DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 50     <-- 50 -->        PDF

okolnih naselja. Brojna stoka i svinje seljaka imala je u šumi pašu i žirovinu,
pa je dio sastojina uzgajan kao srednja šuma.


Od sporednih užitaka koristila se paša i žirovina, trava sa zakupljenih
livada i usjevi s oranica, stelja, gljive, ljekovito bilje, pčelarenje i divljač
(lov). Od svega toga danas je ostao uglavnom lov, ali se pojavio i novi
oblik — turizam.


Danas, kada je zemlja u velikoj mjeri industrijalizirana i motorizirana,
opao je i udio čistog seljaštva u cjelokupnom stanovništvu, a suvremeni
uzgoj stoke i svinja gotovo je posve isključio pašarenje i žirenje. Za krmljenje
stoke koristi se trava s livada. U pravilu dražbuje se samo prvi otkos,
a drugi, otava, rijetko ili nikada. Mjesto košnjom, trava se koristi pašom
blaga. To se posebno odnosi na livade oko odjela u predjelima Vukojevci,
Kruščik, Fiškalova livada, Metici, Cipovi, Razbojište, Krajatica, Duga Slatina,
Okrugla Slatina, Jasenik, Meterov jarak, Šimljanski jarak i dr.


Žirenje može se dozvoliti samo u sastojinama starosti između 61 i 80 godina,
te pred pripravni sijek. Pred pripravni sijek žirenje se dozvoljava
samo u doba prvog padanja žira, tj. pišljivog i nesposobnog za nicanje.
Prigodom žirenja svinje i razrahle tlo i tako ga pripreme za bolji prihvat
žira iz kojeg treba nići nova sastojina.


Sabiranje stelje nije baš preporučljivo, te je dozvoljeno samo na prosjekartia
i po putevima, tj. tamo, gdje je odnošenje listinca manje štetno.


Zbog mogućnosti prodaje, poduzećima »Kalnik« i »Podravka«, sakupljaju
se i gljive, pretežno vrganj (Boletus edulis). Divlje voće, treba ostaviti
za hranu pticama i divljači, a posebno divlji kesten za hranu jelenske
divljači.


Postoji i mogućnost zakupa zemljišta za obradu i za ribnjake, a zakupci
su Poljoprivredno-industrijski kombinat (PIK) Virovitica i Opća poljoprivredna
zadruga (OPZ) u Virovitici.


Na koncu nabrajanja vrsti sporednih užitaka i prihoda kao kruna svega
je najomiljeniji i najatraktivniji sport kroz vjekove — lov.


Lov je važna privredna grana, a bogati areali Bilo gore, raznovrsnom
divljači, odnosno faunom, uvijek su bili mamac za lovce. Postoje i primjenjuju
se propisane lovom privredne osnove, kojima se traži intenzivno
lovno-šumsko gospodarenje i uzgoj kako šuma, tako i lovne faune. Za lov
ovdje ima jelena, srnjaka, divljih svinja, lisica, zečeva i fazana.


Uvjeti za lovno gospodarenje su odlični: a) klima, b) paša, c) voda
(potoci i ribnjaci), d) areali branjevina (mir), e) komunikacije, f) lovačke
kuće, g) čeke, h) solista — hranilišta, i) puteljci, lovne staze uz rub šume
do livada.


Bilogorski jeleni imaju jako i krasno rogovlje s dometom do 230 poena
— bodova, znači i kandidata za zlatnu trofeju, te se mogu natjecati
s čuvenim beljskim jelenima.


O lovu, odnosno jelenima Virovitičke Bilogore pisali su mnogi i zasluge
za uzgoj imali svi naši vrsni šumari — lovci, kao npr. inž. P. Dragi š
i ć, predratni upravitelj te Šumarije, a u ratnim prilikama bio je upravitelj
isto vrsni šumar — lovac inž. dr. Zvonko Car.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 49     <-- 49 -->        PDF

4) Po Hundeshagenu
Vw 1,687,208
Ew = x 2 = x 2 = 16.872 x 2 = 33.744 m«
100 100


Šumskokulturni radovi


Sječine se pomlađuju prirodnim načinom i vještački. Prirodno pomlađivanje
osigurava se oplodnom sječom s podmladnim razdobljem od 20
godina u kojem se vremenu mogu očekivati bar tri uroda sjemena bukve.
Za osiguranje podmlatka u pripremnom sijeku priprema se i tlo nakopavanjem,
drljanjem i si. Za vještačko pomlađivanje koristi se, u ovoj gospodarskoj
jedinici, sjetva žira hrasta i kestena a i unošenje četinjača.


Zna se i postavka da se u našim šumama stvaraju mješovite (a ne čiste)
visoke sastojine i zato se moraju unositi druge vrste drveća kao na pr.
hrastov žir u čiste sastojine bukve neposredno pred pripravni sijek bukve.
U toku pomladnog razdoblja često puta vrše se popunjavanja s biljkama
drugih vrsta. Jednako tako treba radi arondacije i pošumljavanja enklava
i poluenklava pa i razne zamjene zemljišta mnoge te neobrasle površine
brzo pošumiti makar i sa naslova proširene reprodukcije.


Na zakorovljenim dijelovima sječine podmladak se mora osigurati sadnjom
jačih sadnica uz duboku sadnju.


U branjevini nužno je već od prvih dana provoditi mjere zaštite kao
i njegu mladika. Njegom mladika osigurava se poželjan omjer smjese optimalnih
vrsta te osigurava nesmetan razvoj najkvalitetnijih jedinki.


Propisani pojedini šumskokulturni radovi u pojedinim gospodarskim osnovama
prikazani su u tabl. 11.


Tabl. 10.


Propisano ha
VRSTA RADOVA


1951-1960. 1961-1970. 1971-1980.1981-1990.
Pošumljavanje red. sječina 58,64 7 41,40 121,48
Pošumljavanje starih sječina — — — —
Pošumljavanje čistina 105,28 129,19 0,50 2,35
Popunjavanje kultura 55,63 79,99 19,97 84,00
Popunjavanje sječina 17,20 5,87 86,29
Njega — čišć. mladika
Zaštita
81,18

6,00

594,77
240,61
501,82
Nakopavanje tla i korov — — 96,41 345,27
Intenzivne kulture (čišćenje) — 71,89 33,19 515,72
Odvodni jarci
Konverzija
2.300 tm

1.000 tm

4.900 tm
— 7,88


Sporedni šumski užici


Prije, još i između dva svjetska rata (1919—1940), na području ove
gospodarske jedinice sporedni užici bili su značajni za podmirenje potreba




ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 52     <-- 52 -->        PDF

X>
0!
H
a
a
, o
fee
O V
O H
vC fN ro 06 5 ^
IN f>
—; co m ^<
vj oo
CO —I —t
O CO IO Tf lO — CO
*-r-—
-a-i—r-o —
f—
i —< rsi co o m
COOTJ-OOTTO O
\or-(N in
o in * ** sp Lo *
"5JTc 5 u o


~ w o


r-u-j


81
81
r-
r-
NO ^rr,(N moo -O CO(N


I
I
03


U CS OON


Cl r-ro
G
3 «


or-oo "3


a G 3


E


C


v 2fo


vO(N


E C usi COO


~CN


t a


o 3
m



r~-oo


3


in n~i


-a
O


2


^«Of]C>Mrt CftOONOM^
> m IN IN r-OM^) t-r> \o OMO
0(N*J- .-<


r-— U") « —H fN _|


m (N —<


"E
L i u


3 C ooco
^4 ) CO»-i


L


I


´C


o


I C3


a es C\ IO f^ ^t CO fN —* *o

a« O co in CNI OO —i «H i—i -H ro ON *-< fM <-H (N ON fO ^O CO (N


3vO in -H i—i io r— ^*- oo oo r- psi


"*-o m ui —´ r-- rsi


2


<


«5 , u
e s II SH as «5 a S 5,g-y «


*!«»


: s> ooO sO> L.0 coOu:0 ? I >


T3 ößO Ä O
Baal´s, Bupojdo apajcud oudn>[nnAS


poquj


— IUAB]g tupoipaid
50




ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 53     <-- 53 -->        PDF

in ^ <-H -rf ro (N

ovi NO *o co*H o lo r~ ON


rfOvoO O oO^DOOroO ^iflh OO o o




CN


*-4 IO --J-CN CO


Ol


CN


10 "5f r-<—i*-
ro rs
\0 I** ON r^ CN
0( N 00 ^O
^O ro t^ (^ OO «N vO h.
OOoOl/)fOi^t>ir i
rtr^rtrtGNCNNOcoON
r^ r^oo oo io lo r-
»(NOTt-mK)( NCNCNrt CN
LO
co
I O
N O
ON(
CO
OO~^
CO
rt
O N r-NO N CN
IT) ^H ^ rIH
o
LO
LO
CN)
O
*CO
CO
s 82
HJ OO
CN rt
U
>u

rt
I O
LO
O l
CO
CO
<—
Os rO(N -t
ON COLO00 co CNO
Hr Hr rt
LO ^
O CO
LO CO
rt
-o rt
—> Cfl
L
r~ONr-.eN
LOCN *
co HIO
*H
00 O
IO CN *r rO
NOUK N
HHIOICNCO
rt rt
NOCN
n m
CNrt
C
3uMH
3J
T3
OT"
r~
co
LO r -
COCO a
oO l
ct
art
* ~ ON IO
rt ON r-cN
ON O ON rt N O
O N
0
c
ft
CO T-H ´—1
nj u
co co loj co co co . C\CNr-if«-)C\(N\0\0 CNLONO^OCNCNNOCOC-.
rt LO CN 0O OO Ö-CO o
rt LOrt rt HH rt rt
LOCO
rt rt
NOO
«L
a
rtH-
C/l
U
OOOC Nsi-
O
LOrtNOcOrtONLOONo-
CN OO 0O CN O NO LO O
T t ^ H OO HH
3
S rt CN
rt CNOO
o " ^
61
O
Cfl
C
Ert
a
B
u
rt4 H
V)
0
eo
NO 0ONO
ON _r t
rt CN00 s
O
IO
rt1
S
o NO
O
IS NOON
rt CN
TT _
LO vOCN
ON t o LO
rt rt
oo oooo 10 >o —i
OO *-H W O
rOooio^r-HO(Ni O
oOror^-O^CNTj-oO
1-H^Hf O I O *-H
LOrtf~-ooocNir~-c N
NOCNLONO´HON^-´-HON
O rt t-^. vO HH \0 IO »H
oo ^ rt r~ HH
*
I O
rt
t~
O l
rtUST j0
Or t
NOC N
«N-*
ON ON
"C S
o
C UT 3
-O H
>C/1 >
´d **
rt ^ ^
|
1
« rtp-i + J
cn

