DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 29 <-- 29 --> PDF |
UDC 630:311.314 (497.13 Zagreb) Siwni:l!5lr;fiV1l/ uperile. ´ | ću mirc´ii .ii:: . M ´! ii ´ii´ ´ I , : ŠUME GRADA ZAGREBA I ZAGREBAČKE REGIJE . . Mr Mladen STOJKOVIĆ, dipl. inž. šum. Velika Gorica, A. Šenoe 44. SAŽETAK. Nakon´statističkih podataka o površini, drvnoj zalihi i prirastu šuma Zagrebačke regije, autor se osvrće na opće stanje, a posebno na gospodarenje u privatnim šumama. Pledira za plansko gospodarenje i u privatnim šumama, jer je bez takvog gospodarenja otežan položaj društvenih šuma. (op) Po prirodnim bogatstvima Jugoslavije, šume zauzimaju značajno mjesto. Prema podacima FAO, Rim 1976. godine Jugoslavija po površini od 8,7 milijuna ha zauzima sedmo mjesto u Evropi, po pošumljenosti od 36%>, peto, a po postotku prirasta na ukupnu masu od 2,1%>, dvadeset i četvrto.´ Poznata je činjenica da šume samim svojim postojanjem vrše čitav niz neophodnih funkcija u korist čitavog društva. Prema GRIESSNERU. 1970. razvrstane su sve funkcije šuma u tri grupe i to: — privredna funkcija; — zaštitna funkcija i — funkcija blagostanja. Privredna funkcija šume jasno je izražena u proizvodnji drveta i sporednih šumskih proizvoda. Ova funkcija je značajna za privredu, jer zapošljava veliki broj stanovništva i omogućava, razvijanje industrije za preradu drva.´ +e*&B$Häi Zaštitna funkcija šume je osnovna ili glavna mjera u reguliranju vodnih režima, zaštita zemljišta o erozije, utjecaj šume na proizvodnju vode, pročišćavanje otpadnih voda, utjecaj na klimatske prilike, zaštita od prirodnih ka^ tastrofa, značaj šume za narodnu obranu zemlje itd. Treća grupa tzv. funkcije blagostanja kao rekreaciona, estetsko dekorativna, higijensko-zdravstvena i drugo. Smatramo da kod ovog redoslijeda nabrajanja i opisa pojedinih funkcija šuma nije određen i njihov prioritet ili značaj. To je iz razloga što su ova izučavanja novijeg datuma, što ne postoje čvrsto definirane metode, na osnovu kojih bi se mogle utvrditi naučne istine i,.zakonitosti, za. Šira-područja..´Neki zaključci, koji važe za razvijeno društvo, teško se mogu primjenjivati u društvima u razvoju, ili pak neke činjenice značajne za jedno područje u zemlji ne moraju imati istu težinu i značaj na drugom području. (VELASEVlC. DAMJANOVIC, 1971.). Sume grada Zagreba i zagrebačke regije po´ Svom značaju obavljaju na ovom gradskom području privredne funkcije i opće korisne funkcije (zaštitne1 i funkcije blagostanja). One se dijele na društvene šume i šume na kojima postoji pravo vlasništva (privatne). no |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Površina šuma Površina šuma, kao i ostali podaci u tablicama, iskazuje se prema podacima Republičkog zavoda za statistiku u Zagrebu. Podatke lučimo na području Gradske zajednice općina Zagreb te na području Zajednica općina Zagreb. U Gradskoj zajednici općina udružene su Općine Centar, Črnomerec, Dubrava, Maksimir, Medveščak, Novi Zagreb, Peščenica, Susedgrad, Trešnjevka, Trnje, Samobor, Sesvete, Velika Gorica i Zaprešić, a Općine udružene u Zajednicu općina navedene su u tabl. 5. Tablica 1. Šumske površine u 1981. godini grada Zagreba i Zagrebačke regije Društveni sektor Privatni sektor Ukupno ha Gradska zajednica općina Zagreb 30.543 27.952 58.495 Zajednica općina Zagreb 61.395 64.098 125.493 Ukupn o 91.938 92.050 183.988 Tablica 2. Šumske površine u 1981. godini po Šumskim gospodarstvima Područje Šumskog gospodarstvaZagreb Društveni sektor Privatni sektor Ukupno ha Gradska zajednica općina Zagreb 30.543 27.952 58.495 Zajednica općina Zagreb 13.581 41.136 54.717 Ukupn o 44.124 69.088 113.212 Tablica 3. Šumske površine u 1981. godini Šumskih gospodarstava Bjelovar, Nova Gradiška i Karlovac na području Zajednica općina Zagreb 47.814 22.962 70.776 Drvna zaliha, prirast, vrste drveća Prema podacima Savjeta za šumarstvo i industriju Jugoslavije (1977) prosječna drvna zaliha po ha društvenih šuma iznosi 124 m3/ha. Najpovoljnija je u Sloveniji (188 ms), BiH (153 m3), Crna Gora (143 m3), Hrvatska (119 m´), Srbija (117 ms) i Makedonija (67 m3). Za šume na kojima postoji privatno vlasništvo od ukupne površine oko 47% nalazi se u raznim degradiranim oblicima. Prosječna drvna zaliha po ha iznosi 90 mH. