DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Öd ostalih vrsti drveća ima nešto javora, bilo je i jasena kao i brijesta, te breze. Ima i unešenih topola kao i drvoreda, dok je joha dosta uz potoke i izlučena je u zasebni uređajni razred. Struktura dobnih razreda Tabl. 4. i 5. Godina Čistine I II III IV V VI VII SVEGA a) po površini 1951. 107,62 778,93 3.564,94 1.180,65 432,97 298,96 116,52 17,54 6,590,51 1961. 137,78 479,60 3.025,34 1.706,88 821,01 278,92 258,99 5.565,74 1971. 42,50 557,23 1.567,53 3.063,85 985,60 193,90 215,12 6.583,23 1981. 204,44 727,47 433,68 3.117,60 1.590,80 725,76 3,90 6.806,75 b) po drvnoj masi u ms/ha 1951. 88 174 283 300 243 1961. 110 195 289 310 270 1971. 171 212 324 347 135 1981. 169 264 385 356 404 Normala 50 150 230 350 430 520 Šta nam pokazuju podaci u tablici i na grafikonu? Oni nam pokazuju živote i smrti (sječe, kalamiteti i drugo), te šum. gospodarske jedinice kroz 40 godina na istoj površini i pri tome daju niz dragocjenih podataka: 1. Nenormalan (nepovoljan) razmjer dobnih razreda, jer prevladavaju znatne (skoro trostruke) površine mladih sastojina II i III dobnog razreda, a malo ima dozrijevajućeg (V dobnog razreda), te najmanje zrelih sastojina (VI i dr.). Ovo su posljedice napred navedenih uzroka. Sada su potrebne racionalne mjere u gospodarenju, a naročito gdje su vršene sječe pošumljavanja, a to sve po etapama dovođenja stvarnog stanja k normalnom stanju. Trebalo je eto najmanje 1/3 ophodnje štediti da se postigne koliko toliko bolje stanje razmjera dobnih razreda, odnosno povećanje šumskog fonda prirasta i etata, a sve po principu potrajnosti šumskog gospodarenja. 2. Izračunavanjem prosječnih drvnih masa za svaki dobni razred kroz 40 godina, odnosno u već navedenom 4 puta izvršenom mjerenju u gospodarskoj jedinici, vidljivo je da se stvarne drvne mase (prosjeci) ne razlikuju mnogo, već su unutar svoga medijana (normale) za taj dobni razred. Izuzeci su označeni sa »X«, ali se mogu obrazložiti bilo greškama u ocjeni II dobnog razreda 1951. godine, jer onih 88 m» sigurno je premalo (trebalo je biti najmanje 100 m3). Te su se ocjene vršile prema podacima prihodnih tabela, a na podatke u 1981. godini utjecala je masa lipe. Još se dalje vidi i to da su svi medijani ispod prosjeka normala za svaki dobni dobni razred, što se obrazlaže s tim, da nisu obrasti sastojina normalni (1,0), već negdje između 0,7 do 0,9 (gustoća šuma). |