S32rt
a |
IH 3
43 X>
tst.li
B39t´S EUpOfđO
— IUAHjS
4-i ^
.co aoa-s.o.9
apajojđ
uipoq}3jđ
S-SJ a ^d
,ej= St s-3ftg*ssjia
ouđm[n3AS
<
Ü
rt>C/5
<
<
ONWOÖ
rt-H
LON O
ON ON -r t
UJ
Z
rt
§
o
rt<
2
rt -nJ
2o
rtCN




ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 48     <-- 48 -->        PDF

ako je q = 2


pi 3 1
Ep = Vm x x = 1,345.240 x x
100 q 100 q


1 40.356
= 13.452 x 3 x = = 20.178 ma ili svega etat 23.648 m»
q q


3)Po Mantel-Massenu


2v 2 x 1,345.240
Ew = = = 13.452 x 2 = 26.904 m*
u 100


4) Po Hundeshagenu


Vw 1,345.240
Ew = x 2,5 = : = 13.452 x 2,5 = 33.730 m»
100 100
dakle u ovom slučaju kada bi se uzeo procenat 2% etat bi bio 26.904 m»


1981. godina


Induktivno izračunat etat iznosi 34.890 m*
1) Po austrijskoj kameralnoj tak si:
Vw — Vn
Ew = Zn ±
u
1,687,208 — 1,650.500


= 56.700 ± = 56.700 + 367= 57.067 m»
100


2) Po formuli dr. prof. Klepca:


3,6 1 3,6
Ew = x V = x 260.136 = 2.601,4 x 3,6 = 9.365 m*
u 3 100
glavni prihod


p 1 3 1
Ep = Vm x x - 1,687.208 x x = 16872 x 3 x
100 q 100 q


1 1
x = 50.616 x


q q


ako je q = 2 onda je Ep = 25.308 m* ili svega etat 34.673 m*.


3) Po Mantel-Massenu


2V 2 x 1,687.208
Ew = = = 16.872 x 2 = 33.744 m*
u 100




ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 47     <-- 47 -->        PDF

3,6
= x 154.232 = 3,6 x 1.542 = 5.551 m´ gl. pr.
100


Etat prethodnoga
pi 3 1
Ep = Vm x —, x = 1,061.671 x x
100 q 100 q
ako je q = 2


1 31.851
= 10.617 x 3 x = = 16.000
q q


Ukupni etat iznosi dakle 5.551 + 16.000 = 21.551 m*


3) Po Mantel-Massenu


2V 2 x 1,061.671
Ew = = = 21,233 ms
u 100


4) Po Hundeshagenu


Vv 1,061.671
Ew = x 2,5 = x 2,5 = 10.617 x 2,5 = 26.543 m»
100 100


1971. godina


Induktivno izračunat po gosp. osnovi iz 1971. godine ukupni godišnji
etat iznosi ... 25.532 m»


1) Po formuli austrijske kameralne takse


V\v — Vn
Ew = Zw ±
u


Kada se u formulu uvrste naši podaci dobivamo:
1,345.240 — 1,645.750


Ev = 39.968 ±


100


300.510
= 39.968 ± = 39.968 — 3005 = 36.963 m»
100


2) Po formuli prof. dr. K 1 e p c a


3,6 ´ v


Ew = x za glavni prihod
u 3
3,6
= x 96.389 = 964 x 3,6 = 3.470 m*
100


4r


,




ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 56     <-- 56 -->        PDF

Samoupravna radnička kontrola propisana je u čl. 551. Organi samoupravljanja,
su radnički savjeti i Poslovni organi. Zatim su propisane razne
Komisije, ali u slučaju nesloge i nesuglašavanja po čl. 641, nadzor vrše
Općine preko svoga Društvenog pravobraonica samoupravljanja.


Radnik nije više najamnik već samoupravljač, koji odlučuje o svemu,


o planu, realizaciji, investicijama, raspodjeli, a mora znati privredne propise
i instrumente. U svojoj delegatskoj funkciji suodlučuje o stanovanju,
stimulativnom nagrađivanju, sindikalnom radu, a naročito treba biti aktivan
u svojoj Osnovnoj organizaciji SK. On se brine o zdravlju svih radnika
i HTZ sredstvima, brine se za prevoz na rad i sa rada, za tople obroke,
te na koncu za štampu i blagovremene informacije kao i za stručno i kulturno
uzdizanje, izlete, itd.
Prema popisu zaposlenog osoblja, na strani 460—462 cit knjige, »100
godina šumarstva Bilogorsko-podravske regije«, stanje kadrova je:


1.
Upravitelj šumarije, dipl. inž. šumarstva FS 1
2.
referenta (uzgoj i iskorištavanje šuma)
dipl. ing. šumarstva FS 3
3.
Rukovodilac knjigovodstva, materijalni
knjigovođa, blagajnik, skladištar i
zamjenik SSS 8
4.
Poslovođa iskorištavanja šuma SSS 3
5.
Poslovođa mehanizirane otpreme građe SSS 3
6.
Referent za radne odnose
organa upravljanja NSS 1
7.
Poslovođa otpreme poslova iskorištavanja KV 2
8. Vozač motornih vozila,
automehaničar — vozač KV 2
9.
Kuharica, ekonom, domar KV 2
10. Mehaničar motorne pile i vozač
KV 2
11. Traktorista
KV 10
12.
Čuvari šuma (lugari) KV 8
13.
Čuvari šuma (lugari) NKV 2
14.
Sjekač — makljač KV 1
15.
Sjekač tovaraš — šlajs PKV 3
16.
Sjekač šuma KV 45
17.
Tovaraš KV 13
18.
Kopčaš traktorista NKV 1
19.
Cestari NKV 2
20. Čistačice
NKV 2
21. Kočijaš
KV 1
22.
Otpremnik KV 1
Ukupno: 117
Za ovakve divne rezultate u našoj šum. gospodarskoj jedinici kroz
navedenih 40 godina zaslužni su pretežno svi radnici kolektiva Šumarije
Virovitica, pod dobrim upravljanjem vrsnih stručnjaka pok. inž. M. B a1
a i ć a, a onda redom nasljednika inž. L. šabarića, inž. N. Kolara
i sadanjeg šum. tehničara Dragutina Kovača .




ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 57     <-- 57 -->        PDF

LITERATURA


B o r o š i ć, J.: Šematizam.


Drndelić , M.: Uređivanje šuma na području bjelovarske šumsko-privredne
oblasti. Šumarski list, 1959.
Drndelić , M.: Monografija Šumarije Miokovićevo. Miokovićevo, 1977.
Klepac , D.: Uređivanje šuma. Zagreb,
Viš e autora : Sto godina šumarstva Bilogorsko-podravske regije. Bjelovar,
1974.
Klepac , D.: Osnovne postavke i principi gospodarenja u šumama svijetau našoj zemlji. Šumarski list, 1980., br. 9—10.
Šumsko-aospodarske osnove s. j . Virovitička Bilo gora iz godina 1951, 1961, 1971.
i 1981.
Stota godišnjica Hrvatskog pjevačkog društva »RODOLJUB« u Virovitici. Virovitica,
1980.


The Virovitica Management Unit »Bilo Gora«
During the Period from 1945 to 1981


Milan Drndelić


The author presents situation in the management unit »Bilo Gora« (Virovitica
Forest District) on the basis of data from four successive management
plan. The largest part of the management unit, approx. 5500 ha, was
owned by the boroughs, which had acquired the forests frpm a private landlord
in 1929. The smaller part, approx. 1500 ha, belonged to the land communes
During the formation of the first management plan in 1951 the average
volume of wood per 1 ha amounted to 122 ms, by the second from 1961 this
amounted to 162 m;*, by the third 191 ms from 1971, and by the fourth from
1981 the volume of wood amounted to 252 m´Vha. These data demonstrate that
the forests of these managements unit have been properly managed.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 46     <-- 46 -->        PDF

840.521


29.134
= 29.134 — 8.465 = 20.669 m*
100
2) Po formuli dr. prof. K I e p c a :
3,6 1
Ew = x V za glavni prihod
u 3
opet ako uvrstimo imamo
3,6
Ew = x 118.867 =3,6 x 1189 - 4.280 m3
100
etat prethodnog prihoda po formuli:
p 1 3 1
Ep = Vmx x = 801229 x x
100 q 100 2
ako je q = 2


1 24.036
Ep = 8.012 x 3 = = 12.018 ms
q . q
Ukupni etat iznosi dakle 4.280 + 12.018 = 16.298 mi


3) Po Mantel-Massenu
2v 801.229
Ew = ako uvrstimo E\v + = 80.123 : 5 = 16.025 m»
u 100


4) Po Hundes ha genu
Vv 801.229
Ew = x 2,5 = x 2,5 = 8.012 x 2,5 = 20.030 m»
100 100


1961. godina


Indukativno izračunat etat po gosp. osnovi iz 1961. god. iznosi 29.424 m*
1) Po formuli austrijske komeralne takse
Vw — Vn
Ew = Zw ±
u
ako uvrstimo imamo
1,061.671 — 1,641.500
Ew = 35.037 ±
100


579.829
= 35.037 = 35.037 — 5.798 = 29.239 ms
100


2) Po formuli
prof. dr. K 1 e p c a
3,6 v
Evv = x = za glavni prihod
u 3




ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 45     <-- 45 -->        PDF

starosti do pred pripravni sijek. Etatna čišćenja vrše se u sastojinama I
dobnog razreda, ali starosti 11—20 godina, dok se sječe u sastojina starosti
do 10 godina nazivaju njega mladika, ali ta se masa ne računa kao etat.


