DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 55 <-- 55 --> PDF |
UDC 630 823:658.523 78 Sum. list CVII (1983), 537 IZRADA KRATKO REZANOG OGRIJEVNOG DRVA I ISPORUKA KUPCIMA U KONTEJNERIMA Mr TERZIN Vlado, dipl. inž. šum. VINKOVIĆ Đuro, dipl. inž. šum. SOUR »Slavonska šuma«, Vinkovci SAŽETAK. Ogrijevno drvo pri izradi i manipuliranju na sadašnji način, dok stigne iz šume od panja do potrošača, apsorbira veliku količinu rada. U ovom članku iznosimo prijedlog racionalnijeg načina rada u proizvodnji i otpremi ogrijevnog drva potrošačima. Prijedlog smo provjerili, te iznosimo rezultate iz kojih se vidi da bi njegovom primjenom ostvarili uštede i povećali proizvodnost rada. UVOD Znatan dio stanovništva u našoj zemlji, obzirom na tradiciju i svojstvo drva, smatra da drvo kao izvor toplotne energije za zagrijavanje stambenih prostorija, nema adekvatne zamjene. Veći broj korisnika drugih izvora toplotne energije, kao što su nafta, elektrika, ugalj, obzirom na poskupljenje, vraća se na ogrijevno drvo. To u zadnje vrijeme potencira potražnju gorivog drva na tržištu. SR Hrvatska prema Statističkom godišnjaku iz 1981. god. ukupno je proizvela u 1980. god. 3,340.000 ms neto drvne mase, od čega 959.000 m3 ogrijevnog drva. Pretvoreno u prostornu mjeru, koja je propisom dokinuta, ali u praksi se još uvijek koristi, to iznosi cea 1,400.000 prostornih metara ogrijevnog drva. Sječa i izrada ogrijeva na klasičan način (dužina 1 metar), te manipuliranje tako izgrađenim drvom, na putu od panja do kupca, apsorbira veliku količinu rada. U cilju da potreban rad na ogrijevnom drvu obavimo racionalnije, vodeći računa o interesu potrošača, predlažemo tehnološko rješenje koje nam to omogućava. Zahvaljujući postojećoj organizaciji šumarstva u istočnoj Slavoniji SOUR »Slavonska šuma« Vinkovci, gdje i mi radimo, postojali su uvjeti i susretljivost organa upravljanja, rukovodilaca, stručnjaka, odnosno svih zaposlenih, da zamisao u jednoj varijanti praktično provjerimo. U želji da upoznamo šumarsku javnost, a vodeći računa o prostoru koji nam je na raspolaganju, iznijet ćem:> u najkraćem, sadašnji način rada, prijedlog novih načina rada i rezultate koje smo dobili na probi provjeravajući jedan od predloženih načina rada. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 56 <-- 56 --> PDF |
SADAŠNJI NAČIN RADA Da bi ogrijevno drvo koje domaćinstva koriste za zagrijavanje prostorija stiglo iz šume od panja do ložišta u domaćinstvu, potrebno je pri sadašnjem načinu rada izvršiti slijedeće: — Nakon obaranja stabla, krojenja i izrade tehničkog drva, preostali dio drvne mase u tom stablu koji odgovara za ogrijev prepiljuje se na dužinu 95 do 105 (prosječno 100) cm. Oblice do 15 cm srednjih promjera ne cijepamo. Oblice iznad 16 cm na više moraju se iscijepati u 2, 3, 4 i više cjepanica. Ovako prepiljene oblice i izrađene cjepanice slažemo u složajeve između dva kolca, unaprijed pripremljena, pobijena i učvršćena. Veličina složaja (sure) ovisi od količine materijala, a najčešća veličina je 0,5 prm, 1,5 2 prm, itd. s nadmjerom od 10%. — Izrađeno i u sure složeno gorivo drvo se potom od radnika prima, čekića i bojom obilježava. — Nakon primanja gorivo drvo se od panja privlači na pomoćno stovarište, iznošenjem i vožnjom pomoću konjske zaprege ili strojevima. — Na stovarištu se privučeno gorivo drvo klasira, slaže, obilježava, te nakon inventarizacije stavlja u