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Drvni fond šuma Šumskog gospodarstva Zagreb iznosio je u 1982. godini 7,089.400 m3 s tečajnim prirastom od 185.780 m3. Prosječna drvna zaliha po ha 166 m3. Drvni fond na 70.000 ha privatnih šuma područja Šumskog gospodarstva Zagreb iznosi cea 6,5 milijuna m3 ili po prilici 92 m3/ha, što je u okviru jugoslavenskog prosjeka, a više od republičkog prosjeka koji iznosi oko 50 m3 (1982). Prirast iznosi cea 200.000 m3 ili nešto manje od 3 m3 po ha. Republički prosjek za ovu vrstu šume iznosi 0,9 m3/ha. U društvenim šumama SR Hrvatske godišnji prirast — u prosjeku je 3,5 m3, a na području Šumskog gospodarstva Zagreb (društvene šume) 5 m3/ha. U privatnim šumama područja Šumskog gospodarstva Zagreb u ukupnoj zalihi sudjeluju ove vrste drveća: bukva sa oko 40% hrast sa oko 25°/o grab sa oko 20% ostali tvrdi lišćari sa oko 10% meka lišćari sa oko 5% U privatnim šumama nema četinjača osim neznatno na sjevernim padinama Zagrebačke gore. Opće stanje šuma U najvećem dijelu društvenih šuma kojima gospodare šumska gospodarstva: Zagreb, Bjelovar, Nova Gradiška i Karlovac (općine: Ivanić-grad, Jastrebarsko, Kutina, Vrbovec), stanje je zadovoljavajuće. Za sve šume koje se nalaze u šumsko-privrednom području postoje programi ili gospodarske osnove po kojima se vrši gospodarenje. Na području Zajednice općina ima oko 2.243 ha društvenih šuma izvan šumsko privrednog područja.. Ovim šumama gospodare razne organizacije (većinom su to poljoprivredne organizacije i općine). Organizacije koje gospodare tim šumama, osim Šumarskog fakulteta nemaju prema Zakonu o šumama propisanu šumarsku službu kao ni službu zaštite šuma. Također samo jedan dio organizacija ima izrađene programe gospodarenja. Privatne šume na području SR Hrvatske od ukupne šumske površine zauzimaju 24%. Na području zagrebačke regije društvene šume zauzimaju od ukupne šumske površine 50%, a privatne šume preostalih 50%. Na području šumskog gospodarstva Zagreb (šumsko-gospodarsko područje) od ukupne šumske površine u iznosu od 113.212 ha društvene šume zauzimaju 39% površine a privatne 61%. To znači da je veliki dio šumskih površina u privatnom vlasništvu. Ove su šume po svojoj kvaliteti vrlo različite. Ima ih vrlo kvalitetnih i dobro očuvanih do krajnje devastiranih i upropaštenih šikara i panjača. Prema podacima šumarske inspekcije zajednice općina, stanje u tim šumama zavisi od mnogo faktora, od kojih su najvažniji: otvorenost šuma, cijena drvnih sortimenata i njihovoj potražnji, odnos vlasnika šume prema šumi, odnos općinskog organa uprave prema šumama na kojima postoji pravo vlasništva i odnos šumsko-Privredne organizacije koja djeluje na općini prema ovim šumama itd. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 32 <-- 32 --> PDF |