O sortimentima


Važno je u godišnjem etatu znati koji i koliki se sortimenti mogu očekivati,
jer o tome ovisi svake šumarije društveni godišnji plan prihoda, rashoda,
dohotka, ostatka dohotka, fondova itd. Ovi podaci nalaze se u tabl. 8.


Iz prednje tablice vidimo nejednakosti kvalitete sječivih etata, koji osciliraju
logično najviše u trupcima F i L. Ove razlike u rudnom drvu su
posljedica manjeg traženja zadnjih 20 godina. Isto vrijedi i za pragovsku
oblovinu. Jednako tako prošlih 20 godina bila je i slaba potražnja za taninskim
drvom.


No najviše na učešće sortimenata utječu blaži kriteriji našeg bivšeg
JUS-a, jer su kupci sretni da za svoje potrebe dobiju sirovine — materijale
koji će ih zadovoljiti.


Matematska prognoza šumskog fonda po masi


Polazi se od postavke da se budući šumski fond može računski prognozirati
odnosno izračunati na bazi da će taj iznositi prijašnjem šumskom
fondu dodavši mu tečajni prirast i od tog šumara odbiti posječeni etat.
Podaci su dani u tabl. 9.


Tabl. 9.


God. Raniji fond + Prirast = Svega — Etat = Budući fond


1951. 801.229 + 291.340 = 1092.569 — 192.600 = 899.969 god. 1961.
1961. 1061.671 + 350.370 = 1412.041 — 294.240 = 1,117.801 god. 1971.
1971. 1345.240 + 399.680 = 1744.920 — 255.323 = 1,489.597 god. 1981.
1981. 1686.766 + 567.000 = 2253.766 — 348.900 = 1,904.866 god. 1991.


Uspoređivanje etata izračunatog po raznim metodama


U cilju provjere točnosti određenog etata niže prikazujemo etat izračunat
po različitim metodama za svaku uređajnu godinu.


1951. godina


Indukativno izračunat po gosp. osnovi iz 1951. godine ukupni etat iznosti
... 19.260 m´
Vw — Vn
1) Po formuli austrijske kameralne takse Ew = Zw ±
u


Kada se u tu formulu uvrste naši podaci dobivamo:


801.229 — 1,647.750
Ev
= 29.134 ±
100


43




ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 44     <-- 44 -->        PDF

cpEdjo s a-
Tj"
ON
OO
8 c-j fN
H
3ZOjn[3D
BAafuSo ">
3
o
*5
10
">
IO
*T \q rs
0*\ .-H I O
đafo
uqaj
i
1
0
> u
o
0
^
>u >(H
c
J 3
u
T —
"u c/5
3
rt
rt
«rtIH
5fl
0
c
3
0
«1
i o
OO
NO
3 U 10 o I ON
ä CD
t o S R
aII 2 $
3 oooiooo

i o
i~o
r-
o r-
to NO
IO IO o
IO
Si* o o
ON
>— i OJ
ON m
TT
oi
>
IH > 7)
"* -rt
po o




ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 43     <-- 43 -->        PDF

a sve je uredno evidentirano u kontrolne knjige sječa te privredne karte
sječa sa naznakom godine i načina sječe.


3. Uspoređujući veličine prirasta i etata vidimo, da se tijekom 40 godina
stalno sjeklo manje od prirasta, pa se i drvni fond povećavao od 122
m3/ha na 162 m»/ha, na 191 m^/ha i, konačno, u 1981 godini na 252 m^/ha.
Poznato je, da je etat rezultanta mnogobrojnih komponenata u danim vremenskim
i privrednim prilikama i kreće se između potreba i mogućnosti
šume. U našem socijalističkom poretku sretna je okolnost, da se potrajnost
ne mora postići baš u svakoj gospodarskoj jedinici, nego se može i
na širem kao šumsko-gospodarskom području, regiji, itd.
Kod određivanja etata prilazi se sa šire nacionalne ekonomske platforme
i kompleksno se etatom rješavaju i ostali problemi (zaštite, investicija,
komunikacija, uska grla proizvodnje i drugo).


/. proizvodnja u m^
2. proizyodrrja u dmarima
din


Odnos apsolutne (ut) i ekonomske zrelosti (u2) (orig.)


U našim jednodobnim šumama glavni osigurač principa potrajnosti je
površinski odnos dobnih razreda, njihovi prirasti i obrasti, zdravstveno stanje
i kvalitet kao i stanje podmladka te izgrađenost šumskih komunikacija.
Ukupan etat sastoji se od etata glavnog prihoda (pretežno zrele sastojine)
i etata prethodnog prihoda (čišćenje proreda).


Etat glavnog prihoda redovno se ostvaruje oplodnom sječom s tri do pet
sjekova kroz pomladno razdoblje od 20 godina. Prvi je sijek pripravni, drugi
i treći naplodni, četvrti naknadni, a zadnji peti sijek je dovršni. Prorede
se obavljaju redovito svake pete godine u sastojinama od 21 godinu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 42     <-- 42 -->        PDF

Kretanje prirasta u navedenom razdoblju bilo je:


God. 1951. na obras. šum. površ. 6590,51 ha god. teč prir. 29.134 m?> ili 4,4 m3


po ha
God. 1961. na obras. šum. površ. 6565,74 ha god. teč. prir. 35.037 m3 ili 5,3 m:i
po ha


God. 1971. na obras. šum. površ. 6583,23 ha god. teč. prir. 39.968 m3 ili 6,0 m3


po ha
God. 1981. na obras. šum. površ. 6602,31 ha god. teč. prir. 56,700 m3 ili 8,6 m3
po ha


Normalni godišnji tečajni prirast po 1 ha iznosi 5,0 m3.


U tablicama iskazani veliki prirasti posljedica su prevelikog (znatnog iznad
normale) učešća srednjedobnih sastojina, a ti imaju inače največe priraste.
Zatim to je i posljedica učešća vrsti drveća, naročito lipe. U međuvremenu
su sigurno povećani i obrasti naših sastojina kao i njihova kvaliteta.


Uredno i stručno vršene kroz tih 40 godina njege mladika, čišćenja,
prorede, oplodne sječe, konverzije kao i stalno vršena zaštita šuma najsigurniji
su faktor ovakvom poboljšanju šumskog fonda i prirasta, a to će
biti glavni i orjentacioni znak za povećanje etata.


O etatima


Etati, propisani i ostvareni, prikazani su u tabl. 7.
Tablica 7


Vrst I/l 1/2 II/l II/2
prihoda 1951—1960. 1961—1970. 1971—1980. 1981—1990


a) planira ni/p r o p i s a n i


Glavni 65.742 161.149 133.513 137.680
Prethodni 126.858 133.091 151.810 211.220
SVEGA: 192.600 294.240 255.323 348.900


b) ostvareni


Glavni 56.884 132.131 119.859
Prethodni 129.609 181.902 180.074


SVEGA: 186.493 314.033 299.933


Svi ovi etati su posljedica stanja razmjera dobnih razreda, zdravstvenog
stanja sastojina, prirasta, obrasta te stanja podmlatka kao i otvorenosti
šumskih predjela.


Konstatira se:


1) Propisani etati nisu prekoračivani osim kasnije kod prorede, a i to
je posljedica snjegoloma i sušenja lipe;


2) u intervalu od 40 godina prošlo se (prečešljalo) 4 puta kroz sve odsjeke
odnosno sastojine, a neki odsjeci i više puta sa čišćenjem i proredama




ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 41     <-- 41 -->        PDF

šine odgovarajućih uređajnih razreda, koje po svojim ophodnjama propisuju
oplodnu ili koju drugu sječu i poslije čega le sastojine postaju branjevine.


Osim toga radi nekih većih intenziteta sječa, na pr. proreda, smanjuje
se i prosječna debljina stabala pa tako i starost i dio sastojina postaje relativno
tanji od prosjeka svoje dobi i ostaje nadalje do daljnjeg uraštanja


— debljanja
u istom dosadašnjem svom dobnom razredu.
Zatim moramo znati da često puta moramo posjeći makar i čistom
sječom one male oaze loših sastojina bez obzira na zrelost (starost), ako
su toliko rijetke obrasta 0,4 i niže, da je daljne njihovo produženje gospodarenja
nerentabilno.


SI. 4. Ribnjak u sklopu gospodarske jedinice, u pozadini predjel
Medveđak (odj. 57. i 58)


O prirastu


Sve kategorije šumarskih stručnjaka znaju što je prirast i kakvih sve
ima po vremenu (godišnji ili višegodišnjih, periodički, te tečajni i prosječni)
zatim su prirasti visinski, debljinski, plošni (temeljnice) i kubni (mase),
a zna se i za prirast vrednosti itd. Svi ti prirasti bilo koje vrste drveća ovise
pretežno od ovih 7 faktora i to: 1. geološko-pedološkim,, 2. od staništa
boniteta, 3. od uzgojnog tipa, 4. starosti, 5. obrasta, 6. o kvaliteti i 7. od
dosadašnjeg načina gospodarenja.


Osobine prirasta su da je on teško razlučiv tj. nedjeljiv u stablu pa i
sastojini, jer je isti prirast sad produkciono sredstvo i vremenski stablo
povećava visinu, debljinu i drvnu masu, koji se ne odvajaju od producenta
nego se dodani ponovno spremaju za slijedeće produkcije godinu ili više
i postaju nova povećana produkciona sredstva sa zadatkom da stvaraju nove
priraste. I tako to teče — kreće što bi se reklo (per vitam aeternam)!


