DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 19     <-- 19 -->        PDF

UDK 598.2:591.5.001 (497.13) Šum. list CVIII (1984), 17


STARI HRASTOVI LUŽNJACI, QUERCUS ROBUR L,
KAO EKOLOŠKE NIŠE ZA PREDSTAVNIKE ORNITOFAUNE NA UŽEM
DIJELU HRVATSKOG ZAGORJA


Ljubica ŠTROMAR i Zdravko DOLENEC*


SAŽETAK. U okviru istraživanja u jednom dijelu hrvatskogZagorja autori su posebno utvrđivali i ulogu osamljenih stabala
za ornitofaunu. Njihova istraživanja pokazala su, već i odprije
poznatu činjenicu, da su osamljena stabla od kapitalne važnosti
u fenomenu kretanja ptica, (op)


Ornitološka istraživanja koja se vrše na užem dijelu Hrvatskog zagorja
(selo Mokrice, Krušljevo selo, Oroslavje i Stubičke toplice) nametnula
su problem ornitofaune osamljenih, starih primjeraka hrasta lužnjaka, Quercus
robur L., te se toj zanimljivoj pojavi posvetila veća pažnja istraživača.


Za ornitofaunu imaju soliterska stabla, ostaci grmova ili krnje šumske
etaže, na jednoličnim antropogenim površinama izuzetnu vrijednost
(ŠTROMAR, 1982), gotovo u svim životnim potrebama ptica. U ovom se slučaju
mogu stari hrastovi smatrati ekološkim nišama.


Ovi hrastovi pripadaju samostalnoj fitocenozi pod nazivom Querco robori
— Carpinetum, Horv.et. ali. 1974. Rasprostranjena je u poplavnoj zoni
Posavine i Podravine ili izvan nje-u graničnim područjima drugih klimatogenih
fitocenoza.


HABITUS ISTRAŽIVANIH HRASTOVA


Opservacije koje su vršene na užem području Hrvatskog zagorja odnose
se na tri stara hrasta lužnjaka i radi lakšeg pregleda označeni su brojevima;
1, 2 i 3.


Lužnjak br, 1 je osamljeno stablo usred seljačkog gospodarstva u selu
Mokrice (Oroslavje donje: 46°00´N; 15°55´E). To je povišeni dio Mokrica, te
prema proračunu gotovo je iste nadmorske visine od 171 m kao i Oroslavje.
Tlo ispod stabla nije utabano i otvrdnulo, već mekano i bogato vlažno.
Tlo se povremeno i gnoji prirodnim gnojem, jer se štala nalazi u neposrednoj
blizini hrasta. Nagnutost krošnje pokazuje pravac N—S, sjena—svjetlo.
Na južnoj su strani grane dulje i gušće, položene gotovo paralelno s tlom.
Na sjevernoj strani, grane i vršike grana su otkinute i oštećene gromom,


*) Dr Ljubica Štromar, Zavod za ornitologiju Istraživačkog centra JAZU, Zagreb,
Ilirski trg 9.
Mr Zdravko Dolenec, Centar za odgoj i usmjereno obrazovanje, Oroslavje