DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 11 <-- 11 --> PDF |
UDK 630-45:595.7.001 (Psyllopsis fraxini) Sum. list CVIII (1984), 9 JASENOVA LISNA BUHA (Psyllopsis fraxini L.) Ivan MIKLOŠ* SAŽETAK. Autor daje kratak morfološki opis jasenove lisne buhe te iznosi neke podatke o njenoj biologiji, štetnosti i rasprostranjenosti u SR Hrvatskoj. Štetnik se može naći na svim vrstama roda Fraxinus, ali je najčešći na poljskom jasenu i to na pomlatku i mladim stablima. Prezimljavaju jaja, smještena na izbojcima, većinom uz pupove. Štete čine ličinke sisanjem sokova iz Ušća. U nas se godišnje razviju dvije generacije. Zimska jegeneracija štetnija od ljetne. UVOD Od svih pet podredova reda Homoptera dva su za šumarsku entomologiju malo važna, pa se o njima u udžbenicima i priručnicima govori samo kratko i uopćeno, a pojedine se vrste gotovo uopće ne spominju. To su Aleurodina (Štitasti moljci) i Psyllina (Lisne buhe). Štitasti su moljci poznati kao poljoprivredni štetnici, koji čine znatne štete na raznom voću, povrću te industrijskom i ukrasnom bilju. Broj lisnih buha koji živi na šumskom drveću je doduše velik, ali ni među njima nema takvih, koje bi se mogle nazvati važnijim šumskim štetnicima. Ipak, dvije vrste iz tih podredova zaslužuju pažnju naših šumara po tome, što se povremeno pojavljuju u povećanoj brojnosti i u onim nizinskim šumama, gdje se jasen već dulje vremena masovno suši. Prva je jasenov štitasti moljac (Siphoninus phillyreae Haliday) iz podreda Aleurodina, a druga jasenova lisna buha (Psyllopsis fraxini L.) iz podreda Psyllina. Obadvije čine štetu na sličan način, sisanjem sokova iz biljaka i izlučivanjem medne rose. Našao sam ih na području šumskih gospodarstava Vinkovci, Osijek, Nova Gradiška, Bjelovar, Sisak, Zagreb, Karlovac i Senj. O jasenovom štitastom moljcu se u nas već pisalo (MIKLOŠ, 1978), dok o jasenovoj lisnoj buhi u našoj stručnoj literaturi nema nikakvih podataka. Od stranih autora treba posebno spomenuti SCHINDLERA i EHRHARDTA, koji su uočili štetnost jasenove lisne buhe vi SR Njemačkoj te istražili njenu morfologiju, biologiju, štetnost i način suzbijanja (SCHINDLER i EHRHARDT, 1969). Tog je štetnika prikazao i SCHWENKE (1972) u opsežnom djelu o šumskim štetnicima Evrope, uglavnom na temelju istraživanja spomenutih autora. Isto tako spominju ga GUSEV i RIMSKIJ * Prof. dr. Ivan Mikloš, dipl. inž. šum. Katedra za zaštitu šuma, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Šimunska cesta 25. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 12 <-- 12 --> PDF |
-KORSAKOV (1951) u priručniku o oštećenjima šumskih i dekorativnih vrsta drveća i grmlja evropskog dijela Sovjetskog Saveza. POLOŽAJ U SISTEMATICI I GEOGRAFSKO RASPROSTRANJENJE Jasenova lisna buha spada u red Homoptera (Jednakokrili rilaši), pod- red Psyllodea (Lisne buhe), familiju Psyllidae i podfamiliju Aphalarinae(KLIMASZEWSKI, 1973). Naziv Psyllodea potječe od grčke riječi psyllos(= buha), po tome što ti insekti imaju usni ustroj za bodenje i sisanje i sposobnost skakanja poput buha (Aphaniptera). U našoj stručnoj terminologiji uobičajen je naziv lisne buhe (KOVAČEVIĆ, 1950—1956), slično kao u ruskoj — listobloški. Nijemci osim naziva Blattflöhe (Lisne buhe) imaju i naziv Springläuse (Uši koje skaču), dok se u engleskom govornom području upotrebljava termin Jumping Plant Lice (Lisne uši koje skaču). KLIMASZEWSKI (1973) navodi za palearktičku oblast 4 familije s 49 rodova i ukupno 