Prirast je dakle rezultanta mnogobrojnih faktora (sila) nekog verižnog
poligona. Naročito se ovo odnosi na šume bivših zz. u kojima je pašarenje
i žirenje, a posebno bespravna paša, znatno smanjivalo prihodnu sposobnost
tih šuma. Inače je pravilo da se sječe manje od prirasta kako bi se
razlika ostavila kao akumulacija povećanju i poboljšanju glavnice.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 40     <-- 40 -->        PDF

Ovi podaci ujedno i potvrđuju da su taksacioni radovi u sva četiri slučaja
međusobno dobro izvedeni, jer su dali i očekivane rezultate.


3. pomicanje — kretanje u desno ili starenje sastojina dobnih razreda
u normalnim okolnostima teče evoluciono, a ne revoluciono (ovo samo u
nenormalnim uslovima gospodarenja, rata, požara, prirodnih kalamiteta i si.
Evoluciono kretanje može se i matematički prikazati i prognozirati budućnost.


Evoluciono kretanje dobnih razreda


Tablica 6.


Godina Čistine I II III IV V VI VII
1951. 107,62 778,93 3564,94 1180,65 632,97 298,96 116,52 17,54


50,00 50,00 483,39 1022,93 496,76 308,92
116,52
17,54 2541,95 683,89 324,05 273,92
184,06
295,54
483,39 1022,99 496,76 308,92 225,04


1961. 137,78 479,60 3025,34 1706,88 821,01 273,92 258,99
95,28 95,28


258,99 276,23 1734,04 477,07 312,48
262,90 1291,30 1299,81 508,53 193,90


276,64 1734,04 477,07 312,48 118,58 118,58


1971. 42,50 557,23 1567,53 3063,85 985,60 193,90 215,12


50,00 433,68 1133,85 1080,10 471,80
118,58 1983,75 513,80 193,90


558,89 1133,85 1080,10 471,80 —


1981. 43,02 727,47 433,68 3117,60 1593,90 725,76 3,90


*


Princip je kod ovoga da se računskim putem mogu predvidjeti i orijentaciono
izračunati dobni razredi po površini na principu, da u svaki dobni
razred dolaze prelazne starosne površine iz predhodnog mlađeg dobnog razreda,
ali u istom dobnom razredu ostaju i nadalje neke sastojine koje svojom
starošću moraju još ostati u tom razredu. I na kraju iz sadašnjeg dobnog
razreda uslijed starosti dio sastojina površinski prelazi (logičko i po
povećanoj masi) u stariji dobni razred.
Kod formiranja I dobnog razreda je ovaj princip: u taj dobni razred
unose se prvo sve pošumljene čistine, zatim se dodaju površine dovršnih
sjekova prvo najstarijih dobnih razreda, ali i srednje dobnih razreda povr


38




ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 39     <-- 39 -->        PDF

3000


?"-7J


1000


čist.


107.62778


3000


2000


1000


wm


STANJE 1951 aod. STANJE 1961 god.


Za sječu u 1 periodu.
LI II draž. 72.52 ha
U 111 -ii - 6.80-1U
IV -v- 225.12-*u
V -u - 298.96-*u
VI -n - 116.52-«u
VII — n— 17.5«-*-


Svega 737.M6 ha


Normala G6fr.8^l336;5S b


*


JJ^Jbaxu.XA*. —


VII
-93356A.9A1180-65 632.97 298,96 1165? 17.54


STANJE 1971 god.


Za sječu u d. razredima


u I d.raz. 38.10 ha
u II -I´54.94
-"
ll 111 -K-139.24 -«u
IV -I´19864



ll V -«-193.90 -VI -"" 215.12 "´
Svega 839.94 ha


Normala 1345.14 ha


Za sječu od 1961-1970god.


u lldraz. 23.11 ha
u V-H 260.62-
1u
VI -n 25899-
1Svega
542.72 ha


Normala 1341. ha


III


137.73 470.GO 3Q253A1706.88 82101 27392 25339 e 6703.52 Wa
STANJE 1981 god.


Za sječu I/l polurazdoblju


u II d raz 3430 ha
u III 95.81 —
u IV 17993 —
U V


16691 -»u
VI


J20_


Svega 480.85 ha


Normala 1321. ha


m


čistine i U "I IV V VI čistine 1 II III IV V VI
4350 557?31567.53 3063-85 985.60 1S39° 215.12 =6625.73 h. 300.59 nlul 433.68 3U760 ,593.90 725.76 3.90 -6602.31ha




ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 38     <-- 38 -->        PDF

Öd ostalih vrsti drveća ima nešto javora, bilo je i jasena kao i brijesta,
te breze. Ima i unešenih topola kao i drvoreda, dok je joha dosta uz potoke
i izlučena je u zasebni uređajni razred.


Struktura dobnih razreda
Tabl. 4. i 5.


Godina Čistine I II III IV V VI VII SVEGA


a) po površini
1951. 107,62 778,93 3.564,94 1.180,65 432,97 298,96 116,52 17,54 6,590,51
1961. 137,78 479,60 3.025,34 1.706,88 821,01 278,92 258,99 5.565,74
1971. 42,50 557,23 1.567,53 3.063,85 985,60 193,90 215,12 6.583,23
1981. 204,44 727,47 433,68 3.117,60 1.590,80 725,76 3,90 6.806,75


b) po drvnoj masi u ms/ha


1951. 88 174 283 300 243
1961. 110 195 289 310 270
1971. 171 212 324 347 135
1981. 169 264 385 356 404


Normala 50 150 230 350 430 520


Šta nam pokazuju podaci u tablici i na grafikonu?
Oni nam pokazuju živote i smrti (sječe, kalamiteti i drugo), te šum.
gospodarske jedinice kroz 40 godina na istoj površini i pri tome daju niz
dragocjenih podataka:


1. Nenormalan (nepovoljan) razmjer dobnih razreda, jer prevladavaju
znatne (skoro trostruke) površine mladih sastojina II i III dobnog razreda,
a malo ima dozrijevajućeg (V dobnog razreda), te najmanje zrelih sastojina
(VI i dr.). Ovo su posljedice napred navedenih uzroka. Sada su potrebne
racionalne mjere u gospodarenju, a naročito gdje su vršene sječe
pošumljavanja, a to sve po etapama dovođenja stvarnog stanja k normalnom
stanju. Trebalo je eto najmanje 1/3 ophodnje štediti da se postigne
koliko toliko bolje stanje razmjera dobnih razreda, odnosno povećanje šumskog
fonda prirasta i etata, a sve po principu potrajnosti šumskog gospodarenja.
2. Izračunavanjem prosječnih drvnih masa za svaki dobni razred kroz
40 godina, odnosno u već navedenom 4 puta izvršenom mjerenju u gospodarskoj
jedinici, vidljivo je da se stvarne drvne mase (prosjeci) ne razlikuju
mnogo, već su unutar svoga medijana (normale) za taj dobni razred.
Izuzeci su označeni sa »X«, ali se mogu obrazložiti bilo greškama u ocjeni
II dobnog razreda 1951. godine, jer onih 88 m» sigurno je premalo (trebalo
je biti najmanje 100 m3). Te su se ocjene vršile prema podacima prihodnih
tabela, a na podatke u 1981. godini utjecala je masa lipe.
Još se dalje vidi i to da su svi medijani ispod prosjeka normala za
svaki dobni dobni razred, što se obrazlaže s tim, da nisu obrasti sastojina
normalni (1,0), već negdje između 0,7 do 0,9 (gustoća šuma).




ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 37     <-- 37 -->        PDF

lipe i graba (u malom porastu), te pada bukve. Znači, da su u toj jedinici
žilave i snošljive cenoze na svom optimalnom staništu.


Pošto poznajem stanje šumskog fonda od 1941. godine ističem, da je
bilo onda više starih bukovih i hrastovih sastojina, koje su dotadanje dvije
jake bivše firme »VIRBO« i »DRACH« previše posjekle. Kao posljedica toga
je onaj strašni grafikon drugog dobnog razreda iz 1951. godine kao i pojava
većeg učešća lipe i graba.


Već godine 1951. težili smo da se propiše, da se šumsko gospodarenje
ima tako racionalno voditi, da se sukcesivno postignu slijedeći omjeri smjesa
vrsti drveća i to:


a) hrasta 25—30´/»


b) bukve 16--25,;7»


c) graba25-25—20%
%% i dalje-20 na 13»/«


d) lipe 18--22%


c) četinjača 1--3%


f) bagrem, da radi pčelara i dr. do do IV»


g) OTL (jasen i dr.) do 2°/»


h) OML (joha i dr.) do 2°/o


Prekomjerne sječe pred drugi svjetski rat i prilike u istom, te prvih
godina poslije rata negativno su utjecale na stanje dobnih razreda ove jedinice.
Zakasnili su pravovremeni uzgojni zahvati njege i čišćenja, te urednih
proreda i oplodnih sječa. Radi toga su u tadanjem prvom dobnom razredu
propale mlade bukve i hrastići, a tada su u međusobnom ribanju —
borbi za život nadjačale biljke lipe i graba.


Kako se iz tablice vidi, mi smo ipak uspjeli smanjiti grab s 32,2°/» u
1951. godini na kasnije manje postotke i sada ga zaustavili na 25lo/o. No da
čitaocima kažemo nešto kuriozitetno, da nas grab ovdje toliko ne uznemiruje,
jer je dobro došao kao stalna sirovina za tvornicu kalupa u Virovitici.


Ne trebamo biti nezadovoljni ni ovim učešćem lipe, jer je to, uz topole
i četinjače, vrsta s najvećim i najkvalitetnijim prirastom. To više, što već
30-godišnja stabla daju dobro upotrebivu seljačku građu i zamjenjuje građu
od četinjača, pa je lipa ovdje stekla i naziv »podravska jelovina«. Međutim
lipa i poboljeva, a uzroke toga istražuje Mr. J. K a r a v 1 a (a materijal
će iskoristiti za doktorsku dizertaciju).


