DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 102 <-- 102 --> PDF |
Svetislav Vladisavljević: Dragutin Kralovec — Josipović i Nenad S i m i ć : Pančićeva nagodba sa POLJOPRIVREDA I ŠUMARSTVO Godište XXIX, br. 2. Titograd, 1983. Od osam članaka tri su šumarska: Trinajstić, I.: Termofilne šume jele sa crnim grabom as. Ostryo-abietetum (Fukarek) Trinajstić, ass. nov. na planini Biokovo u Hrvatskoj, Dubrave c, K. i Trinajstić, I.: O komparativno anatomskim istraživanjima istočnojadranskih populacija vrste Phillyrea angustifolia L., J o v a n č e v i ć, R. i J o v o v i ć, M.: Fenološka istraživanja na nekim vrstama hra´sta u Polimlju. Postojanje jele na Biokovu, srednjedalmatinskoj planini s maksimalno visokim vrhom Sv. Jure od 1762 m, zabilježeno je u literaturi prije 152 godine (F. P e 11 e r : Botanischer Wegereiser in der Gegend von Spalato in Dalmatien, Zara, 1832.), a narodu je, dakako, bila poznata od vajkada. Petter navodi i narodni naziv »jela« ali i »zapni, luč«. Detaljnije je istraživana u naše vrijeme (Horvat, Kušan, Klapka, Radić), a sada eto i rezultata istraživanja dra Trinajstić a. Trinajstić je istražio fitocenološko-tipološku pripadnost jelovih sastojina na Biokovu (koja se nalazi samo na njegovim ´sjevernim stranama) i utvrdio da izgrađuje dvije šumske zajednice: Rhamno- Abietetum i Ostryo-Abietetum. Prva asocijacija je jednaka jelovim asocijacijama na hercegovačkim i crnogorskim planinama i opisao ih FUKAREK (1958), a drugu je od prve diferencirao i u ovom radu prikazao TRINAJSTIĆ. Prva se nalazi na nadmorskim visinama između 1400 i 1600 met. na strmim policama i u pukotinama stijena, a druga na nadmorskoj visini oko 900 met. (među osta 100 lim i lokalitet Kaoce, gdje je svojedobno bila podignuta i lugarnica, i dr.). As. Ostryo-Abietetum (Fukarek) Trinajstić na Biokovu izrazito je termofilna zajednica, jer ´se na svih pet prikazanih snimaka nalazi i crni grab, crni jasen, maklen (Acer monspessulanum) i jesenja šašika (Sesleria autumnalis). Nije li vrijeme, da se jela na Biokovu istraži i sa šumsko-uzgojnog stanovišta kako bi se riješila dilema, da li bi je bilo vrijedno koristiti za proširenje sadašnjeg njenog areala, da li je vrsta koja bi mogla poslužiti za »očetinjavanja « bar dijela biokovskih šuma. S drugih područja su ovi radovi: Ognjenović, F. ct al.: Stanje i razvoj poljoprivrede u Crnoj Gori, Kar am an, S.: Tri slabo poznate podzemne Niphargus vrste (Fam. Gammaridae) iz Jugoslavije (na engleskom jeziku), Erben , R.: Kvalitativni sastav kolnjaka (Rotatoria) u obraštajnim zajednicama krških rijeka u Hrvatskoj, J o v a n č e v i ć, R.: Medonosne biljke iz familije gaveza (Boraginaceae) u Polimlju, Erben, R. i B e a d e r, B.: Djelovanje kumena, acetona i akrilonitrila na rakove Asellus aquaticus L. i Gammarus fossarum Koch) (Isopoda, Amphipoda). Iz članka Ognjenovića saznajemo, da se u Crnoj Gori od 1962. do 1982. godine stalno smanjuje broj ovaca, konja i volova, a rastao je broj svinja i posebno peradi (od 289 000 u 1962. na 736 509 komada 1982. godine). Broj krava s 86 000 1962. god., u 1972. godini smanjio se na 83 054 komada, a do 1981. porastao na 121114 komada. Koz a nema u proizvodnim planovima! U ovom broju je nekrolog Dr Tomašu Tomaševiću (1908—1982), glavnom republičkom inspektoru za veterinarstvo u m., »jednom od prvih Crnogoraca «, koji je 1936. godine diplomirao na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu. O. Piškorić |