i,,,Predaleko bismo otišli kad, bismo sve analizirali, no potrebno je iznijeti npke podatke. Prije svega u odnosu vlasnika prema vlastitoj šumi postoje dvije krajnosti,; vlasnici koji bi sve što se dade unovčiti bez obzira kako šumu opustošjli, i drugi koji ne žele sprovesti nužne i neophodne sječe. U domaćinstvima koja su mlađa ili su svi članovi zaposleni teži se posjeći šumu čistom sječom, materijal unovčiti a nastalu krčevinu prodati ili zapustiti, predati općini zavisno, qd mjesta gdje se vlasnik nalazi. Osim takvih sječa čiji je cilj stjecanje materijalnih dobara, osjeća se jak pritisak krčenja šuma radi izgradnje vikendica ili prodaje zemljišta u tu svrhu. ,., Sječa i promet drvnih sortimenata U društvenim šumama sječa se vrši u okviru propisa gospodarenja a na osnovu godišnjeg plana sječa. I za privatne šume sastavlja se plan sječa, ali se pouzdano znade da su stvarne sječe veće i do 50%, jer privatni vlasnici nastoje da posjeku znatno više od dozvoljnog. Ovakvim postupkom s ovim šumama nastaju velike štete za društvo u cjelini, a posebno za zagrebačku regiju, koja je gusto naseljena i industrijsko je područje. Ovdje šume bez obzira na vlasništvo uz svoju sve veću privrednu funkciju imaju i opće korisne funkcije. i;i 1111 i < . Tablica 4. Sječa šuma u 1981. godini .,, .,. .„ Društveni Privatni Ukupno sektor sektor Gradska zajednica općina 126.849 ms 22.873 m-i 149.722 ms Zajednica općina Zagreb 222.009 ms 61.914 m3 283.645 m3 Ukupn o 348.858 m3 84.787 m-i 433.367 m3 I dalje se služimo podacima šumarske inspekcije Zajednice općina Zagreba u vezi prometa drvnih sortimenata (1981). Veliki broj nakupaca u mnogome otežava stanje na tržištu a ovime i kontrolu sječe i prodaje. Otkupom se bavi cijeli niz organizacija, koje za to nemaju potrebno znanje i nemaju dovoljno prostora i uređaja, osim što su registrirane za taj posao. Neke organikacije kupljene trupce režu na privatnim pilanama i prodaju razanu gradu, Kako ne vrše kvalitetnu obilježbu trupaca, niti kvalitetno razvrstavanje drvnih sortimenata, već režu sve otkupljene trupce, to se sa sigurnošću može kazati, da režu u daske dio furnirskih trupaca, što predstavlja nenadoknadivu štetu u sirovini, a da bi u isto vrijeme radne organizacije za preradu trupaca trpjele zbog nedostatka sirovina. Sumsko-privredne organizacije za preradu drvnih sortimenata imaju sporazume o zajedničkim ulaganjima u šumske ceste i biološku reprodukciju tj. u šume iz kojih dobivaju drvnu masu. Razne zadruge koje se bave otkupom ne ulažu nikakva novčana sredstva u šume i ne vode daljnju brigu o stanju suma iz kojih su izvukli veliku materijalnu korist. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Nestašica drveta n .svijetu , :i, , . Prema podacima (SAB A Dl, 1982) svijet će u skoroj budućnosti doživjeli oskudicu drva i drvnih proizvoda. Porast stanovništva, posebno u zemljama u razvoju, gdje je potrošnja drva za ogrijev i drvnog ugljena visoka, uzrokovat će oskudicu i porast cijena u nekim regijama. Neke regije, kao Evropa, jako će zavisiti o uvozu svih vrsta drvnih proizvoda. Prema nekim autorima (SABADI, 1982), svjetska proizvodnja oblog drva iznosit će u 2000. godini oko 3800 milijuna m3. što je prosječno godišnje, više za 1,56% u odnosu na proizvodnju 1974. god., kada je, prema statistici FAO, proizvedeno 2500 milijuna m3 drva. Svjetska potrošnja raste stopom koja je ispod stope priraštaja stanovništva, za koju se procjenjuje da će biti oko 2,l°/o godišnje. Gospodarenje u privatnim šumama Zakon o šumama je odredio da šumama i šumskim zemljištem na kojima Postoji pravo vlasništva (privatne šume) gospodari njihov vlasnik na temelju programa za gospodarenje tim šumama, kojega donosi općinska skupština u roku od tri godine od donošenja Zakona o šumama tj. do 1. lipnja 1980. godine. ; Program za gospodarenje šumama je zapravo jedna vrsta gospodarske osnove — projekta — kojim se planski regulira gospodarenje i uređenje šuma. Program mogu raditi samo šumarski stručnjaci — diplomirani inženjeri šumarstva. Za izradu programa na području zagrebačke regije bilo bi potrebno 92 šumarska inženjera kroz godinu dana ili 9 inženjera kroz 10 godina. iui Na; području