Negdje i sam teren po svom pedološkom sastavu uzrok je određenih
vrsta, kao pomenute sastojine bagrema u šumama oko Vukosavljevice, Špišić
Bukovice i Turnašice.


Isto tako imamo danas i srednjodobna stabla borovca (Pinus strobus),
unešenog prije uz bivše šumske pruge kao raritet i kao sklonište za jelensku
i drugu šumsku divljač. Sadašnjem stanju omjera smjese vrsti drveća
su i propisi usklađenja lovno gospodarskih osnova sa šumsko gospodarskom
osnovom radi sigurnijeg života i vitaliteta pomenute faune u toj
gosp. jedinici (jelen, divlja svinja, srna, zec, lisica, fazan itd.).


Jednako tako dosta dugo postojale su i znatne površine ribnjaka, kao
međuenklave, na rubovima odjela ove jedinice, a sada su samo dugodoline
i ispašišta te kosanice i površine za divljač.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 36     <-- 36 -->        PDF

1. Za vrijeme od 40 godina, uz gotovo istu šumsku površinu, drvni fond
stalno se povećavao i povećao za preko dva puta (od 122 m:i 1961. na 252 m´>
1981.) i postigao željenu normalu. Međutim to ne znači da je šumsko-
gospodarska jedinica Virovitička Bilo gora u normalnom stanju.
Po nauci o uređivanju šuma gospodarska jedinica je u normalnom
stanju ako ima:


1. normalni broj dobnih razreda,
2. normalnu i jednaku površinu svakog dobnog razreda (što ovdje nije),
3. normalni prirast i
4. normalni obrast.
SI. 3. Sastojina borovea i jele u predjelu Cipovi (odj. 36c)


Upoređujući stanje u intervalu od 40 godina, vidimo povoljno povećanje
šumskog fonda po masi, tj. kvantitativno, a sigurno još više je povećanje
i kvalitativno, jer se sa sastojinama uzorno vodilo šumsko gospodarenje,
tj. na vrijeme vršena njega, prorede i ostale sječe, ali pri tom
najvažniji je uzrok ovog povećanja i dobrog kretanja u desno, odnosno prelaz
u starije dobi svakoga razreda, a s time i boljih prirasta te obrasta
sastojina.


2. Promatrajući i analizirajući stanje učešća pojedinih vrsta vidi se,
da se omjeri smjese vrsta (njih 10 pretežnih), nisu znatno mijenjali osim


ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 35     <-- 35 -->        PDF

Tabl. 2
Godina Obraslo Neobraslo Poljoprivredno Neplodno SVEGA
1951. 6590,51 107,62 290,30 178,44 7.166,87
1961. 6565,74 137,78 289,80 178,44 7.171,76
1971. 6583,23 42,50 284,22 223,90 7.133,85
1981. 6602,31 204,44 300,59 69,06 7.176,40


Kako ovi podaci pokazuju vidi se da kroz čitavih 40 godina nije bilo
većih odstupanja tj. niti povećanja, niti smanjenja posebno obrasle površine.


I upravo ovakav »konstans« je nama, odnosno najviše našim Šumarskim
fakultetima i Srednjim šumarskim školama u edukativne svrhe dragocjen,
da možemo pratiti ostale promjene i kretanje naših osnovnih faktora
u nauci u uređenju šuma, tj. kretanju šumskog fonda po površini i
masi, zatim praćenje prirasta, etata, šumsko kulturnih radova, zaštite i
sveg ostalog.


Površina, boniteti, vrste drveća, obrasti, prirasti i etati, itd. prikazani
su sa svim potrebnim detaljima kroz 4 uređajna mjerenja — su dovoljni
uzorci i indikator za donošenje stručnih sudova za sve naše šumarske znanstvene
discipline od uzgoja, genetike, dendrometrije i uređivanja šuma.


Šumski fond po masi i vrsti drveća


Šumski fond po masi i vrsti drveća prikazan je u tabl. 3.


Tabl. 3


Vrst drveća Drvna masa u godini u ms


1951. g. / 1961. g. »/» 1971. g. "/» 1981. g. Vt
Hrast
Bukva
Grab
186.960
187.660
258.258
23,4%
23,4´»/»
32,2»/»
274.206
186.231
294.682
25,8»/»
17,6%
27,8%
372.014
195.374
310.504
27,7»/»
14,S»/o
23,1*/«
447.837
267.085
471.429
26,5%
16,0»/»
25,0%
Javor
Lipa
486
146.882 18,3%
265
249.295 23,5´V»

367.962

27,4»/«
25.815
450.284
1,5"/»
26,6»/»
Brijest
Joha
Bagrem
Četinjari
Ostalo tvrdo
Ostalo meko
3.025
4.929
3.135
4.429
5.951

0,4´V»
0,4*/»
0,4%
0,5»/»
0,7»/«

585
585
4.723
5.846
40.413

0,4»/»
0,5»/»
3,9%


5.778
8.177
9.729
75.502


0,4%
0,6%
0,7V»
5,6»/»


19.178
8.713
12.991
32.237
1.137

1,2»/»
0,4«/o
0,8%
1,9"/«
0,1´»/»
Ukupno 801.229 100 »/» 1,061.671 100 "/» 1,345.240 100 /. 1.686.766 100 /


Prosječna drvna masa po 1 ha iznosila je: 1951. god. 122 m3, 1961. god.
162 m:>, 1971. god. 191 m» i 1981. god. 252 m».
Iz ovog pregleda stanja i kretanja šumskog fonda od 1961. do 1981.
godine može se zaključiti:




ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 34     <-- 34 -->        PDF

da sc za svaku vrst posebno iskaže i drvna masa, a ne i površina koju
ona »zauzima«, jer istu površinu u mješovitim sastojinama zauzimaju dvije,
pa i tri vrste, kako je propisao i Pravilnik iz 1981. godine.*


Ophodnja


Prema cilju gospodarenja i zatečenom stanju, kao i željenim omjerima
smjese po vrstama drveća određuje se i ophodnja, a posebno za postizanje
dimenzija glavnih sortimenata pojedinih vrsta. Prema svrsi gospodarenja
postoje i različite sječne zrelosti. U našoj praksi ophodnje bi trebale
iznositi u intervalu, koji je određen apsolutnom (u,) i ekonomskom (uz)
zrelošću (vidi graf. 1.). Prema tome ophodnja bi trebala biti duža ili jednaka
ophodnji apsolutne zrelosti, a kraća od ophodnje ekonomske zrelosti,
tj. uz U (U|).


Ciljevi gospodarenja


Radi prevladavanja učešća dviju glavnih vrsta hrasta i bukve (u budućnosti)
i postizanja njihovih pilanskih trupaca dijelom i furnira, određena
je bila ophodnja za te dvije vrste sa 100, odnosno 120 godina. Uz tu
ophodnju može se očekivati postizanje debljine trupaca od 40—60 cm/50
cm.


Ovo produljenje ophodnje slijedi već i prema dosadašnjem stanju i
razvoju dobnih razreda (vidi priložene grafikone). Ovo naročito oni famozni
II i III dobni razredi koje ne možemo i ne smijemo u jednom periodu
(20 godina) posjeći.


Za ostale vrste drveća najpovoljnije su ophodnje (a suglasno i sa čl.


11. cit. Pravilnika) kako slijedi:
a) za jasen i brijest 80 godina
b) za johu i lipu 60 godina
c) za topolu 30 godina
d) za bagrem 20 godina
e) za četinjače 80 godina
f) za kesten 60 godina


No sječa često ovisi o obrastu pojedinog šumskog otsjeka, koji se može
i mora sjeći i bez obzira na starost, ako je obrast pao ispod 0,4, a radi se


o manjoj površini koju nije teško ponovno pošumiti. To su obično i površine
za tzv. konverzije.
Šumski fond po površini i specifikaciji


Po godinama premjerbe odnosno uređivanja šumski fond prikazan je
u tabl. 2.


* PRAVILNIK o načinu izrade šumskogospodarskih osnova područja, osnova gospodarenja gospodarskim
jedinicama i programa za gospodarenje šumama od 19. veljače 1981. (Narodne novine
god. XXXVII (CXLIII) br. 19. od 19. svibnja 1981. godine.
U čl. 3. propisano je, da se »uređajni razredi određuju prema namjeni šume i glavnoj vrsti
drveća na temelju koje se utvrđuje cilj gospodarenja, vrijeme ophodnje odnosno sječive zrelosti,
bez obzira, u kojem se omjeru nalazi glavna vrsta drveća u smjesi, kao i prema načinu postanka
sastojine, a nakon što se utvrde ekološkogospodarski tipovi i prema obrastu«. — Prema čl. 97
ekološkogospodarske tipove treba utvrditi do 31. prosinca 1985. godine.