505 vrsta lisnih buha. Prema istom autoru rod Psyllopsissadrži 9 vrsta, koje žive većinom u Evropi, a hrane se isključivo jasenom. Samo se za jednu od njih osim jasena navodi kao biljka-hraniteljica još i Circaea lutetiana, a za drugu Corylus sp, Psyllopsis fraxini L. raširen je u čitavoj Evropi. MORFOLOGIJA Odrasli oblik jasenove lisne buhe (si. 1) veoma je nalik na male cvrčke iz familije Jassidae (njem. Zwergzikaden). Duljina tijela iznosi 2,5—3,0 mm. Glava je kratka, široka, tamnosmeđa. Ticala su tanka, nitasta, sastavljena od SI. 1. Jasenova lisna buha. Jaja na izbojku jasena, ličinka posljednje razvojne faze i odrasli oblik. (Orig.) |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 13 <-- 13 --> PDF |
10 članaka. Facetirane su oči crvenosmeđe, velike i izbočene, a uz njih se nalaze bjelkaste ocele. Usni je ustroj kao i u drugih Homoptera podešen za bodenje i sisanje. Prva dva para nogu podešena su za hodanje, a stražnje su dulje, s nešto zadebljalim bedrima i služe za skakanje. Stopala se sastoje od dva članka, a zastopalje od dvije kandžice, između kojih je prihvatni lap (empodium). Krila su zelena, s tamnijim mrljama prema vrhovima. Prednja u stavu mirovanja krovoliko pokrivaju stražnja, koja su kraća. Jaje je duguljasto poput vretena, na krajevima zašiljeno, prljavo bijele boje. (SI. 1) Ličinka ima 5 razvojnih faza. Ispočetka je potpuno beskrilna, a u posljednja dva stadija mogu se dobro vidjeti začeci krila. Osnovna je boja ličinke žućkastobijela, s crnosmeđim mrljama na dorzalnoj strani u starijim razvojnim fazama. Čitav je zadak pokriven finim dugim dlakama, a sa strane bijelim izlučinama voska. Duljina potpuno odrasle ličinke iznosi 2,0—2,5 mm (si. 1). Stadij nimfe je po građi ticala i nogu sličniji odraslom obliku. RAZVOJNI CIKLUS I NAĆIN ŽIVOTA Prema vlastitim nalazima pojedinih razvojnih stadija u Hrvatskoj može se zaključiti da jasenova lisna buha ima u nas dvije generacije godišnje. Isti broj generacija navode SCHINDLER i EHRHARDT (1969) za SR Njemačku i PAVLOVSKIJ (1955) za Sovjetski Savez. Godišnji razvojni ciklus također je sličan onome u Njemačkoj te ima slijedeći tok: Prezimljavaju jaja, koja su izlegle ženke prethodne, t.j. ljetne generacije u kolovozu i rujnu prošle godine. Jaja su smještena na izbojcima, pojedinačno ili u manjim skupinama, uz pupove, najčešće s njihove unutrašnje strane (si. 1). Njihov se broj od vrha prema bazi izbojka postepeno smanjuje. U slučaju guste populacije mogu se naći i između pupova po cijeloj duljini internodija. Izlazak Učinaka iz jaja uglavnom se poklapa s početkom listanja jasena, što se obično događa u mjesecu travnju. U proljeće 1981. god. jaja su se u zagrebačkom parku Maksimir mogla naći sve do konca istog mjeseca. Mlade se ličinke odmah počinju hraniti sisanjem sokova iz lišća, koje se zbog toga postepeno deformira. S porastom Učinaka oštećenja postaju sve uočljivija. Pod utjecajem toksina iz žlijezda slinovnica Učinaka listići na rubovima zadebljaju, savijaju se od krajeva prema sredini u smjeru naličja i konačno pretvaraju u rahle gale, koje posmeđe i osuše se, ali ne otpadaju sa stabla (si. 2). U galama se nalazi voštana vunica i medna rosa, koju izlučuju ličinke, osobito starijeg uzrasta. Isto tako mogu stradati i izbojci, koji se zbog sisanja Učinaka iskrivljuju. Odrasli oblici pojavjuju se početkom mjeseca lipnja. Njihovo je sisanje manje intenzivno od sisanja ličinaka, pa su i oštećenja manja. Sredinom