzgoja i zaštite
šuma i namjenski ih koristiti na osnovi Šumskogospodarske osnove i osnova
odnosno programa za gospodarenje šumama (čl. 66). Vlasnici šuma osiguravaju
ova sredstva na osnovi uplate sredstava od prodanog drva poodređenim stopama, i plaćanjem doprinosa iz katastarskog prihoda, kojegapropisuje općinska skupština (čl. 67);
— sredstva za proširenu biološku reprodukciju šuma obavezno udružuju
Zakonom određene organizacije udruženog rada na osnovi samoupravnog
sporazuma o ostvarivanju programa proširene biološke reprodukcije
šuma na šumskogospodarskom odnosno šumskokrškom području(čl. 68);
— ako se samoupravni sporazum za ostvarivanje programa proširenebiološke reprodukcije u propisanom roku ne zaključi, Zakonom su utvrđene
osnovice i stope izdvajanja i udruživanja sredstava za ovu namjenu,
koje će se primjenjivati do zaključenja ovoga sporazuma (čl. 69);
— utvrđene su osnove i mjerila za ustanovljavanje dijela dohodka kojije rezultat izuzetnih pogodnosti, kao i način njegova korištenja (čl. 70—74);
— sredstva za biološku reprodukciju i zaštitu šuma od požara osiguravaju
kao i do sada organizacije udruženog rada koje gospodare šumama


ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 9     <-- 9 -->        PDF

: općine na tom području, Republika i Zajednica šumarstva na osnovi
društvenog dogovora i usvajanog programa, s time što će se na osnovi
Zakona moći osigurati i dio sredstava Zajednici šumarstva, koja se do
sada nije mogla konstituirati i funkcionirati (čl. 80, čl. 81);


— prelaznim i završnim odredbama utvrđeni su rokovi za obavljanjepojedinih radnji iz Zakona, kao i način rješenja pojedinih pitanja u vremenu
od stupanja na snagu Zakona do provođenja pojedinih Zakonom
propisanih radnji a najdulje do Zakonom utvrđenih rokova.
Za prilagodavanje organiziranosti šumarstva Zakonom utvrđenim uvjetima
utvrđeni su rokovi od najdulje 1 godinu dana, a rokovi za izradu i
donošenje šumskogospodarskih osnova područja i programa za gospodarenje
šumama šumskokrških područja te provođenje uknjizbe na nekretninama
od strane organizacija udruženog rada utvrđeni su rokovi od 2 godine
od dana stupanja na snagu Zakona.


4. PROVOĐENJE ZAKONA I KOORDINIRANA AKTIVNOST NA POVEZIVANJU
I UDRUŽIVANJU U REPRODUKCIJSKOM KOMPLEKSU
Kao što se iz prikaza najznačajnijih odredaba donesenoga Zakona o
šumama vidi, radi se o veoma krupnim i složenim pitanjima, koja treba
razriješiti provođenjem Zakona već u 1984. godini. Kako najkrupnije pitanje
postavlja promjena organiziranosti i društveno-ekonomskih odnosa u
organizacijama udruženog rada, to će i pristup ovim promjenama morati
biti dobro prostudiran i projektiran, a u provođenje ovih promjena morati
će biti na pozitivnim osnovama uključene sve društveno političke i stručne


nosioci i rokovi kojima pojedini poslovi moraju obaviti. Pretežan broj


snage u radnimdo Republike.
kolektivima i društveno političkim zajednicama, od općine
Komisija za provođenjesjednicu, donijela zaključaktila Program aktivnosti na
Zakona o šumama već je održala
o načinu svoga rada i djelovanja,
provođenju zakona u 1984. godini.
svoju prvu
te prihvaOvim
programom, koji sadrži 21 točku aktivnosti, utvrđeni su zadaci,


u seaktivnosti je lociran u organizacijama udruženog rada i društveno političkim
organizacijama. Republički komitet za poljoprivredu i šumarstvo, kao
nadležni organ uprave iz oblasti provođenja Zakona, na sastanku glavnihrukovodilaca svih šumskih gospodarstava, rukovodilaca njihovih viših oblika
udruživanja i predsjednika izvršnih vijeća skupština zajednica općina, upoznao
je prisutne predstavnike zaduženih subjekata za provođenje Zakona
s njihovim obavezama koje proizlaze iz Programa aktivnosti koji je utvrdila
Komisija za provođenje Zakona o šumama Sabora SRH, te obavezao
sve sudionike na njihovo maksimalno angažiranje u provođenju programiranih
aktivnosti i radnji, s time da se sve promjene u organiziranosti organizacija
udruženog rada i društveno ekonomskih odnosa u njima završe do
konca 1984. godine, a pojedine odredbe koje se mogu neposredno primjenjivati
da se otpočne sa njihovom primjenom u sadašnjim oblicima organiziranosti
udruženog rada.


Komisija za provođenje Zakona o šumama pratiti će izvršenje prihvaćenog
programa, razmatrati predložena rješenja za pojedina područja, za




ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 10     <-- 10 -->        PDF

uzimati o njima svoje stavove, uključivati se u rasprave na terenu te će


udruživanja i povezivanja izvoznim programima organizacija udruženog


svojim aktivnostimasvrsishodniji način.
utjecati da se Zakon provede na najadekvatniji i naj-
Smatram potrebnim istaknuti da se uporedo s aktivnostima nanama društveno ekonomskih odnosa i organiziranosti udruženogšumarstvu vodi društvenu aktivnost na udruživanju i povezivanjuzacija udruženog rada i šire, u reprodukcijskoj cjelini šumarstva,
drva i prometa.
promjerada
u
organiprerade
Ova aktivnost provodi se na osnovi prihvaćenih stavova iz projekta


narada koji u njima sudjeluju, Proizvodne zajednice i Poslovna zajednica za
izvoz (projekt Ekonomskog instituta Zagreb).


Zadaci na pojedinim poslovima i zadacima su programski razrađeni i
definirani, na njihovoj realizaciji je angažirana posebna Radna grupa imenovana
po Republičkom komitetu za poljoprivredu i šumarstvo, te je sada
veoma značajno i važno da se ove aktivnosti i međusobno koordiniraju,
kako bi se postigli zacrtani ciljevi i ostvarili očekivani rezultati.


TOMISLAV KRNJAK, dipl. inž. šum.
pomoćnik predsjednika Republičkog
sekretarijata za poljoprivredu i šumarstvo
za poslove šumarstva, prerade
drveta i lovstva