32




ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 33     <-- 33 -->        PDF

7. Sastojine četinjača (bora, borovca, duglazije, jele, smreke i ariša),
kojih se površina povećala introdukcijom od unazad 20 godina.
Uređajni razredi


Uređajni razredi i stanje sastojina po dobnim razredima prikazani su
podacima u tabl. 1. Dano je stanje 1971. i stanje 1981. godine. Za ove dvije
godine postoje razlike u uređajnim razredima. Dok su uređajni razredi
1971. godine temeljeni na sastojinskim karakteristikama, 1981. godine oni
su formirani prema zastupljenosti pojedinih vrsta, jer tako propisuju izmjene
naprijed navedenog Pravilnika o izradi šumsko-gospodarskih osnova.
Stoga se mogu upoređivati samo stanje drvnih masa 1971. i 1981. godine.
Osobno se ne možemo složiti s formiranjem uređajnih razreda prema pojedinoj
vrsti drveća kao gospodarski neopravdanim. Dok je uređajni razred
za grab 1971. godine iskazan s površinom od 772,02 ha, 1981. godine iskazan
je s 2 199,59 ha! Međutim u ovim, kao sigurno i u ostalim, mješovitim
sastojinama hrasta i graba, grab je samo vrsta pratilica, koje će se udio
tokom vremena uslijed proreda smanjivati. Prema tome uređajni razredi
trebali bi se formirati prema glavnoj vrsti u mješovitim sastojinama time,


Tablica 1


DOBNI RAZREDI


41—60. g, IV 61--80. g V 81--100 g. VI 101 -120 g. UKUPNO
m3 ha m3 ha m3 ha m» ha ms


411632 938,26 367618 193,90 67329 215,12 29060 4360,36 959429
73449 — — — — — — 772,02 117411
156050 47,34 12499 — — — — 1226,96 249038
9179 — — — — — — 123,75 10701


502 — — — — — — 92,14 8661


650852 985,60 320117 193,90 67329 215,12 29060 6583,23 1,345240


64884 760,12 272556 494,45 176060 3,90 1616 1584,85 518338
86755 220,10 72827 211,16 76772 — — 969,02 244906
322087 285,90 68254 19,65 5098 — — 2159,59 429523
344266 271,25 100377 — — — — 1526,19 456949
— — — — — — — 98,06 7607
2924 40,10 10306 — — — — 121,01 19453
3634 13,33 3548 — — — — 140,49 8871


204,44


— — — — — 3,10 1456


824550 1590,80 527868 725,76 258133 3,90 1616 6886,75 1686766


31




ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 32     <-- 32 -->        PDF

Fitocenoze


Na temelju djelomičnih terenskih istraživanja, što ih je proveo Šumarski
institut Jastrebarsko, u ovoj gospodarskoj jedinici nalaze se slijedeće
fitocenoze.


1. Šuma kitnjaka i običnog graba (Querco-Carpinetum croaticum Horv)
kojoj pečat daje veliko učešće graba (Carpinus betulus L.).
2. šuma kitnjaka i graba s bukvom, koja se u ovoj zajednici nalazi
kao oaze, grupe ili pojedinačno uprskana stabla, pa sastojine daju dojam
mješovitih sastojina kitnjaka, graba i bukve.
3. šuma hrasta lužnjaka i običnog graba, koja se nalazi na staništima
s višim nivoom podzemne vode.
4. Šume lipe sa šašem (Carico silvaticae prov.), koja se ovdje nalazi u
prelaznim zonama prema bukovim šumama. Preteže velelisna lipa, ali se
nalaze i ostale dvije vrste lipe.
5. Šuma crne johe sa šašem (as. Alnus glutinosa — Carex brizoides
Horv.), koje se sastojine nalaze uz potoke i povezuju grabovu s bukovom
šumom.
6. šume bagrema, koje su podignute na pjeskovitim tlima.
Stanje uređajnih i dobnih razreda 1971. i 1981. godine


Površina Čistina DOBNI RAZREDI
I 1— 20 g. II 21— 40 g. III
ha ha ha m3 ha m3 ha
1971. godine


»A« hrast/bukva
»B« grab
»C« lipa
»D« četinjača
»E« bagrem
4.374,38
772,02
1.233,60
153,49
92,14
6,02

6,64
29,84

340,38
55,78
39,51
81,36
40,20
4555

84

1699
795,60
265,73
449,11
7,13
49,96
139235
43962
80365
1522
6460
1885,10
450,51
691,00
35,26
1,97
UKUPNO: 6.625,73 42,50 557,23 6338 1567,53 271544 3063,85
1981. godine
1. hrast
2. bukva
3. grab
4. lipa
5. bagrem
6. joha
7. četinjače
8. čistine
9. sjemenske
1584,85
969,02
2199,59
1826,19
198,06
121,01
140,49
204,44
3,10
58,10
182,25
242,78
55,57
63,76
21,80
103,21




924


22,55
55,36
218,22
52,89
34,30
38,87
11,49
3222
8552
33494
12306
6683
6233
1689
245,73
299,65
1393,04
1146,48

20,24
12,46
UKUPNO: 6806,75 727,47 924 433,68 72179 3117,60




ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 31     <-- 31 -->        PDF

Tehničko drvo biti će sigurna alimentaciona sirovina za drvnu industriju
i druge korisnike, a iz ovršina stabala i lošija drvna masa biti će ogrijevno
drvo za potrebe naselja i žitelja okolnih sela, njih 48, koliko ih gravitira
ovoj gospodarskoj jedinici.


SI. 2. Oplodna sječa u predjelu Kinkovo (odj. 83)


Tipovi uzgoja


Sigurno da bi prednje istaknutoj svrsi gospodarenja najbolje odgovarao
i osigurao jedino visoki tip uzgoja, jer se u njemu proizvode najveća
drvna masa i ujedno najkvalitetnija Ij. s najvišim udjelom tehničkog drveta.


Taj tip uzgoja je najbolji za očuvanje prihodne sposobnosti tla, kao i
za popravak degradiranosti tla i sastojina. Visoki uzgojni oblik naročito
odgovara hrastu, bukvi, lipi i grabu, kojih baš ovdje i najviše ima.


Male bagremove sastojine su pretežno na tlima živoga pijeska oko Vukosavljevice,
Turnašice i Špišić Bukovice kao krajni domet poznatih živih
Đurđevačkih pijesaka, razvučenog spruda od Molva do Špišić Bukovice.
Bagrem čini iznimku i uzgajati će se u niskom uzgojnom obliku radi njegove
velike izbojne snage iz panja, a uzgajati će se u ophodnji od 5—20
godina, već prema tome hoćemo li uzgajati kolje, ogrijev ili za rudno drvo,
odnosno kolarsku građu. U svakom slučaju bagrem će dobro doći i okolnim
pčelarima, jer ovamo dolaze i pčelari s prikolicama čak iz Bjelovara.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 30     <-- 30 -->        PDF

b) za pilanske trupce DIP-u »TVIN« u Virovitici, za pilanu i kaluparu,


između 5 i 30 km;


c) za ostalo tehničko drvo ovisno o kupcima;


d) za celulozno drvo prema kupcima: u Banja Luku kamionima kup


ca, a ono za izvoz vagonima JŽ;


e) za ogrijevno drvo dužina prijevoza također je različita, ali najviše
ga koristi stanovništvo Virovitice i okolnih sela, dok se višak otprema u
Osijek i u druge gradove.


UREĐAJNE OSNOVE


Prva osnova, prema Uputstvima za uređivanje šuma br. 3437/48. FNRJ
i privremenih Uputstava br. 19 755/A—2/48. NRH, izrađena je 1951. godine.
Tada se ta gospodarska jedinica nazivala Virovitičke prigorske šume s unutarnjom
podjelom na 1.10 odjela. Revizija ove osnove izvršena je 1960/61.
godine, a 1971. izrađena je nova za period do 1990. godine. Revizija ove
osnove obavljena je 1981. godine. Revizijom 1981. godine povećan je broj
odjela na 150, jer su neki odjeli prve podjele bili i do 100 ha, dok je kasnije
Pravilnikom o izradi šumsko-gospodarskih osnova od 5. 11. 1968. godine
(NN br. 47/68) propisana površina od najviše 60 ha.


Pravilnik o izradi programa za unapređenje šuma od 2. 12. iste godine
propisano je 60 ha kao najveću površinu za jedan odjel.


Ciljevi gospodarenja


Svrha je gospodarenja s ovim šumama uzgajanje što veće i vrijednije
drvne mase optimalnih vrsti drveća i njihove smjese prema prihodnoj sposobnosti
tla, koju kontinuirano treba podizati i održavati.


Svagdje treba povećavati produkcionu snagu tla, jer je ona trajni i
osnovni u našim klimatskim prilikama i najvažniji faktor produkcije. Zato
treba voditi po principu stroge potrajnosti šuma permanentno, racionalno
šumsko gospodarenje. Za ovo treba vršiti pravodobnu i valjanu njegu mladika,
čišćenje, prorede, a i stručno izvođenje svih faza oplodnih sječa, već
prema stanju podmlatka.


Sječe i pošumljavanja te ostalo treoa vršiti po općoj sječnoj osnovi i
osnovi kulturnih radova, ali tako da se zatečeno (konkretno) stanje sukcesivno
provede u željeno normalno stanje.


Ovo će se postići kada budemo imali normalan broj i normalne površine
svakog dobnog razreda, te u istima normalne obraste. Kada ovo imamo
i kada stručno vodimo gospodarenje onda ćemo imati i normalne priraste
te etate u našim šum. gospodarskim jedinicama.


Ova se dinamika kretanja života naše šum. gospodarske jedinice vidi
lijepo u grafikonima o kretanju razvoja dobnih razreda (vidi str. 37).


Unošenjem i dodavanjem vrijednijih vrsta, naročito brzorastućih (topola,
joha, lipa i crnogorice) te stvaranjem mješovitih sastojina znatno ćemo
povećati naš šumski fond i njegovu vrijednost, jer ćemo povećati kako
kvantitativni, tako i kvalitativni prirast tj. povećati udio tehničkog drveta.


28




ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 29     <-- 29 -->        PDF

munikacijama povezane su poprečnim javnim i asfaltiranim cestama i šumskim
putevima:


1. cesta Virovitica — Grubišno polje
2 km,
2. cesta Virovitica — Jasenaš (Miokovićevo) 6 km,
3. cesta Šareni mostovi — Razbojište
6 km,
4. cesta Špišić Bukovica — Jasenik — Prolom 9 km,
5. cesta Špišić Bukovica — Meterov jarak
7,5 km,
6. cesta Lozan — Vukosavljevica — Šanac
8,5 km,
7.
cesta Duga Slatina — Vilovska kosa 3 km.
Ceste pod 1—3. su asfaltirane.
Za privlačenje od sječine do pomoćnog stovarišta izgrađuju se vlake
po kojima se drvo dovlači traktorima OOUR-a »Transporti« Šumskog gospodarstva
»Mojica Birta« Bjelovar. Od pomoćnog stovarišta do željezničke
stanice ili neposrednih potrošača (pilane i kalupane u Virovitici, i dr.) sortimenti
se prevoze kamionima Gospodarstva ili korisnika, odnosno privatnika.
Prostorno drvo do pomoćnog stovarišta prenosi se konjima (samarašima)
s pretežnom radnom snagom iz Bosne.