prodaju. — Uplaćeno ogrijevno drvo se vozilima u aranžmanu kupca ili vozilima u vlasništvu šumske organizacije, nakon utovara (u pravilu ručno) prevozi do kupca i ručno ili kipovanjem istovari. — Kupac potom u pravilu angažira cirkular ili rjeđe sam ručnom pilom, oblice i cjepanice dužine od 1 m pili na dužinu 20 ili 25 cm. Tako izrađeni ogrijev se koristi za loženje ili ako to ložište zahtijeva, tada se ovako ispiljeni ogrijev još i cijepa u sitnije komade. Sadašnji način rada, obzirom na tehnologiju koju primjenjujemo, zahtijeva da cjelokupna količina ogrijevnog drva, koju potroše domaćinstva u pravilu prođe kroz nabrojane radne operacije. Samo neznatni dio drva za ogrijev koji potroše domaćinstva, odnosno drvo koje potječe iz režijskog otpadka ne radi se na opisani način. PRIJEDLOG NOVOG NAČINA RADA Suština prijedloga sastoji se u tome da bi šumske organizacije trebale u svojoj režiji imati sve radove na ogrjevnom drvu, od panja u šumi do kupca. Potrošač bi trebao nakon uplate dobiti ogrijev ispiljen na dužine 20 do 25 cm, dovezen i istovaren pred njegovim stambenim objektom. Znači, potrošaču bi ostalo da u svojoj režiji organizira samo spremanje ogrijeva u svoje dvorište, odnosno u prostoriju određenu za tu namjenu. Proizvodnju kratko rezanog ogrijeva možemo organizirati na dva načina: a) Izrada kratko rezanog ogrijeva mobilnim agregatima. b) Izrada kratko rezanog ogrijeva na centralnim mehaniziranim stovarišlima. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Radi boljeg razumijevanja izložit ćemo ukratko našu zamisao. a) Izrada kratko rezanog ogrijeva mobilnim agregatima. U ovom načinu rada tehnološki postupak odvija se na slijedeći način: — Rad u šumi kod panja (sječa i izrada). Doznačena stabla za sječu obaramo i krojimo. Tehničku oblovinu izrađujemo iz oborenog stabla kao i kod dosadašnjeg načina rada. Drvni materijal koji je krojenjem određen za ogrijev očisti se od grana ili pili u višekratnike, dužine 2, 3 ili više metara, što se unaprijed dogovori. Sav drvni materijal koji odgovara za ogrijev, radi se u dugim komadima i sjekač ga ostavlja na mjestu izrade (kod panja) kao i tehničku oblovinu. — Primanje izrađenog materijala. Korištenjem Sistema za određivanje radnog vremena sječe i izrade drva (Tomanić, Hitrec, Vondra) omogućeno je utvrđivanje normi na sječi i izradi i po sortimentima i po stablu. Primanje izrađenih sortimenata od radnika je nepotrebno, jer se radniku vrši obračun osobnog dohotka po izrađenim stablima. Ovo zahtijeva unaprijed izdvajanje i obilježavanje sječno izvoznih jedinica, doznaku stabala s registriranjem podataka za svako stablo, te izračunavanje normi računskom mašinom ili uz pomoć AOP-a. U šumarskim organizacijama gdje se ne koristi Sistem, odnosno ne vrši obračun osobnog dohotka po izrađenom stablu, primanje ogrijeva u višekratnicima može se izvršiti preko prosječnog komada. U tom slučaju potrebno je odrediti dužinu višekratnika koje će radnici izrađivati, kao npr. 2, 3, 4 i više metara. Za svaku dužinu utvrdi se preko uzoraka prosječna zapremina. Kod primanja izrađenog materijala brojimo višekratnike i razvrstavamo ih po dužinama, te množenjem s prosječnom zapreminom pojedine dužine dobijemo količinu izrađenog ogrijeva. Ako nam i ovaj način čini poteškoće u primanju možemo svaki višekratnik ogrijevnog drva mjeriti i obračunavati količinu isto kao i kod rudničkog drva. — Privlačenje na stovarište. Izrađeni