DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 30     <-- 30 -->        PDF

b) za pilanske trupce DIP-u »TVIN« u Virovitici, za pilanu i kaluparu,


između 5 i 30 km;


c) za ostalo tehničko drvo ovisno o kupcima;


d) za celulozno drvo prema kupcima: u Banja Luku kamionima kup


ca, a ono za izvoz vagonima JŽ;


e) za ogrijevno drvo dužina prijevoza također je različita, ali najviše
ga koristi stanovništvo Virovitice i okolnih sela, dok se višak otprema u
Osijek i u druge gradove.


UREĐAJNE OSNOVE


Prva osnova, prema Uputstvima za uređivanje šuma br. 3437/48. FNRJ
i privremenih Uputstava br. 19 755/A—2/48. NRH, izrađena je 1951. godine.
Tada se ta gospodarska jedinica nazivala Virovitičke prigorske šume s unutarnjom
podjelom na 1.10 odjela. Revizija ove osnove izvršena je 1960/61.
godine, a 1971. izrađena je nova za period do 1990. godine. Revizija ove
osnove obavljena je 1981. godine. Revizijom 1981. godine povećan je broj
odjela na 150, jer su neki odjeli prve podjele bili i do 100 ha, dok je kasnije
Pravilnikom o izradi šumsko-gospodarskih osnova od 5. 11. 1968. godine
(NN br. 47/68) propisana površina od najviše 60 ha.


Pravilnik o izradi programa za unapređenje šuma od 2. 12. iste godine
propisano je 60 ha kao najveću površinu za jedan odjel.


Ciljevi gospodarenja


Svrha je gospodarenja s ovim šumama uzgajanje što veće i vrijednije
drvne mase optimalnih vrsti drveća i njihove smjese prema prihodnoj sposobnosti
tla, koju kontinuirano treba podizati i održavati.


Svagdje treba povećavati produkcionu snagu tla, jer je ona trajni i
osnovni u našim klimatskim prilikama i najvažniji faktor produkcije. Zato
treba voditi po principu stroge potrajnosti šuma permanentno, racionalno
šumsko gospodarenje. Za ovo treba vršiti pravodobnu i valjanu njegu mladika,
čišćenje, prorede, a i stručno izvođenje svih faza oplodnih sječa, već
prema stanju podmlatka.


Sječe i pošumljavanja te ostalo treoa vršiti po općoj sječnoj osnovi i
osnovi kulturnih radova, ali tako da se zatečeno (konkretno) stanje sukcesivno
provede u željeno normalno stanje.


Ovo će se postići kada budemo imali normalan broj i normalne površine
svakog dobnog razreda, te u istima normalne obraste. Kada ovo imamo
i kada stručno vodimo gospodarenje onda ćemo imati i normalne priraste
te etate u našim šum. gospodarskim jedinicama.


Ova se dinamika kretanja života naše šum. gospodarske jedinice vidi
lijepo u grafikonima o kretanju razvoja dobnih razreda (vidi str. 37).


Unošenjem i dodavanjem vrijednijih vrsta, naročito brzorastućih (topola,
joha, lipa i crnogorice) te stvaranjem mješovitih sastojina znatno ćemo
povećati naš šumski fond i njegovu vrijednost, jer ćemo povećati kako
kvantitativni, tako i kvalitativni prirast tj. povećati udio tehničkog drveta.


28