zagrebačke regije postoji 14 gradskih općina (gradske zajednice općina Zagreb) i 12 oPćina zajednica općina Zagreb, što je ukupno 26 općirjja,,Ha ovpm području dvije općine imaju izrađene programe. Kod osaijn gradskih općina (uže područje) postoje programi od ranije, ali za njih nije, do, danas izvršena revizija. Ovdje vrijedni spomenuti, da i općina Centar 1013,398 ha privatnih šuma! Kod šest općina rade se programi a deset općina nema programe. To znači da se ovih deset općina uvrstilo u 85 općina na području SR Hrvatske koje su se posve oglušile, na provedbu navedene zakonske .odredbe o izradi programa za gospodarenje privatnim šumama i da do danas nisu ništa učinile da se izrade i donesu programi za gospodarenje u ovim šumama. Kako je zakonski rok za donošenje programa istekao šumarska inspekcija u smislu zakonskih, ovlaštenja zabranila je doznaku stabala za sječu glavnog prihoda.´ To znači da se mogu sječi stabla putem prorqfla. kao i osigurati vlasnicima potreban ogrijev. "´Izrada propisanog programa je vrlo pojednostavljena, ali ipak stoji (1982. gbđ.) bd!´600—1000 dinara po 1 ha šuma, pa su trenutačno potrebna velika novčana sredstva za izradu programa na pojedinoj općini. Poznato je da se Program donosi za 10 godina, a danas se jedan prostorni metar ogrijeva Prodaje po cijeni od 2000 dinara, a 1 m3 te tehničkog drva po cijeni od 5000 do iOđOO´ dinara, onda cijena izrade programa po 1 ha ili ukupno ne bi smjela biti opravdanje i razlog, kako za općine tako i za posjednike šuma da se ne. pristupi izradi i donošenju programa za gospodarenje privatnim šumama.;. (Podaci Republičkog komiteta, za poljoprivredu i šumarstvo 1982.) 503 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Dajemo i drugi podatak — na području općine Zlatar-Bistrica otkupljeno je u 1982. godini drvnih sortimenata u vrijednosti dvije milijarde starih dinara. Na području općine Donja Stubica u prosjeku ostvaruje se godišnje prihoda iz tamošnjih šuma oko dvije milijarde starih dinara. Dio tih sredstava mora se vratiti šumi. jer to je u interesu kako vlasnika šume tako i društva. Suma nije rudnik u kojega ne treba ništa ulagati. Priroda daje svoje obilne plodove, ali njene tokove moramo pomoći. Kadrovi Vidjeli smo. kako je za izradu programa potreban dosta brojan stručni kadar. Najbolje su postupile one općine koje su odmah pristupile radu putem svoga stručnjaka ili to rade povezano s područnom Šumarijom. Zakon o šumama SR Hrvatske propisuje, da šumama i šumskim zemljištem na kojima postoji pravo vlasništva gospodari općinska skupština. To se često provodi bez dovoljno stručnog kadra. U šest oPćina zajednice općina nemaju organiziranu šumarsku inspekciju. U jednoj općini na oko 1000 ha šume diplomirani inženjer agronomije je obavljao ili još obavlja stručne poslove i vrši doznaku stabala. U jednoj zemlji Evrope površina općinske šume iznosi oko 500 ha. Upravitelj je šumarski inženjer. Godišnje se sječe oko 4500 m3 kod zalihe od 410 m:i po ha. Šumsko zemljište po proizvodnim sposobnostima jednake je vrijednosti tamo i kod nas, ali kod nas postoje bolji klimatski uslovi. Neke općine ugovaraju poslove stručnog nadzora sa šumarijama, koje su OOUR Šumskog gospodarstva, ali zbog nedovoljnih i često simboličnih naknada, koje općine izdvajaju u tu svrhu šumarije nisu u stanju udovoljiti zahtjevima naprednijeg gospodarenja, pa se poslovi povjeravaju osoblju s manjim kvalifikacijama. Nismo udovoljili uvjetima planskog gospodarenja, pa se pitamo kako zadovoljiti kriterije intenzivne proizvodnje za koju su potrebni svi uslovi: Stručan i brojčano jak kadar svih vrsta; orijentacija stručnih radnika za rad u šumi, a ne u administraciji; napredno shvaćanje kadrova o uzgajanju šuma, a uz to oslobađanje