ogrijev u višekratnike privlačimo na pomoćno stovarište konjskom ili mehaniziranom vučom, odnosno onim sredstvom koje imamo na raspolaganju. Po našem mišljenju najpodesniji je mali poljoprivredni traktor jačine do 60 KS s dvobubanjskim vitlom, odnosno opremljen za rad u šumi na privlačenju. Privučen ogrijev u višekratnicima na stovarištu treba uhrpati, pogotovo na tijesnim stovarištima. Utvrđivanje količine privučenog materijala za obračun, možemo obaviti isto kao i kod obračuna sječe i izrade, odnosno preko unaprijed utvrđene mase na sječno izvoznim jedinicama, preko prosječne kubature komada pojedinih sortimenata ili mjerenjem svih privučenih sortimenata, odnosno ogrijeva u višekratnicima. — Piljenje ogrijeva. Privučene višekratnike ogrijeva na stovarištu pilimo na dužinu 20 do 25 cm, odnosno izrađujemo ogrijevno drvo kao finalni proizvod. Piljenje se može izvršiti na pomoćnom stovarištu različitim agregatima u zavisnosti od energije koju imamo na raspolaganju. Pomoćna šumska stovarišta su privremena i neopremljena, zato predlažemo da piljenje vršimo s mobilnim agregatom koji pokreće dvotaktni dizel motor »aran«. Takvi se agregati koriste i u naseljima za piljenje ogrijeva, međutim za rad na stovarištu u cilju da kod radnika smanjimo naprezanje pri posluživanju agregata, potrebno je dograditi mobilnu rampu. Uz agregat treba imati i motornu pilu ko527 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 58 <-- 58 --> PDF |
jom privučene višekratnike ogrijeva možemo skratiti na pogodnu dužinu, radi lakšeg prenošenja do agregata za piljenje. Za rad na piljenju ogrijeva uz agregat potrebna su tri radnika. Jedan radnik (majstor) rukuje strojem i primicanjem višekratnika k tračnoj pili ili cirkularu, pili ogrijev na dužinu 20 do 25 cm i odstranjuje sa klizne plohe otpiljene komade. Drugi i treći radnik (pomoćnici) imaju zadatak da prilagođene višekratnike ogrijeva prinose i uz pomoć rampe dodaju majstoru koji vrši prepiljivanje. U slučaju gdje imamo veću količinu debelih višekratnika ogrijeva, potrebno je prije piljenja na dužinu 20 do 25 cm organizirati uz pomoć hidrauličnog cjepača, cijepanje debelih komada, tako da se i s njima lagano manipulira kod piljenja. — Utovar, prijevoz i istovar. Utovareni kratko rezani ogrijev u kontejner prevozimo do kupca specijalno opremljenim kamionom, koji može uz pomoć hidraulike utovariti na sebe kontejner i na odredištu istovariti sadržaj iz kontejnera. Ovakvi kamioni se koriste za prevoženje rasutnih tereta (odvoženje smeća iz grada, starog papira i dr.). Način rada s kamionima i kontejnerima odvijao bi se tako da dovezeni prazni kontejner na stovarištu napunimo kratko rezanim ogrijevom ubacivanjem ručno ili mehanizirano uz pomoć traktora s hidrauličnim kranom i grajferom prilagođenim za utovar kratko rezanog ogrijeva, isto kao što je riješen utovar šećerne repe. Prazni kontejner treba obložiti blizu hrpe kratko rezanog ogrijeva, na pogodno mjesto na utovar. U isto vrijeme kamion vozi drugi kontejner i po dolasku na stovarište uz pomoć hidraulike skida prazni kontejner i odlaže ga na pogodno mjesto za utovar kod hrpe kratko rezanog ogrijeva. Oslobođen od praznog kontejnera prilazi napunjenom kontejneru i uz pomoć hidraulike ga tovari na sebe, te odvozi po dispoziciji kupcu. Kod kupca uz pomoć hidraulike istresa kratko rezani ogrijev i potom se vraća sa praznim kontejnerom na stovarište. Za to vrijeme drugi kontejner je napunjen. Dalje se ciklus ponavlja. Uz kamion neophodno je imati najmanje dva kontejnera. U slučaju relacija preko 10 km od stovarišta do potrošača, radi racionalnijeg prijevoza, kamionu trebamo pridodati prikolicu na kojoj možemo voziti dva kontejnera. U tom slučaju kad kompozicija stigne na stovarište kamion odlaže uz pomoć hidraulike jedan po jedan prazni kontejner 528 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 59 <-- 59 --> PDF |