lipnja mogu se naći jaja, a uskoro zatim i ličinke slijedeće, t.j. ljetne generacije. U to vrijeme jasenovo je lišće odraslije i tvrđe, što je razlog da na njemu ne mogu nastati tako izrazite štete kao na mladom proljetnom Ušću. Koncem kolovoza i početkom rujna pojavljuju se odrasli oblici, koji legu jaja i time obnavljaju godišnji razvojni ciklus. Gustoću populacije najlakše je i najbolje određivati upravo na temelju broja tih jaja, i to iz dva razloga: zato što se to može učiniti u dugom vremenskom razdoblju od jeseni do proljeća iduće godine, i zato što stadij jajeta u to 11 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 14 <-- 14 --> PDF |
SI. 2. Jasenova lisna buha. Razni stupnjevi oštećenja jasenovih listića od Učinaka. (Orig.) |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 15 <-- 15 --> PDF |
vrijeme neposredno prethodi onoj populaciji Učinaka, koja čini najveće štete, pa tako utvrđena brojnost populacije ima i najveću prognostičku vrijednost. Da bi se dobila bar približna slika prisutnosti jasenove lisne buhe na jasenima u nizinskim šumama Hrvatske, određivana je na spomenuti način gustoća populacije 1980. i 1981. godine na područjima šumarija Novska i Čazma te u zagrebačkom parku Maksimir. U tu svrhu uzimani su uzorci izbojaka, dugački 30—40 cm, sa mlađih jasenovih stabala. Rezultati su prikazani u tablici 1. Gustoća populacije jasenove lisne buhe u stadiju jajeta zimi 1980/81. na nekim lokalitetima u SR Hrvatskoj Tablica 1. Ukupni broj Broj izbojaka Prosj. broj jaja Lokalitet izbojaka pupova jaja s jajima bez jaja po izbo j ku po pupu Grede-Kamare . 100 1.315 1.197 68 32 12,0 0,9 (68%) (32Vo) Trstika 127 1.647 138 42 85 1,1 0,1 (33%) (67´/.) Cerinski lug 90 954 592 54 36 6.6 0,6 (60%) (40Vo) Park-šuma Maksimi]´ loo 956 279 62 (62%) 38 (38;´/„) 2.8 0,3 Iz tablice se razabire da je postotak izbojaka na kojima su nađena jaja iznosio 33—68. Prosječni broj jaja po jednom izbojku kretao se od 1 do 12, što iznosi po jednom pupu 0,1 do 0,9. SCHINDLER i EHRHARDT (1969) utvrdili su da je jedna ličinka u stanju uništiti jedan listić jasena, što s prethodnim i drugim potrebnim podacima može poslužiti za određivanje kritičnog broja štetnika. Prema podacima iz literature lisne buhe napada veliki broj prirodnih neprijatelja. SCHINDLER i EHRHARDT (1969) navode ptice pjevice, pauke, uholaže, vilinske konjice, zlatooke, bube-mare, stjenice, osolike muhe, muhe gusjeničarke, muhe šiškarice, parazitičke osice Chalcididae i razne gljivice. Prilikom vlastitih terenskih istraživanja u galama jasenove lisne buhe nalaženi su pauci i uholaže, a u laboratoriju je uzgojeno nekoliko primjeraka osolikih muha (Syrphus sp.). ŠUMSKOGOSPODARSKO ZNAČENJE Jasenova lisna buha monofagni je štetnik jasena. Na istraživanom području nađena je na običnom, poljskom i crnom jasenu (Fraxinus excelsior, F. angiistifolia i F. ornus). Najčešći je ipak na poljskom jasenu, koji pre |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 16 <-- 16 --> PDF |
