DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 38     <-- 38 -->        PDF

Öd ostalih vrsti drveća ima nešto javora, bilo je i jasena kao i brijesta,
te breze. Ima i unešenih topola kao i drvoreda, dok je joha dosta uz potoke
i izlučena je u zasebni uređajni razred.


Struktura dobnih razreda
Tabl. 4. i 5.


Godina Čistine I II III IV V VI VII SVEGA


a) po površini
1951. 107,62 778,93 3.564,94 1.180,65 432,97 298,96 116,52 17,54 6,590,51
1961. 137,78 479,60 3.025,34 1.706,88 821,01 278,92 258,99 5.565,74
1971. 42,50 557,23 1.567,53 3.063,85 985,60 193,90 215,12 6.583,23
1981. 204,44 727,47 433,68 3.117,60 1.590,80 725,76 3,90 6.806,75


b) po drvnoj masi u ms/ha


1951. 88 174 283 300 243
1961. 110 195 289 310 270
1971. 171 212 324 347 135
1981. 169 264 385 356 404


Normala 50 150 230 350 430 520


Šta nam pokazuju podaci u tablici i na grafikonu?
Oni nam pokazuju živote i smrti (sječe, kalamiteti i drugo), te šum.
gospodarske jedinice kroz 40 godina na istoj površini i pri tome daju niz
dragocjenih podataka:


1. Nenormalan (nepovoljan) razmjer dobnih razreda, jer prevladavaju
znatne (skoro trostruke) površine mladih sastojina II i III dobnog razreda,
a malo ima dozrijevajućeg (V dobnog razreda), te najmanje zrelih sastojina
(VI i dr.). Ovo su posljedice napred navedenih uzroka. Sada su potrebne
racionalne mjere u gospodarenju, a naročito gdje su vršene sječe
pošumljavanja, a to sve po etapama dovođenja stvarnog stanja k normalnom
stanju. Trebalo je eto najmanje 1/3 ophodnje štediti da se postigne
koliko toliko bolje stanje razmjera dobnih razreda, odnosno povećanje šumskog
fonda prirasta i etata, a sve po principu potrajnosti šumskog gospodarenja.
2. Izračunavanjem prosječnih drvnih masa za svaki dobni razred kroz
40 godina, odnosno u već navedenom 4 puta izvršenom mjerenju u gospodarskoj
jedinici, vidljivo je da se stvarne drvne mase (prosjeci) ne razlikuju
mnogo, već su unutar svoga medijana (normale) za taj dobni razred.
Izuzeci su označeni sa »X«, ali se mogu obrazložiti bilo greškama u ocjeni
II dobnog razreda 1951. godine, jer onih 88 m» sigurno je premalo (trebalo
je biti najmanje 100 m3). Te su se ocjene vršile prema podacima prihodnih
tabela, a na podatke u 1981. godini utjecala je masa lipe.
Još se dalje vidi i to da su svi medijani ispod prosjeka normala za
svaki dobni dobni razred, što se obrazlaže s tim, da nisu obrasti sastojina
normalni (1,0), već negdje između 0,7 do 0,9 (gustoća šuma).