blizu hrpe kratko rezanog ogrijeva, a potom najprije uz pomoć hidraulike utovari dva kontejnera na prikolicu, a zatim treći kontejner na sebe, zakvači prikolicu i vozi u naselje. Ako tovar treba podijeliti na više adresa, tada na parkiralištu ostavi prikolicu i razveze jedan po jedan kontejner po unaprijed određenim adresama. Nakon istovara sva tri kontejnera vraćaju se na stovarište i ciklus se ponavlja. Sa pridodanom prikolicom povećavamo tri puta kapacitet ture, a s tim snizujemo troškove po jedinici prevezenog tereta. Tehnička rješenja ugrađivanja hidraulike na kamion postoje, a za kontejnere da se prilagode potrebama šumarstva, odnosno da se poveća volumen i pregradama odvoje različite određene količine, po izjavi predstavnika proizvođača kontejnera, nema tehničkih prepreka. Mjerenje isporučene količine kratko rezanog ogrijeva dužine 20 do 25 cm vršilo bi se preko volumnog prostora u kontejneru. Mjerenjem konkretnog s ogrijeva utvrdili smo da 1 m3 prostora u kontejneru sadrži 0,54 m kratko rezanog ogrijeva. Faktor pretvorbe ovisi od prosječne debljine i dužine komada kratko rezanog ogrijeva. U slučaju primjene prijedloga potrebno je izvršiti mjerenja i utvrditi faktore pretvorbe, kao što ih imamo kod cjepanica, oblica, sječenica i dr. Kratko rezan ogrijev može se isporučivati i u kilogramima, ali takvo mjerenje zahtijeva dodatnu opremu, što poskupljuje tehnološki postupak. Utvrđena količina isporučenog kratko rezanog ogrijeva, služila bi i za obračun izvršenog rada na piljenju, utovaru i prijevozu. U prijedlogu smo predvidjeli da se višekratnici ogrijeva privlače na pomoćno stovarište (tvrda cesta), međutim detaljnim planiranjem i izgradnjom kamionskih mekih putova prije sječe, može se dio ogrijevnog drva kratko rezati i tovariti u kontejnere na mekom putu i kamionima odvoziti na odredišta. Na taj način relaciju na privlačenju možemo znatno skratiti. b) Izrada kratko rezanog ogrijeva na centralnim mehaniziranim stovarištima. Ovo možemo riješiti na dva načina: — da CMS ima opremu samo za izradu kratko rezanog ogrijeva — da CMS ima opremu za manipuliranje i izradu svih sortimenata iz dovezenih cijelih stabala. 529 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 60 <-- 60 --> PDF |
U prvom slučaju potrebno je u blizini potrošačkog centra izgraditi CMS s opremom koja bi omogućavala manipuliranje ogrijevom u višekratnicima, izrada kratko rezanog i utovar u kontejnere obavlja automatski. Način rada u šumi kod panja i privlačenje višekratnika na pomoćno stovarište, ostao bi isti kao što smo naprijed opisali. Privučene višekratnike sa pomoćnog stovarišta do CMS prevozili bi kamionima opremljenim s dizalicom i prikolicom. Izrađeni kratko rezani ogrijev na CMS i utovaren u kontejnere, isporučivali bi kupcima po istom principu kao što smo prethodno predložili. U drugom slučaju potrebno je u blizini pilane, odnosno drvno prerađivačkog kapaciteta, izgraditi CMS koje bi bilo