DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Glavno čvorište, kako saobraćaja tako i trgovine, je grad Virovitica. To je kulturno i ostalo sjedište toga dijela srednje Podravine sa 14.117 stanovnika. Grad se spominje od 1234. godine, nakon što je hrv. ugarski kralj Bela IV dao status grada, a godine 1984. grad se sprema za proslavu 750. godišnjice svoga postojanja. Na žalost kasnije u XVI stoljeću pa do 1684. godine grad je pod turskom vlašću. Od godine 1785. grad je sa čitavom Slavonijom pripojen Hrvatskoj i bio je nekada i sjedište Županije. U centru grada je lijepi dvorac i park grofa Draškovića. Grad je veoma simpatičan i poznat po svojim kulturnim baštinama i dugogodišnjom kulturom u oblastima prosvjete i sportskih aktivnosti. Veliki ugled ima njihovo gradsko kazalište, muzej, srednje škole, kulturna društva, kao na pr. Hrvatsko pjevačko društvo »Rodoljub« (1980. god. proslavilo 100 godina postojanja). U gradu su razvijena i razna sportska društva. Seljaci uz klasične poljoprivredne usjeve u novije vrijeme uzgajaju i duhan te šećernu repu. Razvijeno je i stočarstvo. Voćarstvo i vinogradarstvo skromnog je opsega. Ekološki uvjeti Masiv Bilo gore nastao je u mlađem tercijeru, u neogenu s pretežnim materijalom iz pliocena. To su naslage lesa, prapora i diluvijalne gline, koje su u nekadašnjem Panonskom moru tvorile otok. Šumska tla su duboka, svježa teksture pjeskovite ilovače, koja je mjestimično prošarana naslagama šljunka. Redovno su pokrivena zdravim humusom i listincem, dakle vrlo dobra za rast šuma. Na osnovu bonitiranja prema visinskom prirastu optimalne vrste na dotičnom tlu od ukupne površine otpada na: I bonitet 5 195,26 ha, I/II bonitet 1211,75 ha, II bonitet 131,22 ha i na III bonitet 45,00 ha, što čini ukupno 6 583,23 ha šumske površine. Najviša kota u gospodarskoj jedinici nalazi se u šumskom predjelu Gradina s 245 m nadmorske visine, a najniža je također u tom predjelu s kotom 147 metara. Vodeni tokovi sastoje se od kratkih potoka od kojih je najveći potok Odjenica. Na tom području nalazi se više vrela od kojih je neka uredio i održavao pok. Franjo Križić, službenik Šumarije Virovitica. Prema Thornthwaitovoj klasifikaciji područje Bilo gore pripada humidnoj klimi s P/E faktorom (tj. brojčanoj vrijednosti efektivnosti oborina) između 64 i 127. Kišni faktor prema Gračaninu iznosi 90. Srednja godišnja temperatura iznosi 10« C u granicama između —25° i 35° C, a prosjek godišnjih oborina iznosi 900 mm. Snijeg je redovna oborina, a njegova visina kreće se između 30 i 100 cm. Snijeg dosta često oštećuje mlađe i srednjedobne sastojine (snjegolomi). Rani jesenji i kasni proljetni mrazevi su rijetki. Vladajući vjetar je sjeverac jačine 0,5—2,5 Beaufort-ove skale odnosno prosječno 1,5 s maksimumom u mjesecu travnju. Izvozni uvjeti Naprijed je već navedeno da sve šume ove gospodarske jedinice gravitiraju prema željezničkoj pruzi i cesti u podravskoj ravnici. S ovim ko |