DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 23 <-- 23 --> PDF |
U sadašnjem trenutku broj gnjezdarica na sva tri hrasta iznosi 10 u 7 vrsta s jačom frekvencijom vrste Sturnus vulgaris i Coloeus monedula. Broj vrsta donedavnih i prošlih iznosi 5, što ukupno broji 12 vrsta ptica. Gnjezdarice su na hrastovima smještene u etažama, što nije rijetka pojava i u drugim životnim potrebama ptica (ŠTROMAR, 1965). U ovom slučaju, pojava zavisi o nidobiološkim potrebama i interspecijskim odnosima kao i izvorima hrane. Sva tri hrasta služe pticama tijekom dnevnog ritma kretanja bilo da se radi o vremenu brige za potomstvo ili o migracijama. U dnevnom ritmu kretanja služe se hrastovima u svrhu predaha, odmora, zaštite od neprijatelja, za orijentaciju, noćenje ili kao izvor hrane, slijedeće vrste: Streplopelia decaoclo, Cuculus canorus, Picus canus, Picus viridis, Dendrocoposmajor, Oriolus oriolus, Corvus comix, Coloeus monedula, Pica pica, Parus major, Aegithalos caudatus, Sitta europeae, Turdus merula, Sturnus vulgaris, Carduelis carduelis, Serinus serinus, Fringilla coelebs, Passer domesticus, Passer montanus. Nabrojenih 19 vrsta ne predstavlja konačan broj, jer mnogo toga izmiče pažnji istraživača, naročito u migracijama. Među nabrojenim vrstama ima izrazitih selica, kao što je kukavica obična, koja se je tijekom migracija kao i u međuseobenom periodu često zadržavala na hrastu br. 1. Njena zadnja pojava pribilježena je pred desetak godina. Česta gnjezdarica ovog kraja, vuga zlatna koristila je taj hrast kako u seobama, tako i tijekom boravka vi zavičaju. Čvorci su u većem broju koristili hrastove br. 1 i 2 u vremenu regularnih migracija, a posebice intenzivno u ranoljetnim, neusmjerenim međuseobama, kada su upadljivi s velikim brojem primjeraka. ANALIZA PODATAKA Kao osnovno treba naglasiti, da je to samo jedan aspekt, i to ne konačan, o značenju ovih starih hrastova. Broj gnjezdarica, sadašnjih i prošlih veći je za hrastove br. 1 i 2, dok hrast br. 3 ne obiluje gnjezdaricama, a i broj vrsta koje se na njemu zadržavaju nije adekvatan broju hrastovima pod br. 1 i 2. Ovdje je itekako važan ekološki aspekt. Hrastovi br. 1 i 2 su soliterska stabla usred antropogenih površina, gdje je taj utjecaj sve intenzivniji, te oba hrasta dobivaju na vrijednosti, ne toliko u odnosu na gnjezdarice koliko u odnosu za zadržavanje ptica selica s regularnim kretanjima. Te hrastove, pogotovo onaj pod br. 1 signifikantni su za autohtone kao i strane populacije ptica prilikom migriranja. Dokazano je već nebrojeno puta, da su antropogene površine s takvim soliterskim stablima od kapitalne važnosti u fenomenu kretanja ptica. Hrast br. 3 uzet je u obzir, kao komparativan hrast i po svojoj starosti kao i smještaju unutar šumskih ostataka i parkovskih elemenata. Pokazalo se da je takva metoda u odnosu na problem jedina dopustiva i na temelju toga neposredno govori o prednosti hrastova 1 i 2. Odnos ptica u fenomenu kretanja prema površini zemlje (SCHÜZ, 1971) formira kretanja, jer izaziva interakcije. LITERATURA D o 1 e n e c, (man.) Z. (1983): Prilog poznavanju ornitofaune užeg dijela Hrv. zagorja 21 |