vladava u nizinskim hrastovim šumama Hrvatske. Napada stabla svih starosti, ali izrazite štete čini na mlađim biljkama u prirodnom i umjetno podignutom pomlatku. Prema zapažanjima SCHINDLERA i EHRHARDTA (1969) u SR Njemačkoj napad je najjači na najsnažnijim i najvišim biljkama. Isti su autori konstatirali veoma jaki napad u jednom rasadniku na 15—20 cm visokim jasenima, posađenim u razmaku 20 x 20 cm, gdje je zbog toga uginulo 10—20% biljaka, dok je gubitak na prirastu preživjelih biljaka iznosio čak do 10OV». U našim nizinskim šumama hrasta lužnjaka jasenova lisna buha izgleda da ima sve povoljnije ekološke uvjete za razvoj. Prije svega česte defolijacije, kako jasena tako i drugih vrsta drveća, omogućuju jači priliv svijetla u sastojine, što pogoduje štetniku, koji izbjegava zasjenu. Osim toga defolijacije jasena, osobito od jasenove pipe, stvaraju i bolje trofičke uvjete za ljetnu generaciju. Ta je generacija inače manje štetna od zimske, jer se pojavljuje u vrijeme kada je lišće tvrđe i otpornije prema sisanju ličinaka. Poznato je međutim da poslije napada jasenove pipe, koja u rano proljeće uništi pupove, jasen prolista tek koncem lipnja ili početkom srpnja, a to je po prilici vrijeme kada se pojavljuju ličinke ljetne generacije. Tako sada i te ličinke imaju na raspolaganju kvalitetniju hranu, t.j. mlado i sočno lišće. Prije nekoliko godina u nas se počela naglo razvijati proizvodnja poljskog jasena u rasadnicima, kao rezultat potrebe da se na umjetan način pomogne obnova opustošenih jasenovih sastojina. Danas se u rasadnicima na području nizinskih šuma uzgaja veliki broj jasenovih sadnica. U ovom kratkom vremenskom razdoblju jasenova lisna buha se u tim rasadnicima nije pojavila, ali s obzirom na veliku količinu hrane povoljne za tog štetnika, postoji mogućnost da se to dogodi. Isto tako može se očekivati povećana brojnost jasenove lisne buhe i u šumama gdje se jasen zbog pojačanog sušenja sve više siječe, a istovremeno se na tim površinama naglo povećava prirodni i umjetno posađeni pomladak, koji taj štetnik najradije napada. SUZBIJANJE Informacije o suzbijanju jasenove lisne buhe do danas imamo jedino od SCHINDLERA i EHRHARDTA (1969). Oni su nekoliko jakih napada tog štetnika na mlade jasene u rasadnicima iskoristili za pokusno kemijsko suzbijanje. Upotrijebljeni su razni tekući preparati na bazi HCH, Lindana i losfornih estera u koncentracijama od 0,02 do 0,2%». Prskanjem je postignut gotovo 100%-tni mortalitet, a razlika u djelovanju pojedinih preparata nije se mogla primijetiti. Zaprašivanje je dalo nešto slabije rezultate. Najpovoljniji trenutak za suzbijanje je onaj, kada listovi u proljeće dosegnu duljinu od nekoliko centimetara. Ranijim prskanjem ne može se na biljke nanijeti dovoljna količina preparata, a kasnije već mogu nastati veće štete. Rezimirajući može se reći da jasenova lisna buha nije neki novi, niti je sam po sebi, t.j. po svojim biološko-ekološkim značajkama, neki važan šumski štetnik. Njegova se prisutnost u normalnim, zdravim jasenovim sa 14 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 17 <-- 17 --> PDF |
stojinama može gotovo zanemariti. No, stupanj njegove štetnosti valja ocjenjivati u sklopu problema s ostalim štetnicima jasena i sadašnjim zdravstvenim stanjem jasenovih sastojina u nizinskim mješovitim šumama hrasta lužnjaka. LITERATURA Gusev, V. I. — Ri mski j-Kor sako v, M. N. (1951): Opredelitelj povreždenij lesnih i dekorativnih derevev i kustarnikov evropejskoj časti SSSR. Moskva-Leningrad Klimaszewski , S. M. (1973): The Jumping Plant Lice or Psyllid´s (Homoptera, Psyllodea) of the Palearctic. An Annotated Chek-List. Annates zoologici Tom XXX, Nr. 7. Polska akademia nauk, Warszawa Kovačević , Ž. (1950—1956): Primijenjena entomologija, knjiga I—III, Zagreb Mikloš , I. (1978): Jasenov štitasti moljac (Siphoninus phillyreae Haliday). Šu marski list, 4—5, Zagreb Pavlovskij , E. N. (1955): Vrediteli