DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 11 <-- 11 --> PDF |
UDK 630-45:595.7.001 (Psyllopsis fraxini) Sum. list CVIII (1984), 9 JASENOVA LISNA BUHA (Psyllopsis fraxini L.) Ivan MIKLOŠ* SAŽETAK. Autor daje kratak morfološki opis jasenove lisne buhe te iznosi neke podatke o njenoj biologiji, štetnosti i rasprostranjenosti u SR Hrvatskoj. Štetnik se može naći na svim vrstama roda Fraxinus, ali je najčešći na poljskom jasenu i to na pomlatku i mladim stablima. Prezimljavaju jaja, smještena na izbojcima, većinom uz pupove. Štete čine ličinke sisanjem sokova iz Ušća. U nas se godišnje razviju dvije generacije. Zimska jegeneracija štetnija od ljetne. UVOD Od svih pet podredova reda Homoptera dva su za šumarsku entomologiju malo važna, pa se o njima u udžbenicima i priručnicima govori samo kratko i uopćeno, a pojedine se vrste gotovo uopće ne spominju. To su Aleurodina (Štitasti moljci) i Psyllina (Lisne buhe). Štitasti su moljci poznati kao poljoprivredni štetnici, koji čine znatne štete na raznom voću, povrću te industrijskom i ukrasnom bilju. Broj lisnih buha koji živi na šumskom drveću je doduše velik, ali ni među njima nema takvih, koje bi se mogle nazvati važnijim šumskim štetnicima. Ipak, dvije vrste iz tih podredova zaslužuju pažnju naših šumara po tome, što se povremeno pojavljuju u povećanoj brojnosti i u onim nizinskim šumama, gdje se jasen već dulje vremena masovno suši. Prva je jasenov štitasti moljac (Siphoninus phillyreae Haliday) iz podreda Aleurodina, a druga jasenova lisna buha (Psyllopsis fraxini L.) iz podreda Psyllina. Obadvije čine štetu na sličan način, sisanjem sokova iz biljaka i izlučivanjem medne rose. Našao sam ih na području šumskih gospodarstava Vinkovci, Osijek, Nova Gradiška, Bjelovar, Sisak, Zagreb, Karlovac i Senj. O jasenovom štitastom moljcu se u nas već pisalo (MIKLOŠ, 1978), dok o jasenovoj lisnoj buhi u našoj stručnoj literaturi nema nikakvih podataka. Od stranih autora treba posebno spomenuti SCHINDLERA i EHRHARDTA, koji su uočili štetnost jasenove lisne buhe vi SR Njemačkoj te istražili njenu morfologiju, biologiju, štetnost i način suzbijanja (SCHINDLER i EHRHARDT, 1969). Tog je štetnika prikazao i SCHWENKE (1972) u opsežnom djelu o šumskim štetnicima Evrope, uglavnom na temelju istraživanja spomenutih autora. Isto tako spominju ga GUSEV i RIMSKIJ * Prof. dr. Ivan Mikloš, dipl. inž. šum. Katedra za zaštitu šuma, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Šimunska cesta 25. |