svih krutih šablona; odgovarajuća otvorenost šuma s putovima (vlakama) i mehanizacija. Široko je polje rada, međutim sve ide sporo kao da se čeka da to mora riješiti netko treći, a ne mi svi zajedno. Konačna analiza problematike gospodarenja šumama Zaostajanje razvoja šumarstva u odnosu na potrebe pogodilo je pojedine kapacitete drvne industrije (pilane, tvornice iverica i šperploča) i industriju celuloze u Jugoslaviji. Celulozno drvo moramo uvoziti, a s druge strane celuloznog drva, npr. u ovim privatnim šumama zagrebačke regije ima malo. Upravo su četinjače pogodne vrste za degradirane površine, za koje sada možemo kazati, da ne znamo, koliko imamo takvih površina? Kako ćemo i znati, jer programe za gospodarenje nemamo i pitamo se da li ćemo ih i imati uz ovaj dosadašnji pristup? Odgađanje planskog gospodarenja u privatnim šumama otežava položaj društvenih šuma. Vidjeli smo s kojim su postotkom društvene šume u odno |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 35 <-- 35 --> PDF |
su prema površini privatnih šuma. Valja uzeti u obzir, da na zagrebačkom Privrednom području Približno jedna četvrtina ukupne površine sačinjava Park prirode na Medvednici i druge zaštitne šume, što znači da iz ovih šuma dobivamo smanjene ekonomske koristi, a potrebe drveta i drvnih proizvoda će rasti. Tablica 5. Šumske površine, sječa i pošumljavanje u 1981. godini po općinama Zajednica općina i Gradske zajednice općina ZAJEDNICAZAGREBA OPĆINA Površina šum ah a u Sječa šum ams u Pošumljavanjeh a u o c a 3 3 ´2 rt OJ M > U StiS T3 IH D o "d u; oö o, JŽ 3 _´S rt i> eo > u2L° OTS w 0 B. 3 3 -´2 a aS^g u o L o a G « 0" 0 v) Donja Stubica 8 976 2 976 22173 13 373 1 1 Dugo Selo 3 580 2; 167 8 365 5 663 29 29 Ivanić-Grad 10 876 10199 31638 27 259 29 29 Jastrebarsk o 25 714 15 462 67245 59 002 18 18 Klanjec 2 499 87 1535 385 — — Krapina 7 875 3 774 21596 17 326 4 4 Kutina 19 330 14 634 61465 55 953 49 49 Pregrada 4 515 414 4 882 1726 3 2 Vrbovec 14 856 7 519 38 270 30 755 88 63 Zabok 4 278 274 1274 19 — — Zelina 7 425 969 9 918 3 748 4 4 Zlatar-Bistrica 15 569 2 920 15 564 6 800 10 8 SVEGA 125 493 61395 283 923 222 009 235 207 GRADSKA ZAJEDNICA OPĆINA ZAGREB 58 495 30 543 149 722 126 849 118 113 Kod planskog i intenzivnog gospodarenja privatnih šuma kao i povezivanje s društvenim šumama znatan dio opskrbe sirovine za drvnu industriju i kemijsku preradu pao bi jednim dijelom teret s društvenih šuma na ove šume, gdje u budućnosti postoje velike proizvodne mogućnosti. U društvenim šumama tada bi mogao biti krajnji cilj proizvodnja kvalitetnije i skuplje drvne mase. Tako na pr. kod povećane ophodnje hrasta proizvodilo bi se tj. uzgojilo daleko više furnirske oblovine. Vrijedi istaći da su se na ^"im području za |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 36 <-- 36 --> PDF |
grebačke regije pojavila prva takva usmjerenja gospodarenja putem produženja ophodnje hrasta sa sadašnjih propisanih od 120 godina na 140 godina i više. To znači uz manju sječu po količini postizali bi se jednaki ili veći novčani efekti. Podmladno razdoblje trajalo bi duže. pa ne bi trebala veća pošumljavanja na površinama čistih sječa. Kod povećanja proizvodnje u privatnim šumama a smanjivanja u društvenim šumama po obimu sječa sačuvao bi se i genofond šuma, koji je danas velikim dijelom ugrožen. Negativnog djelovanja čovjeka bilo je u prošlosti ali ne prestaje ni danas, pa prijeti opasnost da daljnjom degradacijom šumskog genofonda potpuno izčezne najvrijedniji genetski materijal. Na tom području za sada postoji samo znanstveno-istraživački projekt očuvanja genofonda važnijih autohtonih vrsta šumskog drveća. Na kraju možemo i zaključiti, da pored postojećih odredbi Zakona o šumama kao i aktivnosti