SI. 1. Pogled na Dugoračku kosu (odj. 61), Brkinu kosu (odj. 64) i
na Poljane (odj. 64)


Ceste su zamijenile dvije šumske uskotračne pruge, kojima je izvoženo
drvo ne samo iz ove gospodarske jedinice, nego i iz državne šume na drugoj
strani Bilo gore. Jedna je pruga bila na pilanu »DRACH«, a druga na pilanu
»VIRBO« i glavnu željezničku stanicu Virovitica grad.


Prema takvoj mreži puteva privlačenje drvnih sortimenata do pomoćnog
stovarišta obavlja se na relacijama između 100 i 2 500 met., a prijevoz
od tih stovarišta do željezničkih stanica ili pilane u Virovitici na relacijama
između 3 i 15 km. Dužina prijevoza ovisi o pojedinim sortimentima i


o
kupcima (potrošačima) i ona iznosi:
a) za trupce F i L svih vrsta drveća, koji se prevoze izravno Tvornici
furnira u Bjelovaru između 55 i 75 km;


27




ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 28     <-- 28 -->        PDF

Glavno čvorište, kako saobraćaja tako i trgovine, je grad Virovitica.
To je kulturno i ostalo sjedište toga dijela srednje Podravine sa 14.117 stanovnika.
Grad se spominje od 1234. godine, nakon što je hrv. ugarski kralj
Bela IV dao status grada, a godine 1984. grad se sprema za proslavu 750.
godišnjice svoga postojanja. Na žalost kasnije u XVI stoljeću pa do 1684.
godine grad je pod turskom vlašću. Od godine 1785. grad je sa čitavom
Slavonijom pripojen Hrvatskoj i bio je nekada i sjedište Županije. U centru
grada je lijepi dvorac i park grofa Draškovića. Grad je veoma simpatičan
i poznat po svojim kulturnim baštinama i dugogodišnjom kulturom
u oblastima prosvjete i sportskih aktivnosti. Veliki ugled ima njihovo gradsko
kazalište, muzej, srednje škole, kulturna društva, kao na pr. Hrvatsko
pjevačko društvo »Rodoljub« (1980. god. proslavilo 100 godina postojanja).
U gradu su razvijena i razna sportska društva.


Seljaci uz klasične poljoprivredne usjeve u novije vrijeme uzgajaju i
duhan te šećernu repu. Razvijeno je i stočarstvo. Voćarstvo i vinogradarstvo
skromnog je opsega.


Ekološki uvjeti


Masiv Bilo gore nastao je u mlađem tercijeru, u neogenu s pretežnim
materijalom iz pliocena. To su naslage lesa, prapora i diluvijalne gline,
koje su u nekadašnjem Panonskom moru tvorile otok.


Šumska tla su duboka, svježa teksture pjeskovite ilovače, koja je mjestimično
prošarana naslagama šljunka. Redovno su pokrivena zdravim humusom
i listincem, dakle vrlo dobra za rast šuma. Na osnovu bonitiranja prema
visinskom prirastu optimalne vrste na dotičnom tlu od ukupne površine
otpada na:


I bonitet 5 195,26 ha,


I/II bonitet 1211,75 ha,


II bonitet 131,22 ha i na


III bonitet 45,00 ha, što čini ukupno 6 583,23 ha šumske površine.


Najviša kota u gospodarskoj jedinici nalazi se u šumskom predjelu
Gradina s 245 m nadmorske visine, a najniža je također u tom predjelu
s kotom 147 metara.


Vodeni tokovi sastoje se od kratkih potoka od kojih je najveći potok
Odjenica. Na tom području nalazi se više vrela od kojih je neka uredio
i održavao pok. Franjo Križić, službenik Šumarije Virovitica.


Prema Thornthwaitovoj klasifikaciji područje Bilo gore pripada humidnoj
klimi s P/E faktorom (tj. brojčanoj vrijednosti efektivnosti oborina)
između 64 i 127. Kišni faktor prema Gračaninu iznosi 90. Srednja godišnja
temperatura iznosi 10« C u granicama između —25° i 35° C, a prosjek
godišnjih oborina iznosi 900 mm. Snijeg je redovna oborina, a njegova visina
kreće se između 30 i 100 cm. Snijeg dosta često oštećuje mlađe i srednjedobne
sastojine (snjegolomi). Rani jesenji i kasni proljetni mrazevi su
rijetki. Vladajući vjetar je sjeverac jačine 0,5—2,5 Beaufort-ove skale odnosno
prosječno 1,5 s maksimumom u mjesecu travnju.


Izvozni uvjeti


Naprijed je već navedeno da sve šume ove gospodarske jedinice gravitiraju
prema željezničkoj pruzi i cesti u podravskoj ravnici. S ovim ko




ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 27     <-- 27 -->        PDF

Ovom prilikom ne mogu mimoići riječi našeg poznatog profesora uređivanja
šuma dra Đuru Nenadića , koji nas je upozorio da prvu knjigu
za uređivanje šuma nije napisao šumar nego rudarski inženjer — Hans
Karlovit z — i to iz bojazni, da će nestati drva za potrebe rudarstva,
staklarstva i dr. Međutim, kako u svijetu tako i u nas, dokazalo se da se
šume mogu dobro očuvati kao prirodni resursi, ako su gospodarene po dobrim
uređajnim osnovama. Glavna je i specifična karakteristika šumarstva,
da ono koristi prirodni resurs, koji se, uz pravilno gospodarenje, sam obnavlja
i to onda ako se od drvne mase koristi samo prirast odnosno kamate
drvnog fonda kao glavnice.


OPĆENITO O GOSPODARSKOJ JEDINICI BILO GORA


Geografski položaj


Gospodarska jedinica »Bilo gora« nalazi se u istočnom dijelu istoimene
planine oko 17» 23´ istočne dužine od Greenwich-a, te na 45° 45´ sjeverne
geografske širine. Čitava gospodarska jedinica nalazi se na padinama Bilo
gore kao suvisli kompleks osnovne ekspozicije prema sjevero-istoku. Reljef
terena je lepezast s tri temeljna gravitaciona pravca prema podravskoj
nizini. Najveći dio gravitira prema željezničkoj stanici Virovitica, drugi
prema željezničkoj stanici špišić Bukovica a treći prema Vukosavljevici,
dakle na željezničku prugu Koprivnica — Virovitica — Osijek. Paralelno s
prugom nalazi se i asfaltirana cesta.


Površina gospodarske jedinice, prema stanju 1951. godine, iznosi 7 167
ha. Do svršetka drugog svjetskog rata šume su bile u vlasništvu imovnih
općina i zemljišnih zajednica. Po gospodarskoj podjeli do 1981. godine, kada
je broj odjela povećan na 150, šume su pripadale:


a) bivšoj Zem. zajednici Virovitica odjeli 1—18,


b) bivšoj Brodskoj imovnoj općini odjeli 19—74,


c) bivšoj Đurđevačkoj imovnoj općini odjeli 75—81, 84—91 i 95—103,


d) bivših Zem. zajednica Špišić Bukovica, Vukosavljevica i Turnašica


odjeli 82, 83, 92—94, te 104—110.


Imovne općine kupile su 1929. godine šume od poduzeća »Drach«, industrija
d. cl. sa sjedištem u Zagrebu, a pilanom u Virovitici (Antunovac),
a zemljišne zajednice posjedovale su šume, koje su im dodijeljene segregacijom
od Virovitičke gospoštije Schaumburg-Lippe. Zakonskom likvidacijom
imovnih općina i zemljišnih zajednica 1947. godine i ovaj šumski posjed
postaje općenarodna imovina i ulazi u sklop Šumarije Virovitica,
Šumsko gospodarstvo Bjelovar. Cjelokupni posjed nalazi se na području
Općine Virovitica.


Značajno je za ovu gospodarsku jedinicu da pored suvislosti kompleksa
površina privatnih enklava, šuma, iznosi tek 1% ukupne površine.


Pored grada Virovitice ovoj gospodarskoj jedinici gravitira i 48 sela i
naselja sa 4 500 domova i 19 060 stanovnika. Prema narodnosti uz Hrvate
i Srbe nalaze se i Česi, Slovaci, Madžari i Romi, a po zanimanju su zemljoradnici,
radnici, obrtnici i dr.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 25     <-- 25 -->        PDF

UDK 630*95 (093) Sum. list CVIII (1984), 23


GOSPODARSKA JEDINICA VIROVITIČKA BILO GORA
U RAZDOBLJU OD 1951. DO 1981. GODINE


Milan DRNDFXIC


SAŽETAK. Autor prikazuje stanje gospodarske jedinice Bilo
gora (Šumarija Virovitica) na osnovu podataka četiriju uzastopnihgospodarskih osnova. Pretežni dio g. ;´., oko 5500 ha, do 1945. godine
bile su u vlasništvu imovnih općina, a manji, oko 1500 ha,
u vlasništvo zemljišnih zajednica. Imovne općine šume su 1929.
godine kupile od privatnih veleposjednika. V vrijeme izrade prvegospodarske osnove, 1951. god., prosječna drvna masa iznosila
je 122 mVha, po drugoj gospodarskoj osnovi, iz 1961. god., 162
mVha, po trećoj, iz 1971. god., 191 m3lha a po četvrtoj, rađenoj1981. godine, 252 mltha. Ovi podaci pokazuju, da se šumama ove
gospodarske jedinice pravilno gospodarilo, (op)