opremljeno tako da se dovezena stabla mogu izgrađivati u Sortimente, a i sortirati po vrsti sortimenata. Drvni materijal izdvojen za ogrijev na CMS rezali bi na dužinu 20 do 25 cm i tovarili u kontejnere. U ovom slučaju u šumi kod panja oboreno stablo očistili bi od grana djelomično ili potpuno, zatim jakim traktorima privukli do pomoćnog stovarišta. Privučena stabla bi prevozili na CMS kamionima opremljenim za utovar i prijevoz cijelih stabala. Izrađenu pilansku oblovinu, sitno tehničko i rudničko drvo na CMS isporučivali bi kupcima najracionalnijim putem, a kratko rezano ogrijevno drvo isporučivali bi kupcima u kontejnerima, kao što smo naprijed opisali. Utvrđivanje količine koju dovozimo na CMS i u prvom i drugom slučaju možemo izvršiti pomoću vaganja ili preko volumena komada. Kod isporuke tehničke oblovine sa CMS količinu bi utvrđivali preko zapremine komada, a količinu isporučenog kratko rezanog ogrijeva preko volumnog prostora u kontejneru ili vaganjem. Iznijeli smo naš prijedlog tehnoloških linija za proizvodnju kratko rezanog ogrijeva s isporukom kupcima u kontejnerima. Predložena tehnološka linija po kojoj bi se kratko rezani ogrijev izrađivao mobilnim agregatom ima dobru stranu što opremu možemo nabaviti u našoj zemlji uz angažiranje relativno malo novčanih sredstava. Međutim loša strana kod ove linije je ta što u proizvodnom procesu ima dosta manuelnog rada. Predložena tehnološka linija po kojoj bi se kratko rezani ogrijev izrađivao na CMS ima dobru stranu što se proizvodni proces može u svim operacijama mehanizirati, te manuelni rad skoro u potpunosti isključiti. Loša strana ove liniji je ta što za organiziranje CMS moramo angažirati znatna novčana sredstva i dio opreme nabaviti iz uvoza. PROVJERA PRIJEDLOGA S REZULTATIMA I DISKUSIJOM U cilju da provjerimo opravdanost prijedloga, organizirali smo pokus izrade kratko rezanog ogrijeva mobilnim agregatom s isporukom kupcima u kontejnerima. Mjesto rada, način rada, snimanje podataka i dobivanje rezultata na pokusu, ukratko ćemo iznijeti. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Pokus smo organizirali na objektu »Đergaj« Šumarija Vukovar, Šumsko gospodarstvo »Hrast« Vinkovci. U cerovoj sastojini starosti 50 godina predviđena je godišnjim planom proredna sječa. Doznačena su bolesna i od hladnoće oštećena stabla. Obzirom na kvalitet obilježenih stabala, tehničkih sortimenata nije bilo, tako da je sva masa izrađena u ogrijevno drvo. Srednja udaljenost od panja do stovarišta (tvrde ceste) iznosila je 650 metara. Relacija od pomoćnog stovarišta do kupca iznosila je 6 i 7 km, od čega 1 km makadamske ceste, a 5 odnosno 6 km asfalta. Za rad na pokusu bili su angažirani na sječi i izradi radnici šumarije s motornim pilama. Na privlačenju privatni prijevoznik s malim poljoprivrednim traktorom. Na piljenju privatni pilar s dva pomoćna radnika i strojem za piljenje. Na ručnom utovaru kratko izrezanog ogrijeva u kontejnere radila su dva radnika šumarije, kojima je radi oštećenja sluha i oboljenja od vazoneuroze zabranjen rad motornom pilom. Na prijevozu radio je kamion s dva kontejnera vlasništvo »Komunalac« Vukovar. Rad na probi odvijao se na slijedeći način: — Na osnovi podataka o dimenzijama stabala prikupljenih prilikom doznake, projektirana je norma po stablu za rad na sječi i izradi. — Sjekač je motornom pilom doznačeno stablo oborio, očistio od grana i prevršio. — Ovako očišćena