Republičkog komiteta za poljoprivredu i šumarstvo te napora nadležne šumarske inspekcije nisu do danas donijele očekivane rezultate. U tako nastaloj situaciji među ostalim mjerama predlaže se kod prijedloga izmjena i dopuna Zakona o šumama, da se šume i šumska zemljišta na koje postoji pravo vlasništva uključuju u šumsko-gospodarska područja i u društvenu proizvodnju zajedno s društvenim šumama na određenom području. U susjednoj SR Sloveniji to se s uspjehom provodi. LITERATURA 1. Ljevak, S., S t o j k o v i ć, M.: »Problematika izrade programa za gospodarenje u šumama na kojima postoji pravo vlasništva«, (za internu upotrebu), Zagreb 1981., 6. str. 2. M1 i n š e k, D.: »Intenzivan uzgoj prirodnih (ekonomskih) šuma.« Jug. sav. centar za polj. i šum., Struč. udruž. šumsko priv. organ. Jugoslavije, Savez Poljopr. šum. komor. Jugoslavije, Beograd i960., str. 7. 3. S a b a đ i, R.: »Proizvodnja i potražnja za drvom i drvnim proizvodima u svijetu do 2000. godine« Zagreb, 1982. Šumarski list broj 9—10, str. 367—376. 4. Velašević, V., Damjanović, S.: »Problem utvrđivanja društveno vrednovanje opšte korisnih funkcija šuma.« Savez inženj. i tehn. šum. i ind. za preradu drva Jug. Beograd 1971., Osnovni referat i prateći materijal. 5. Vidaković , M.: »Čuvanje našeg šumskog genofonda na kršu.« Odiel za prirodne nauke JAZ-u, Simpozij o zaštiti prirode na kršu u Zagrebu 1971., str. 163—174. 6. Republički komitet za poljoprivredu i šumarstvo. Informacija o problematici gospodarenja šumama na koje postoji pravo vlasništva (privatne šume)«, Zagreb 1982., strana 18. 7. Savet za šumarstvo i industriju za preradu drveta PKJ — Savezni komitet za poljoprivredu — Savez inženjera i tehničara šumarstva za preradu drveta Jugoslavije. »Uslovi privređivanja i razvoja šumarstva Jugoslavije u svetlu zakona o udruženom radu«, Beograd 1977., 115 strana. 8. Šumsko gospodarstvo Zagreb: »Zapisnik sa sastanka predstavnika zajednice općina Zagreb, gradske zajednice općina sa predstavnicima RO šumsko gospodarstvo Zagreb: »Razmatranje problematike izrade programa za gospodarenje šumama na kojima postoji pravo vlasništva«. Zagreb. 1981. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 37 <-- 37 --> PDF |
9. Zajednica općina Zagreb — Komitet za privredu i plan: »Informacija o stanju u šumama društvenog vlasništva van šumsko-privrednog područja, šumama na kojima postoji pravo vlasništva te stanja u šumama nakon elementarne nepogode«. Zagreb, 1981. 10. Statistički podaci iz Republičkog zavoda za statistiku SR Hrvatske Forest of the City of Zagreb and the Zaereb Reeion Summary In the city of Zagreb and the greater Zagreb region, the forested surface totals 183,988 hectares (Table 1). Of this total, 91,938 hectares are owned by the public sector and 92,050 hectares are under private ownership. The average amount of wood stock (mass, amount) in the forests on the publically owned sector is 166 m3/hectare while in the forests under private ownership it is about 92 m.8. This show that the forests on land under private ownership are significantly less productive than forests owned by the public sector. Therefore, the author proposes the introduction of better management of the private forests, in the first place the development of management plans and methods to increase growth. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Pogled iz hotela »Eden« u Rovinju na park »Zlatni rt« U parku se nalaze prirodne sastojine česmine te umjetno podignute, oko 1900. godine po vlasniku barunu Hiitterotu, alepskog bora (i sa čempresom) te cedrom, duglazije i jele. Sve unijete vrste i prirodno se šire, a jedna sastojina duglazije, koju je vjetar poharao 1956. godine, potpuno se obnovila. (Foto: O. Piškorić 1983.) |