UVOD


U Šumarskom listu br. 9—10/1982. prof, dr Dušan K 1 e p a c, redovni
profesor uređivanja šuma na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu,
objavio je jedan od svojih značajnih referata pod naslovom »Osnovne postavke
i principi gospodarenja u šumama svijeta i u našoj zemlji«. U tom
referatu prof. Klepac prikazao je šumski fond i prirastni etat u razmjerima
svijeta, Europe i naše zemlje i potrošnju, koja je općenito u porastu za
2% godišnje, posebno sortimenata za mehaničku i kemijsku preradu. Organizacija
FAO ocjenjuje da će u 1995. godini biti potrebno oko 50% drva
više nego ga je potrošeno 1975. godine odnosno količina od četiri milijarde
m», od čega 2,3 milijarde građevnog a 1,7 milijarde ogrjevnog. Ovaj članak,
i u njemu dane postavke i principi, bili su ishodište i koordinatni sustav
za prikaz jednog stanja na terenu iz bogate operative službe uređivanja šuma
Šumskog gospodarstvo u Bjelovaru, poticaj da se prikaže gospodarska
jedinica Virovitička Bilogora u razdoblju od 1945. do 1981. godine.
U tom razdoblju uređajni radovi sa svim mjerenjima, snimanjima i
istraživan jama obavljeni su četiri puta, 1951, 1961, 1971. i 1981. godine. Prve
tri izradio je autor ovog rada i to je vjerojatno jedinstven slučaj u našoj
zemlji, da je jedan uređivač imao prilike vidjeti rezultate provedbe danih
smjernica gospodarenja u tako dugom periodu i koristiti ih za sastav
novih osnova.


Milan Drndelić, dipl. inž. šum. u m., Bjelovar, Trg Republike 11.


23




ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 51     <-- 51 -->        PDF

Opširnije o lovstvu imademo prikaz u zborniku »Sto godina šumarstva
Bilogorsko-podravske regije« (str. 251—268) od prof. dr. Drage Andra š
i ć a.


SI. 5. Jelen kapitalac s rogovima 198, 97 bodova po Valderu.
Cijena odstrela 1 200 USA dolara


Kadrovi i briga za čovjeka


Za izvršavanje zadataka svakoj šumariji trebaju i odgovarajući broj i
profil kadrova i to proporcionalno prema veličini površine šumarije i njenim
temeljnim pokazateljima šumskog fonda, prirasta, etata i otvorenosti
šuma.


Prema nekada, kada je u Šumariji bio samo jedan inženjer — šumar
kao upravitelj, sa jednim pisarom, odnosno administrativcem i jednom čistačicom
i kurirkom za poštu i drugo, a na terenu lugari i radnici — danas
se može slobodno reći, da je neporedivo bolje, lakše i produktivnije, jer
šumarija ima osoblje svih profila i sprema od NKV, KV, NDS, SSS do FS.


Danas prema ZUR-u, svaki radnik, na osnovu prava za rad prethodno
je upoznat sa Samoupravnim sporazumom o udruživanju, pismeno zasniva
svoj radni odnos (udružuje svoj rad) s drugim radnicima i društvenim
sredstvima. Naime po čl. 12 ZUR-a nitko (pojedinačno ni grupno — bila bi
to prčija), ne može steći pravo vlasništva nad društvenim sredstvima. Svi
radnici udružuju svoj rad na društvenim sredstvima i uz ostale faktore
(cijena, prirodnih uslova, itd.) stvaranjem proizvoda i prodajom istoga,
stvaraju dohodak — čl. 60).


Posebni članovi (da ne nabrajam) ZUR-a objašnjavaju vrste i kategorije
dohotka, ostatka dohotka, čisti dohodak, osobni dohodak, fondove i
drugo.


Što se tiče udruživanja rada, osnovni oblik OOUR (kod nas u šumarstvu
redovno Šumarija), zatim više OOUR-a čine RO (radna organizacija).
Kod nas su Šumska gospodarstva bazirana na načelima uzajamnosti, solidarnosti,
zajedničkih stručnih službi, te povezanosti zajedničkih interesa.
Treći oblik udruživanja u SOUR (tj. Složena organizacija udruženog rada),
tu su razna Poslovna udruženja, ŠIDI-i, itd.).




ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 54     <-- 54 -->        PDF

Pregled dobnih razreda po vrstama i godinama Tabl. 13.


Dobni razredi


1 1—20 g. II 21—40 g. III 41—60 g. IV 61—80 g.
ha ms ha ms ha m-i ha m»


195
196
197
198
. hrast
l. hrast
. hrast
. hrast
93,39
46,57
55,17 913
332,50
363,24
210,66
27469
37625
37777
7055
336,29
362,37
562,18
66679
75427
124322
123786
286,66
422,34
481,23
80010
122865
158726
176842
195
196
197
198
l. bukva
. bukva
. bukva
. bukva
131,87
85,07
97,58 455
453,17
348,41
231,52
35413
36120
40849
7615
132,47
161,82
321,45
24782
31162
67627
116407
164,70
113,17
177,26
47932
32891
56651
84173
195
196
197
198
195
1961
1971
198
195
196
1951
196
195
196
197
198
195
1961
197
J981
195
1961
197
198
1951
195
195
. grab
grab
. grab
. grab
. lipa
. lipa
. lipa
. lipa
. brijest
. brijest
. jasen
. jasen
. joha
. joha
. joha
. joha
. bagrem
. bagrem
. bagrem
. bagrem
. javor
. javor
. javor
. javor
. trešnja
. breza
. breza
274,56
157,94
166,33
173,16
80,88
41,78
18,01
5,02
0,80
31,09
69,08
73,93
39,08
3,33
3,33
24
1873
13
1366
64
2136
3282
1595
905
1806,66
1112,93
476,66
856,30
935,36
457,55
5,18
1,07
9,32
10,96
28,69
40,86
24,20
7,31
7,92
42,65
1,20
25,46
9,59
11,97
148980
122041
79507
19868
70623
105167
81347
20363
390
154
1356
1062
4731
4841
4105
6048
785
1441
5951
6385
83
569
2036
563
1261
394,82
599,76
908,12
290,97
513,35
1036,86
9,96
0,17
0,30
1,14
3,27
4,72
1,23
2,77
62323
113592
180250
257270
47286
101227
224810
274927
2045
21
59
198
657
1346
6953
214
343
824
403
15463
293
109,59
149,01
139,00
67,18
118,86
172,79
2,72
0,95
0,63
0,21
1,03
30354
42565
42528
114911
19458
34764
54043
128633
590
278
192
47
5428
239
446
7713
195
1961
1971
198
1961
1971
198
. četinjače
. četinjače
. četinjače
. četinjače
. ostalo
. ostalo
. ostalo
1,22
0,30
66,43
48,16
3
3
69
10,93
25,32
11,13
150,38
115,16
1273
3281
1976
1636
18016
20032
2511
12,06
8,91
30,27
57,10
199,02
2600
978
7038
10540
45116
21955
2,12
6,57
2,50
9,48
546
1122
677
2618
6922
1951
1961
1971
1981
. SVEGA
.SVEGA
.SVEGA
.SVEGA
778,93
479,60
557,23
727,47
2136
3306
6338
921
3564,94
3025,34
1567,53
433,68
294492
332630
271544
72050
1180,65
1706,88
3063,85
3117,60
206630
333642
650852
824671
"632797"
821,01
985,60
1593,90
178890
237396
320117
528989




ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 55     <-- 55 -->        PDF

Tabl. 13


Dobni razredi


5 ^-veta V 81—100 g. VI 101—120 g. VII 121 g. UKUPNO
Ö ha m3 ha m« ha m* ha m*
1951 . hrast 43,59 12702 — 100 1092,43 186960
196 . hrast 89,85 29145 35,65 9144 1320,03 274206
1971 . hrast 112,00 42451 57,88 7825 1479,12 372014


198 . hrast 139214 940 447837
1951 . bukva 172,06 51125 112,73 27145 15,79 1263 1182,79 187860


196 . bukva 138,78 41002 163,43 45056 1010,68 186231
197] . bukva 51,20 14344 121,91 15448 1000,92 195374
1981 . bukva 58555 335 267085
1951 . grab 50,82 15462 3,79 999 1,75 140 2641,99 258258


196 . grab 25,21 7683 33,01 8680 2077,86 294682


197 . grab 13,83 4853 5,53 1393 1707,47 310504


198 . grab 29370 47 421479


195 . lipa 30,97 9365 150 1418,58 146882


196 . lipa 15,77 4594 14,37 3543 1678,59 249295


197 . lipa 10,73 3293 17,97 3103 1737,68 367962


198 . lipa 26083 278 450284


195 . brijest 17,86 3025


196 . brijest 0,76 143 2,78 585


195 . jasen 1,52 416 29,02 1793


196 . jasen 16,28 1121
195 l. joha 30,63 4929


196 . joha 44,76 5610


197 . joha 7,22 216 67,44 5778


198 . joha 749 19178


195 . bagrem 76,39 3135


196 . bagrem 81,85 4723


197 . bagrem 49 83,99 8177


198 . bagrem 153 8713


195 . javor 4,53 486


196 . javor 0,62 265 3,95 265


197 . lavor


198 . javor 2071 9 25825


195 . trešnja 28,23 2329


195 . breza 9,59 563


196 . breza 11,97 1261


195 . četinjače 26,33 4429


196 . četinjače 47,41 5846


197 . četinjače 0,12 35 110,45 9729
1981 . četinjače 345 12991
1961 . ostalo 3,69 1681 11,77 3290 252,77 36145
197) . ostalo 362,34 65217
1981 . ostalo 1979 7 33374
1951 . Svega 298,96 89070 116,52 28394 17,54 1403 6590,51 801229


196 . Svega 273,92 84370 258,99 69862 6565,74 1061671
197 i. Svega 193,90 67329 215,12 29060 6583,23 1345240


198 l. Svega 752,76 258519 3,90 1616 6602,31 1686766