i prevršena stabla prijevoznik je s traktorom izvukao (izšlajsao) po tri ili četiri komada odjednom na pomoćno stovarište. — Privučena stabla na stovarištu su motornom pilom prikraćena na takvu dužinu da dva radnika s njima mogu manipulirati. — Prikraćene komade dva su radnika dizali, prenosili stroju za piljenje i pomagali trećem radniku (majstoru) kod piljenja na dužinu 20 do 25 cm. — Ogrijev izrezan na dužinu 20 do 25 cm dva su radnika ručno ubacivali kontejner. — Napunjeni kontejner s kratko rezanim ogrijevom na dužinu 20 do 25 cm, vozač kamiona je uz pomoć hidraulike utovario na kamion i odvezao u grad na unaprijed utvrđene adrese. Pomoću hidraulike vozač je iz kontejnera ogrijev istresao na mjesto gdje je želio kupac. Da bi mogli na konkretnom objektu usporediti klasični način rada (izrada ogrijeva dužine 1 m i otpreme kupcu) s prijedlogom nove tehnologije (rezanje ogrijeva na dužine 20 do 25 cm i otpreme kupcu u kontejnerima), odnosno da bi mogli utvrditi da li postoje pozitivni učinci, te ako postoje koliki su, mjerili smo metodom hronografije, vremena trajanja radnih operacija i prekida rada. Kod nove tehnologije snimili smo sve radne operacije, osim sječe i izrade. Potrebna vremena za sječu i izradu projektirali smo koristeći Sistem (TOMANIĆ i dr.). Vremena trajanja po radnim jedinicama kod klasičnog načina rada utvrdili smo na osnovi normi koje primjenjujemo u praksi za obračun i isplatu. Piljenje agregatom »aran« klasično izrađenog ogrijeva (dužine 1 m) u komade dužine 20 do 25 cm, pri organizaciji pilar (majstor) i dva pomoćna radnika, utvrdili smo potrebna vremena mjerenjem za vrijeme rada agregata u naselju. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Dobivene rezultate o potrebnom utrošku vremena da se izvrši rad u pojedinoj operaciji na 0,70 m3 (1 prm) ogrijeva, od panja u šumi do kupca, pri radu na sadašnji klasični način i pri radu na novi predloženi način, iznijet ćemo radi preglednosti u tablici 1. Tablica 1. Pregled potrebnih vremena po radnim operacijama za 0,70 m3 (1 prm) ogrijeva pri izradi i manipuliranju na sadašnji i novi način rada Potrebno vrijeme Red. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 10. 11. 12. L3. 14. 15. 16. 17. Sadašnji Opis radnih operacija način rada min/0,70 ms Sječa i izrada u šumi kod panja (mot. pila) 106,66 Primanje od radnika izrađ. mat. 4,80 Privlačenje traktorom na pom. stovardšte 23,52 Klasiranje i slaganje na pom. stovarištu 20,86 Rad na pom. stovarištu mot. pilom — Piljenje višekratnika na pom. stov. agregatomu »aran »aran»aran« «« — Utovar ogrijeva dužine 1 m u kamion (ručno) 16,55 Utovar ogrijeva dužine 20—25 cm u ´kontejner (ručno) Kamion stoji — ručni utovar ogrijeva duž. 1 m s 2 radnika Kamion stoji — utovar putnog kontejnera na kamion Vožnja punog kamiona (6—7 km) Ručni istovar ogrijeva duž. 1 m iz ´kamiona Kamion stoji — ručni istovar ogrijeva duž. 2 radnika Kamion stoji — istovar iz ´kontejnera ogrijeva duž. 20—25 om Vožnja praznog kamiona (6—7 km) Kamion stoji — istovar praznog kontejnera na pom stovarištu Piljenje ogrijeva duž. 1 m na duž. 20—25 cm agregatom »aran« 8,27 0,70 11,16 1 m s 5,58 0,60 12,00 Ukupno 210,70 Novi način rada (1 iprm) 25,70 — 24,93 — 8,42 14,94 17,75 0,30 0,70 0,20 0,60 0,15 93,69 Ukupni utrošci vremena koja su potreba da 0,70 m3 (1 prm) ogrijeva iz šume do panja prijeđe sve radne operacije do kupca pri sadašnjem klasičnom načinu rada ukupno angažira 210,70 minuta, dok predloženi novi način rada ukupno angažira 93,69 minuta. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Obzirom da u pojedinim radnim operacijama u tablici 1 vrijednost (cijena) rada po jedinici vremena nije ista. rekapitulirat ćemo radne operacije s istom vrijednošću jedinice vremena te iznijeti u tablici 2 tako da možemo komparirati istovrsne poslove i troškove, pri radu na klasičan sadašnji način rada s predloženim načinom rada. Tablica 2. Pregled potrebnih vremena za radne operacije s istom vrijednošću i troškovima za 0,70 m3 (1 prm) ogrijeva po sadašnjem i predloženom načinu rada Cijena koštanja Sadašnji način Predloženi po kalkul. iz rada način rada 1983. s. Red. Rad s istom vrijednosti 3br. jedinice vremena M rt J2 K O C KB dinara 0,70 m* ili 1 prm 0,70 m" ili 1 prm 5 6 7 8 Rad radnika opremljenog mot. pTom 2.858 5,95 106,66 634,62 34,12 203,01 Rad radnika neopremljenog s mot. pilom 2.566 5,34 53,37 286,59 17,75 94,78 Rad traktora IMT-533 opremljenog s vitlom 5,081 10,58 23,52 248,84 24,93 263,76 Rad kamiona neopremljenog s hiraulikom i kontejnerima 8,662 18,04 15,15 273,30 Rad kamiona opremljenog s hidraulikom i kontejnerima 10.827 22,55 1,95 43,97 Rad agregata »aran« s majstorom i 2 radnika 9.698 20,20 12,00 242,40 14,94 301,79 Sveukupn o dinar a 1885,75 907,31 Za izračunavanje troškova po jedinici proizvoda u dinarima koristimo u tablici 2 planske kalkulacije iz 1983. god. za 8 sati rada u pojedinim radnim operacijama. U tablici 2 vidimo da radnik pri radu motornom pilom i pri radu bez motorne pile utroši po jedinici proizvoda tri puta više vremena i novca kod klasičnog načina rada, nego kod predloženog novog tehnološkog postupka. Kod rada na privlačenju traktorom od panja do pomoćnog stovarišta ućinci su nešto niži, a troškovi nešto viši kod privlačenja ogrijeva u višekratnicima. To smo utvrdili snimanjem na konkretnom objektu. Smatramo da je |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 64 <-- 64 --> PDF |
do ove nelogičnosti došlo, jer je prijevoznik u svojoj praksi prvi put radio s tako dugim komadima, pa se pri radu teže snalazio. Uvjereni smo da bi prijevoznik nakon kraćeg vremena stekao rutinu i postigao veće učinke, a s tim i niži trošak pri radu s ogrijevom u dugim komadima. . Kamion je znatno više uposlen po jedinici proizvoda kod rada s jednometarskim ogrijevom, nego po jedinici proizvoda kod rada s kratko rezanim ogrijevom. To proizlazi iz činjenice što se utovar i istovar jednometarskog ogrijeva obavlja ručno, a za to vrijeme kamion stoji. Kod kratko rezanog ogrijeva kamion je opremljen s dva kontejnera i hidraulikom, tako da se utovar u kamion i istovar iz kamiona znatno brže obavi. Ovako opremljen kamion je po izjavi proizvođača skuplji cea 25%, a s tim preko amortizacije, održavanja i dr. poskupljuje i cijena rada po jedinici vremena. Piljenje kratko rezanog ogrijeva dužine 20 do 25 cm iz cjepanica i oblica dužine jedan metar s agregatom »aran« u naselju je efikasnije od piljenja kratko rezanog ogrijeva s istim agregatom iz dugih komada na pomoćnom stovarištu. Dugim komadima prilikom piljenja je teže manipulirati nego jednometarskim ogrijevom. Rampa uz agregat bi omogućila lakšu manipulaciju s dugim komadima, ali je na probi nismo imali. Rezultat koji smo dobili na probi uz dogradnju rampe znatno bi se poboljšao. Iz podataka u tablici 2 vidljivo je da