lesa. Spravočnik, II, Moskva-Leningrad Schindler, U. — Ehrhardt, W. (1969): Beobachtungen über Psyllopsis fraxini L. (Psyllidae, Blattflöhe), einen Schädling an Jungeschen. Zeitschrift für angewandte Entomologie, Band 63, Heft 3, Hamburg-Berlin Schwenke , W. (1972): Die Forstschädlinge Europa´s, 1. Band, Hamburg-Berlin Ash Jumping Louse (Psyllopsis fraxini L.) Summmary After a short morphological description of the Ash jumping louse (Psyllopsis fraxini L.) the author gives ´some data on its biology, damage and the area of distribution in Croatia. This insect pest is monophagoUs, living on various species of Fraxinus. In this country it produces two generations in a year. The larvae feed on leaves sucking out the sap and producing characteristic galls. The overwintering generation produces greatest injuries, particularly on young trees, in may. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Zajednica fakulteta i instituta šumarstva i prerade drveta Jugoslavije, Sekcija za organizaciju i ekonomiku organizira JUGOSLAVENSKO SAVJETOVANJE o temi DOHODOVNI ODNOSI U ŠUMARSTVU, PRERADI DRVA I PROMETU DRVNIM PROIZVODIMA Savjetovanje će se održati u Splitu 24. i 25. travnja 1984. godine s programom: REFERAT: Dohodovni odnosi u šumarstvu, preradi drva i prometu drvnim proizvodima 1. Neka do´sadašnja iskustva u udruživanju šumarstva, prerade drva i prometa drvnim proizvodima u Jugoslaviji Naručeni referati: — Iskustva iz SOUR »Šipad«, Sarajevo — Iskustva iz SOUR »Treska«, Skopje — Gozdarstvo in lesna industrija Gorenjske, Bled — Iskustva iz SOUR »Slavonska šuma«, Vinkovci. 2. Organizacijske podloge za razvijanje dohodovnih odnosa u šumarstvu, preradi drva i prometu drvnim proizvodima Naručeni referati: — Organizacija rada i ´sredstava u udruženom radu u šumarstvu, sadašnje stanje i putovi razvitka — Viši oblici udruživanja rada i sredstava u šumarstvu, preradi drva i prometu — Norme i normativi kao osnove planiranja i stimulativne raspodjele — Vrednovanje poslova i radnih zadataka kao podloge za stimulativnu raspodjelu prema rezultatima rada — Međusobne ovisnosti dohotka i korištenje fonda radnog vremena — Proizvodnost rada kao osnova za stvaranje dohotka. 3. Organizacijsko-tehnički i tehnološki činioci u službi razvijenih dohodovnih odnosa Naručeni referati: — Razgraničenje i povezanost između grana i djelatnosti kao podloge za povećanje dohotka u šumarstvu, preradi drva i prometu — zajednički programi, zajednički proizvodi — Korištenje raspoloživih kapaciteta i mogućnosti unapređenja u šumarstvu — Korištenje raspoloživih tehnoloških kapaciteta i mogućnosti unapređenja u drvnoj industriji — Mogućnosti boljeg korištenja raspoložive sječive drvne mase — Stanje i razvitak si´stema informacija u šumarstvu, preradi drva i prometu. 4. Ekonomsko-financijske osnove dohodovnih odnosa u šumarstvu, preradi drva i prometu drvnim proizvodima Naručeni referati: — Kretanje ekonomičnosti, reproduktivne sposobnosti i rentabilnosti u šumarstvu i preradi drva — Putovi unapređenja stjecanja i raspoređivanja zajedničkog prihoda — Utvrđivanje, odvajanje i namjena rente — Razvijanje oblika motivacije radnika i radnih kolektiva za unapređenje rada i proizvodnje — Zajednički prihod i njegovo plan´sko i obračunsko raspoređivanje — Odnosi između proizvodnih grana kao pretpostavke povećanja zajedničkog prihoda — Uklapanje šumarstva, prerade drva i prometa drvnim proizvodima u privredni sistem zemlje. |