DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Ovom prilikom ne mogu mimoići riječi našeg poznatog profesora uređivanja šuma dra Đuru Nenadića , koji nas je upozorio da prvu knjigu za uređivanje šuma nije napisao šumar nego rudarski inženjer — Hans Karlovit z — i to iz bojazni, da će nestati drva za potrebe rudarstva, staklarstva i dr. Međutim, kako u svijetu tako i u nas, dokazalo se da se šume mogu dobro očuvati kao prirodni resursi, ako su gospodarene po dobrim uređajnim osnovama. Glavna je i specifična karakteristika šumarstva, da ono koristi prirodni resurs, koji se, uz pravilno gospodarenje, sam obnavlja i to onda ako se od drvne mase koristi samo prirast odnosno kamate drvnog fonda kao glavnice. OPĆENITO O GOSPODARSKOJ JEDINICI BILO GORA Geografski položaj Gospodarska jedinica »Bilo gora« nalazi se u istočnom dijelu istoimene planine oko 17» 23´ istočne dužine od Greenwich-a, te na 45° 45´ sjeverne geografske širine. Čitava gospodarska jedinica nalazi se na padinama Bilo gore kao suvisli kompleks osnovne ekspozicije prema sjevero-istoku. Reljef terena je lepezast s tri temeljna gravitaciona pravca prema podravskoj nizini. Najveći dio gravitira prema željezničkoj stanici Virovitica, drugi prema željezničkoj stanici špišić Bukovica a treći prema Vukosavljevici, dakle na željezničku prugu Koprivnica — Virovitica — Osijek. Paralelno s prugom nalazi se i asfaltirana cesta. Površina gospodarske jedinice, prema stanju 1951. godine, iznosi 7 167 ha. Do svršetka drugog svjetskog rata šume su bile u vlasništvu imovnih općina i zemljišnih zajednica. Po gospodarskoj podjeli do 1981. godine, kada je broj odjela povećan na 150, šume su pripadale: a) bivšoj Zem. zajednici Virovitica odjeli 1—18, b) bivšoj Brodskoj imovnoj općini odjeli 19—74, c) bivšoj Đurđevačkoj imovnoj općini odjeli 75—81, 84—91 i 95—103, d) bivših Zem. zajednica Špišić Bukovica, Vukosavljevica i Turnašica odjeli 82, 83, 92—94, te 104—110. Imovne općine kupile su 1929. godine šume od poduzeća »Drach«, industrija d. cl. sa sjedištem u Zagrebu, a pilanom u Virovitici (Antunovac), a zemljišne zajednice posjedovale su šume, koje su im dodijeljene segregacijom od Virovitičke gospoštije Schaumburg-Lippe. Zakonskom likvidacijom imovnih općina i zemljišnih zajednica 1947. godine i ovaj šumski posjed postaje općenarodna imovina i ulazi u sklop Šumarije Virovitica, Šumsko gospodarstvo Bjelovar. Cjelokupni posjed nalazi se na području Općine Virovitica. Značajno je za ovu gospodarsku jedinicu da pored suvislosti kompleksa površina privatnih enklava, šuma, iznosi tek 1% ukupne površine. Pored grada Virovitice ovoj gospodarskoj jedinici gravitira i 48 sela i naselja sa 4 500 domova i 19 060 stanovnika. Prema narodnosti uz Hrvate i Srbe nalaze se i Česi, Slovaci, Madžari i Romi, a po zanimanju su zemljoradnici, radnici, obrtnici i dr. |