smo primjenjujući predloženi tehnološki postupak, postigli racionalniji rad u proizvodnji i manipulacij ogrijevnim drvom na putu iz šume od panja do kupca. Ovo naročito dolazi do izražaja kod radnih operacija koje angažiraju veliku količinu manuelnog rada, kao što su sječa i izrada, primanje izrađenog materijala, klasiranje i slaganje, utovar i istovar. Uvažavajući planske kalkulacije iz 1983. godine pri radu na klasični način s ogrijevom dužine jedan metar na putu od panja u šumi do kupca u konkretnom slučaju za 0,70 m3 (1 prm) ogrijeva imali bi trošak 1.885,75 dinara. Kod primjene predloženog novog načina rada trošak bi iznosio 907,31 dinara. Znači u konkretnom objektu gdje smo organizirali pokus ostvarili bi uštedu po 1 prm (0,70 m3) ogrijeva 978.44 dinara, odnosno 51,8%. Rad na sječi i izradi ogrijeva spada u najteže i najskuplje poslove, koje u pravilu rade radnici šumskih organizacija. Neorganizirajući cijelu proizvodnu liniju s radnim operacijama koje se mogu mehanizirati, a neophodne su da potrošač dobije kratko rezani ogrijev, umanjujemo našu akumulaciju, odnosno ne proširujemo obim šumarske djelatnosti i mogućnost racionalnog upošljavanja postojeće radne snage. Prethodno iznijeti podaci su rezultat snimanja na konkretnom objektu. Međutim u želji da provjerimo kakve bi rezultate imali na drugim objektima, koristili smo se kalkulacijama i utvrdili da bi primjenom predložene tehnologije u odnosu na klasičan način rada, postigli isto tako znatne uštede. ZAKLJUČAK Na osnovu naprijed iznijetog možemo zaključiti da: — organiziranjem izrade kratko rezanog ogrijeva i otpreme kupcima u kontejnerima u odnosu na klasičan način izrade i manipuliranje ogrijevnim dr |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 65 <-- 65 --> PDF |
vom dužine jedan metar, na putu iz šume od panja do kupca, značajno se povećava proizvodnost rada kao i ušteda po jedinici proizvoda; — izradu kratko rezanog ogrijeva možemo organizirati u šumi na pomoćnim stovarištima mobilnim agregatima i na centralnim mehaniziranim stovarištima u blizini potrošačkih centara; — uvođenjem izrade kratko rezanog ogrijeva i otpreme kupcima u kontejnerima, šumarstvo bi u svojoj organizaciji imalo proizvodnju i manipulaciju ogrijevom od panja u šumi do potrošača. Znači proširili bi šumarsku djelatnost, povećali dohodak, te stvorili mogućnost racionalnijeg upošljavanja postojeće radne snage. LITERATURA 1. H i 1 f H.: Nauka o radu — Rijeka, 1963. 2- Kralji ć B.: Ekonomski elementi proizvodnje socijalističkog šumarstva — Školska knjiga, Zagreb, 1952. 3. Kralji ć B.: Znanstvena organizacija rada u šumarstvu — skripta, Zagreb, 1966/67. 4. Republički zavod za statistiku SRH: Statistički godišnjak SR Hrvatske 1981. Zagreb, 1981. 5. Taborščak — Buch b erg er.: Studij rada — Zagreb, 1964. 6. Tomani ć S.: Racionalizacija rada pri sječi, izradi i privlačenju drva — Zagreb, 1974. 7. Tomanić S., Hi tree V., Vondra V.: Sistem određivanja radnog vremena sječe i izrade drva — Zagreb, 1978. Cutting Logs to be Used for Fuel into Short Pieces and Delivering them in Containers Summary This article concerns a proposal for the rationalization of the processes involved in preparing and delivering logs to be used as fuel to customers. It is proposed that logs should be completely prepared for use in the forest, i.e. they should be cut into lengths of 25—30 cm and delivered to consumers in containers. |